Dvodnevni državni stručni skup za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika Tko čita, tko piše: užitak i značenja održan je 31. kolovoza i 1. rujna 2021. na platformi Zoom. Ravnateljica Agencije dr. sc. Dubravka Brezak Stamać na početku pozdravila je predavače i sudionike skupa i govoreći o važnosti čitanja, naglasila suradnju s Ministarstvom kulture i medija u Godini čitanja. Na skupu su sudjelovala 382 učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika, a među njima su bili i kolege stručni suradnici knjižničari. Tema skupa bila je poticanje čitanja te se i na državnoj razini, osim školskih i županijskih, obilježila Godina čitanja 2021. Skup je bio organiziran u tri dijela: plenarni dio, radionice i predstavljanje projekata čitanja u osnovnim i srednjim školama koji su se provodili u 2020/2021. godini.
Uvodna predavanja održale su prof. dr. sc. Nataša Govedić, Čitanje iz učenika, doc. dr. sc. Barbara Rončević Zubković, Procesi razumijevanja teksta – od razine riječi do procesa „više razine“ i Maja Zrnčić, prof., 2021. – godina čitanja. Namjena je uvodnih predavanja bila informirati o rezultatima najnovijih istraživanja motivacija za čitanje i pristupa čitanju, dobiti uvid u različitosti i složenosti čimbenika i procesa razumijevanja pri čitanju te rezultatima provedbe aktivnosti tijekom Godine čitanja.
Teatraloginja dr. sc. Nataša Govedić, profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, u svome je predavanju govorila o obilježjima internaliziranoga i performativnog čitanja i o važnoj ulozi roditelja, odgajatelja, učitelja i nastavnika koji odgajaju čitatelje. Profesorica N. Govedić u svome je sažetku predavanja istaknula: „Iz pedagoške i aktivističke prakse, međutim, jasno je da put učenika prema knjizi u 21. stoljeću treba nadmudriti i roditeljsku i digitalnu polupismenost, odnosno da je važno uspostaviti kriterije učeničkog izbora, razumijevanja i kritičke izvedbe mnogo šireg spektra tekstova negoli to nudi koncept lektire.“
Profesorica Barbara Rončević Zubković, docentica na katedri Psihologije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, istaknula je svu složenost neurođene jezične djelatnosti čitanja. Osvrnula se na najnovije rezultate istraživanja čitanja u svijetu i u Hrvatskoj te upoznala sudionike sa svim čimbenicima i aspektima procesa čitanja od dekodiranja napisanih riječi, dozivanja njihova značenja do učinkovita nizanja niza procesa na „višoj razini“, koji obuhvaćaju izvođenje značenja pojedinih rečenica, integriranje informacija iz različitih rečenica, identificiranje ključne teme i ideje te, na kraju, donošenje zaključaka u svrhu dopunjavanjavanja pojedinosti koje nisu eksplicitno navedene u tekstu radi povezivanja u koherentnu reprezentaciju, odnosno tekst. Profesorica Rončević Zubković govorila je i o važnosti strategija nadgledanja, strategijske kontrole i o paralelnosti i istodobnosti više različitih kognitivnih i metakognitivnih procesa mišljenja za vrijeme čitanja. Naglasila je eksplicitnost poučavanja strategija čitanja tijekom nastave, ali i o nedostatnosti poučavanja vještinama dubinskoga čitanja samo za vrijeme nastave hrvatskoga jezika jer ih je jedino moguće razviti ako je njihovo poučavanje zastupljeno i na nastavi drugih predmeta.
U ime Ministarstva kulture i medija Maja Zrnčić, prof., u svome je izlaganju ukratko predstavila Nacionalnu strategiju poticanja čitanja te aktivnosti i medijsku kampanju tijeko 2021. – Godine čitanja. U svojoj je vizualno dojmljivoj prezentaciji istaknula i predstavila tek neke od provedenih aktivnosti, primjerice dodjelu nagrade za najbolju knjižaru, televizijske i radijske spotove poznatih osoba iz javnog života koje podržavaju čitanje i govore o značaju čitanja za njih osobno. Nadalje, Ministarstvo kulture i medija potaknulo je i financijski potpomoglo brojne programe poticanja čitanja i razvijanja čitateljske publike od kojih su neki i ostvareni. Izdvojeno je 2.000 000,00 kn. U listopadu ove godine planirana je i međunarodna konferencija o čitanju.
Na koji se način uvodni dio stručnoga usavršavanja dojmio većine sudionika, dobro ilustrira osvrt jedne od sudionica napisan u evaluaciji skupa:
„Naročitu vrijednost stručnoga skupa vidim u izvrsno protumačenoj i uvjerljivo argumentiranoj potrebi za novim pristupom književnosti u školi – konstruktivističkom, otvorenijem za tumačenja. Ako smo dugo, kao nastavnici, bili skloniji kanonskome čitanju, već duže vrijeme stručni skupovi sustavno nude mogućnost mijenjanja paradigme poučavanja književnosti. Na nastavniku ostaje da osvijesti zašto je takav (slobodniji i otvoreniji) pristup tumačenju književnih tekstova nužan u drugom desetljeću 21. stoljeća. O ovoj problematici izvrsno su govorili svi predavači – od viših savjetnika i izvrsnog teksta te izlaganja Nataše Govedić do svih voditelja radionica (u čijim sam radionicama sudjelovala).Temu skupa izvrsno je upotpunilo gledište psihologinje Barbare Rončević koja je u psihologijskom pristupu čitanju upozorila na sve ono što uvjetuje učinkovito razumijevanje teksta. Vrijedno je bilo saznati kako je proglašena Godina čitanja 2021. i doznati sve što je prethodilo inicijativi za ovu vrijednu akciju o čemu je entuzijastično i nadahnuto govorila autorica projekta Maja Zrnčić.“
Nakon plenarnih predavanja uslijedio je radionički dio. Svaki je sudionik skupa sudjelovao u četiri različite radionice koje su vodili istaknuti stručnjaci i umjetnici. Sudionicima su unaprijed bili dostavljeni tekstovi koji su se čitali i o kojima se raspravljalo na radionicama. Naglasak je u radioničkome dijelu skupa bio na uvidu u raznovrsne aspekte čitanja različitih vrsta književnih i neknjiževnih tekstova. Stoga su organizatori angažirali šesnaest voditelja radionica, dakle najmanje šesnaest različitih pristupa tekstu. Četiri su paralelne radionice vodile suvremene hrvatske pjesnikinje: Darija Žilić, Ivana Bodrožić, Lidija Deduš i Monika Herceg i sa sudionicima čitale i razgovarale o tekstovima koje su same izabrale, a u zajedničku „čitanku“ ušli su: Sonja Manojlović, Tatjana Gromača, Nada Topić, Irena Matijašević, Olja Savičević Ivančević, Lidija Deduš, Lidija Dimkovska, Goran Babića, Zorica Radaković, Aleksandar Hut Kono, Miroslav Kirin, Tanja Stupar Trifunović, Lara Mitraković, Sonja Baković, Anna Terrek i Nadia Anjuman. Pisci Zoran Ferić i Miroslav Mićanović te književni teoretičari Branislav Oblučar i Nebojša Lujanović sa četiri su različite skupine učitelja i nastavnika, njih po dvadeset i pet u svakoj skupini, čitali i razgovarali o suvremenim pristupima proznim tekstovima. Nove pristupe i drugačije mogućnosti čitanja dramskih tekstova predstavili su akademski redatelji Stephanie Jamnicky, dr. sc. Mario Kovač i Paolo Tišljarić te dramaturginja Jelena Kovačić. S obzirom na to da su učenici tijekom svoga školovanja izloženi različitim diskursima, tekstnim vrstama i tekstovima svih funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika, u četvrtoj kategoriji radionica pod nazivom „neknjiževni tekstovi“, Ivan Sršen profesor povijesti i lingvistike, predstavio je urednički aspekt čitanja tekstova domaćih i stranih autora. Prof. dr. sc. Anita Peti Stantić u radionici pod nazivom Zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah? komparirala je i raspravljala sa sudionicima o obilježjima literarnih i popularnoznanstvenih tekstova. Logoterapeutkinja Senka Blažeković svoju je radionicu Od vrijednosti (čitanja) do smisla (čitanja) oblikovala u interaktivnim aktivnostima utemeljenim na radu Viktora E. Frankla, austrijskoga neurologa, psihijatra i filozofa, a u kojima su svi sudionici propitivali važnost i smisao vlastitih čitanja, a potom i čitanja djece i mladih. Tomislav Reškovac, prof. komparativne književnosti i filozofije, primjer nekanonskoga pristupa čitanju dao je na tekstu o teoriji umjetnosti Arthura C. Danta, Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti.
O iskustvima i doživljaju radionica komentirali su sudionici skupa: Svidjela mi se razina komunikacije sudionika s predavačima, ali i međusobno, te praktični savjeti predavača. / Uživala sam u drugačijem pristupu tekstovima, u izlascima „iz okvira“.
Brojne aktivnosti poticanja čitanja koje je Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provela, provodi i planira s ciljem pojedinih mjera Akcijskoga plana Nacionalne strategije poticanja čitanja (2017) izvrsno je predstavila u svome izlaganju Ksenija Banović, prof. ASOO je na dva državna natjecanja učenika strukovnih škola imao temu upravo poticanje čitanja.
Svoje projekte poticanja čitanja učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika te knjižničari predstavili su na kraju prvoga i drugoga dana skupa. Valja istaknuti njihova imena i škole: Danijela Vrtiprah i Ljiljana Mraz (Obrtnička škola, Koprivnica), Suzana Ruško (OŠ Šestine, Zagreb), Branka Klarić i Valerija Debeljak (OŠ „Ljudevit Gaj“, Mihovljan), Nataša Jakob, Melita Horvatek Forjan i Ana Brčić Bauer (OŠ Marije Jurić Zagorke, Zagreb), Dijana Pasarić (OŠ Strahoninec) i Julijana Levak (I. OŠ Čakovec, Čakovec), Suzana Jurić i Davorka Jug (OŠ Rovišće), Ema Bodrožić i Magdalena Mrčela (II. gimnazija, Split), Majda Milevoj Klapčić (SŠ Mate Blažine, Labin), Dijana Grbaš Jakšić (OŠ Petra Zrinskog, Zagreb), Nataša Sedlar (OŠ Ludbreg), Ružica Gregurić (I. OŠ Varaždin), Spomenka Struški (OŠ Martijanec), Snježana Tramburovski (OŠ Sračinec) i Nataša Narančić i Jadranka Težački (Medicinska škola Varaždin). Vrijednost i zanimljivost predstavljenih projekata sudionici skupa iskazali su u evaluacijskim osvrtima: Posebno bih izdvojila pregršt primjera dobre prakse koji su me nadahnuli i potaknuli na „djelovanje“ (poželjela sam nešto slično provesti i u svojoj školi). Žao mi je samo što nismo imali više vremena jer mi se čini da su neke kolegice jednostavno „proletjele kroz prezentaciju“. Voljela bih da smo nakon svakog primjera imali prilike postavljati pitanja ili komentirati. / Muka svakog učitelja je ista – radim li dovoljno dobro i što mogu bolje? Iznimno sam sretna jer mi je stručni skup potvrdio da radim nešto dobro i da samo tako trebam nastaviti. Hvala za svaki podijeljeni primjer dobre prakse! Volim ovaj osjećaj kada trebam započeti novu školsku godinu i kada se iznimno ushićeno pitam što ću od predstavljenoga dodati svojim planovima. / Važne informacije o poticanju čitanja u strukovnim školama saznali smo iz izvrsnog izlaganja Ksenije Banović, a naročito mi je bilo zanimljivo čuti o njenome radu sa skupinama pod supsidijarnom zaštitom.
I umjesto zaključka na kraju još jedan osvrt sudionika o skupu u cijelosti:
„Vrijednost stručnog skupa očituje se u svakom segmentu tijekom ova dva dana (od predavanja prof. Govedić preko radionica do dijeljenja primjera dobre prakse). Lijepo je bilo vidjeti vrijedne projekte naših kolega koji pršte izvrsnim idejama i raznolikosti. Godina čitanja odrazila se na ovome skupu na najbolji mogući način. Ipak bih istaknula radionice koje su bile korisne na više razina (na osobnoj razini i razini struke), a prikupljeno znanje primjenjivo je u praksi. Sva ta čitanja donijela su novi pogled, ali odmah i nove ideje koje želim provoditi u nastavi sa svojim učenicima. S druge strane, sasvim osobno, radionice su bile ono što si već dugo priželjkujem, a to je vrijeme za sebe u kojemu ću se posvetiti tekstu koji mi donosi netko drugi i nepoznat, netko tko ima puno pročitanih, ali i napisanih stranica iza sebe, netko tko govori o njemu, a ujedno i sluša mene o istome tekstu. Niti riječi o učenicima, školskim tablicama, obrascima, školskim problemima i drugim okvirima, samo mi i tekst. Sloboda. Čisti užitak! Hvala na ovom divnom podsjetniku na književnost u službi umjetnosti, ali i introspekcije. Odlično organizirano!“