U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Zagrebu je 28. i 29. kolovoza 2018. godine u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga održan stručni skup Kritičko mišljenje – kurikularni odgojno-obrazovni cilj poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik, i to za ukupno 80 učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika Varaždinske i Međimurske županije te nastavnike hrvatskoga jezika Grada Zagreba.
U prvome dijelu skupa prof. dr. sc. Željka Kamenov, s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održala je interaktivno predavanje Poticanje i vrednovanje kritičkoga mišljenja u nastavi, podijeljeno u podteme: Određenje kritičkoga mišljenja i važnost njegova poticanja u nastavi; Poticanje kritičkoga mišljenja u nastavi, Uloga nastavnika i Praćenje i vrednovanje kritičkoga mišljenja. Tijekom predavanja i radioničkih aktivnosti definirano je kritičko mišljenje u odnosu na druge oblike mišljenja, određena je uloga kritičkoga mišljenja u čovjekovu razvoju i objašnjena važnost njegova poticanja u nastavnome procesu, istaknute su i pokazane mogućnosti primjene nastavnih metoda i tehnika kojima se potiče i razvija kritičko mišljenje učenika tijekom poučavanja i učenja, evaluirana je prikladnost nekih od učiteljskih / nastavničkih postupaka i pristupa učenicima za poticanje kritičkoga mišljenja, ali i onih koji mogu dovesti do obeshrabrivanja učenika tijekom poučavanja, pokazana je primjena odgovarajućih postupaka za praćenje i vrednovanje kritičkoga mišljenja učenika koji su uspoređeni s neposrednom nastavnom praksom sudionika skupa te je za konkretan primjer oblikovana tablica konstruktivnoga poravnanja – usklađivanja ishoda učenja s metodama poučavanja i načinima provjere ostvarenoga ishoda.
U drugome dijelu skupa Tomislav Reškovac, prof., održao je interaktivno predavanje Argumentacija i kritičko mišljenje unutar kojega je dan okvir za razumijevanje argumentacije i pokazana je njezina uloga i važnost u nastavi književnosti. Rad na konkretnim tekstovima omogućili su sudionicima da na osnovnoj razini prepoznaju ulogu i važnost argumentacije, razlikuju činjenične i normativne tvrdnje, odrede strukturu argumenta, pojedinih njegovih elemenata i njihov međusobni odnos, rekonstruiraju argument u ponuđenim tekstovima, prepoznaju vrstu, analiziraju i vrednuju argument, a potom i samostalno oblikuju argument.
Stručni je skup organizirala viša savjetnica za hrvatski jezik Mirela Barbaroša-Šikić, prof.