Državni stručni skup Zimska škola za odgajatelje u učeničkim domovima održan je u Opatiji od 26. do 28. veljače 2025. na temu Bogatstvo različitosti – tko smo i kamo pripadamo. Na stručnom usavršavanju sudjelovalo je 156 odgajatelja, stručnih suradnika, zdravstvenih voditelja i ravnatelja u učeničkim domovima. Stručni skup je organizacijski i sadržajno, prema reakcijama i u neposrednim razgovorima sa sudionicima kod sudionika izazvao pozitivne reakcije. Svi predavači i svi sadržaji stručnoga skupa izrazito su pozitivno evaluirani.
Skup je započeo koordinacijskim sastankom s voditeljima fokus grupa na kojem su usuglašena pitanja za rad sudionika u fokus grupama, a završio izvješćima iz fokus grupa i sa primjera dobre prakse.
U fokus grupama sudionici su raspravili kako suradnja između roditeljskog doma, učeničkog doma i škole može djelovati kao zaštitni faktor u prevenciji nepoželjnih oblika ponašanja, osobito u kontekstu različitih kulturnih tradicija i običaja. Između ostalog, zaključili su da su neke od specifičnih situacija i izazova s kojim se susreću kako postupiti kada je učenik povučen i teško se adaptira na novu situaciju, a roditelj je nesuradljiv, kako postupiti kada dođe do nasilja među učenicima, kada učenik izbjegava nastavu i/ili ima loše ocjene, kada su prisutne teškoće u razvoju/zdravstvene teškoće ili postoji disbalans u komunikaciji, željama i očekivanjima učenika i roditelja. Na pitanje kako prevenirati nepoželjne oblike ponašanja učenika kada je suradnja s roditeljima i školom otežana, nazočni su istaknuli da se uvijek treba fokusirati na učenika, potražiti pomoć stručne službe u domu te koristiti resurse u zajednici (Centar za socijalnu skrb, različita savjetovališta). Istaknuto je da se redovitom i otvorenom komunikacijom te pravovremenom razmjenom informacija i reagiranjem na probleme, poticanjem na zajedničke aktivnosti kojima se učenici upoznaju s tradicijskim specifičnostima sredina iz kojih drugi učenici dolaze te vođenjem računa u školama da se učenici koji dolaze iz ruralnih sredina ne diskriminiraju zbog dijalekta, ponašanja ili stila odijevanja ili zbog toga što žive u domu, može utjecati na brojne rizične čimbenike. Zaključno, obogaćivanje učenika novim saznanjima pridonosi se osobnom rastu i razvoju učenika, eliminaciji predrasuda te učenju uvažavanja i prihvaćanja različitosti.
Dr. sc. Neven Hrvatić, red. prof. održao je predavanje Susret kultura u učeničkom domu / Učenički dom kao međukulturna odgojna zajednica. U uvodnom predavanju supa predavač je istaknuo postojanje trenda globalizacije i internacionalizacije na svim razinama društva, a posebice u odgoju i obrazovanju, a koji je povećao važnost posjedovanja motivacije i kompetencija za komunikaciju s ljudima različitog kulturnog podrijetla, što vodi stalnome rastu težnje za prikladnom i uspješnom interakcijom i ponašanjem u kulturno različitom okružju.
Potreba za promjenama tradicionalnog učeničkog doma proizlazi i iz stvaranja novog diskursa, gdje se mijenja i pedagogijski način mišljenja (postmoderne teorije) kao i ustroj odgojno-obrazovnog sustava: od (pre)naglašenog spoznajnog (kognitivnog), prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji, stjecanju kompetencija, suradničkom učenju, solidarnosti i uvažavanju/prožimanju različitosti (pedagoška praksa) – gdje bi učenički dom trebao biti stvarni/realni život, a ne uljepšana fikcija, odnosno, dom treba shvatiti kao mjesto na kojem se živi redovan, svakodnevan život, a ne kao pripremu za život.
Prof. dr. sc. Zrinka Zadel, red. prof. održala je predavanje Važnost njegovanja kulturnog identiteta i baštine kod mladih. U svom predavanju istaknula je važne aspekte kulturnog turizma i poveznicu sa životom zajednice. Kulturna baština materijalna i nematerijalna, kako je istaknula predavačica, predstavlja identitet lokalne zajednice, naroda u cjelini. Kulturna baština pripada društvu, a da bi je članovi društva mogli poštivati i uistinu s njom i živjeti, potrebno ih je pravilno educirati. Proces edukacije ima najsnažniji učinak ako se kulturna dobra „konzumiraju“, a jedan od načina „konzumiranja“ je kroz turističku valorizaciju. Predavačica je uvela sudionike u pitanja različitih tipova turizma te iznijela rezultate studija iz područja kojim se bavi.
Ravnateljica i stručna suradnica pedagoginja Škole za primalje iz Zagreba Maja Feil Ostojić, prof. i Vesna Toplak, prof. u interaktivnom predavanju Kultura doma prikazale su skup vrijednosti, normi, ponašanja i tradicija koje oblikuju svakodnevni život učenika i suživot svih dionika u domu te opisale ozračje ustanove u kojoj se razvijaju međuljudski odnosi, socijalne vještine i osobni identitet učenika. U okruženju zajedništva, poštovanja, inkluzije i podrške, dom postaje sigurno mjesto gdje učenici (i zaposlenici) rastu, uče i pripremaju se za budućnost, a na tom zajedničkom putu razvoja istaknule su izazove razvijanja pozitivne kulture doma u kojoj se osjeća sigurnost, privrženost i pripadnost nasuprot razvijanju površne FOMO COOLture s kojom smo svakodnevno okruženi.
Zdenka Cetina, prof. svojim predavanjem Da se užanca ne zatare! zainteresirala je sudionike. Predavačica je istaknula da se skup Zimska škola održava upravo u karnevalsko vrijeme te na Kvarnerskom području gdje je tradicija maškara široko prihvaćena i vrlo važna, a UD Kvarner voditelj je projekta međunarodne skupine 15 domova iz Hrvatske, Slovenije i Makedonije koja sudjeluje već 10 godina na Riječkom karnevalu. Halubajski zvončari, koji su pod zaštitom UNESCO-a i broje oko 400 članova predstavljeni su kratkim filmom i slikovnim materijalom te su sudionici imali priliku uvidjeti razliku Halubajskih od drugih zvončarskih grupa u Kastavštini. U uvodnom dijelu dječak L. Đ., koji je iz Halubajske obitelji i dio ove tradicije od svog rođenja, prezentirao je dijelove svoje maske recitacijom na čakavštini.
Hrvoje Gligora, prof. održao je predavanje Suživot u različitosti. Svojim predavanjem predstavio je rad Centra za pružanje usluga u zajednici Ivana Brlić Mažuranić u Lovranu i podvukao zajedničke aspekte rada koje dijele s učeničkim domovima. Istaknuo je da je život korisnika smještaja u Centrima za pružanje usluga u zajednici (donedavno Dječjim domovima) obilježen brojnim traumama zbog kojih su u konačnici i povjereni na skrb ustanovi u kojoj su smješteni. Njihovo djetinjstvo i odrastanje u ustanovi čini ih „različitima“, čime u školsku i predškolsku integraciju donose svoju „različitost“ u odnosu na djecu koja žive s biološkim roditeljima. Njima, ali i okolini s kojom ulaze u interakciju, ta „različitost“ predstavlja izazov odrastanja i poticaj za preispitivanje vrijednosti
Nada Antolčić, prof. i Žana Lasić, prof. u predavanju naslovljenom Suradnja doma i škole kao zaštitni faktor u prevenciji nepoželjnih oblika ponašanja istaknule su niz pojavnosti koje mogu biti zaštitni faktori učenicima u domskoj svakodnevici. Predavačice su naglasile važnost suradnje između učeničkog doma i škole kao ključnog faktora u prevenciji nepoželjnih oblika ponašanja među učenicima, osobito u adolescenciji, kada se često javljaju brojni izazovi poput vršnjačkog nasilja, neprimjerenog ponašanja kao i teškoća s emocionalnim i socijalnim prilagodbama. Komunikacija između odgajatelja u učeničkom domu i nastavnika u školi ključna je za pravovremeno prepoznavanje znakova problema i koordinaciju intervencija. Škola i dom zajedničkim djelovanjem mogu stvoriti sigurno okruženje koje doprinosi zdravom razvoju učenika. U svom predavanju istaknule su oblike suradnje škole i učeničkog doma te zaštitne faktore suradnje kao i izazove s kojima se svakodnevno u takvoj suradnji susreću.
Uslijedili su primjeri dobre prakse kojih se prijavilo izuzetno mnogo – ukupno četrnaest. Primjeri dobre prakse evaluirani su visokim ocjenama, a teme kojima su odgajatelji prikazali svoj rad bile su sljedeće:
Zrinka Šarić Mužinić – Čoviče, ne jidi se!
Ivana Štetić i Hrvoje Žunec – Erasmus+ kombinacija nacija za bolju domsku kulturu
Majda Barada i Vlatka Vladilo – Igra, kreativnost i digitalna tehnologija kao čuvari nasljeđa
Patricia Tićac i Nataša Vučinić – Moj opatijski đardin
Gabriela Poslon – Na putu do zvijezda kreći se kružno
Katarina Ruškan Simić – Naš dom – mjesto susreta
Elizabeta Galić-Papić i Rosana Racane’ – Ono sam što nosim i čime se ponosim
Sanela Hrg i Gordan Šišak – Raznobojne niti jedinstva
Blaženka Bračun – Sad razvijmo barjak
Silva Kramer – Otisak različitosti
Jasna Majić i Vanja Kusturin Zukić – U novom “zavičaju”
Željka Mišetić i Đorđe Brujić – Za nenasilje
Silvija Ćurić i Tihana Strmo – Zacopana taubeka dva
Radionica Jelene Cetinja Vukelić i Ilijan Letica – Ni jedan čovjek nije toliko od blata da u njemu ne bi bilo barem zrnce zlata (Sveti Leopold Bogdan Mandić) nije održana zbog bolesti voditelja.
Voditeljica: Kristina Šunjić, dipl. ped.