U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i uz podršku Grada Valpova u Centru kulture „Matija Petar Katančić“ u Valpovu održan je Državni stručni skup za stručne suradnike pedagoge Međuresorna suradnja u zaštiti dobrobiti djece. Na skupu je sudjelovalo oko 250 stručnih suradnika pedagoga iz cijele Republike Hrvatske.
U ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać te u svoje ime, sudionike je pozdravila viša savjetnica za razrednu nastavu i viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge Mirela Skelac, univ. spec. act. soc.
Prof. dr. sc. Branka Rešetar predavanjem Uloga škole u zaštiti djeteta od zanemarivanja i zlostavljanja naglasila je razloge za skrb škole za zaštitu djeteta, važnost prepoznavanja nasilja i zanemarivanja djeteta, prijavu nasilja i zanemarivanja djeteta te je sudionike upoznala s mjerama nakon prijave / poduzetih mjera za zaštitu i važnostima prevencije zlostavljanja i zanemarivanja djeteta. Istakla je da je zakonska obveza i odgovornost škole prijaviti nasilje i zanemarivanje, da je (ne)uspjeh u školi usko povezan sa stanjem djeteta, da su učitelji i nastavnici prva „obrambena linija” dieteta i da mogu provoditi programe koji mogu pomoći djetetu i obiteljima.
U svome predavanju Etika participacije: od teorijskih koncepcija do psihoterapijske prakse i natrag Božidar Popović, dr. medicine, psihijatar i psihoterapeut, pokazao je primjerima kako započeti, održavati i produbljivati savjetodavne razgovore, kako postavljati i kreirati ciljeve i ishode, kako osnaživati odnos povjerenja s učenicima i roditeljima, kako se osloniti na pozitivna životna iskustva te kako nastale pomake uklopiti u slijed promjena samog učenika.
Izv. prof. dr. sc. Goran Livazović u svome predavanju Ostvarivanje suradnje pedagoga s obitelji u riziku: od modela kvalitete života do primjera dobre prakse istaknuo je važnost razumijevanja odgoja djece s poteškoćama u razvoju i ponašanju koji bitno narušavaju dinamiku i kvalitetu obiteljskog života. Naglasio je ulogu odgojno-obrazovnih ustanova i stručnih suradnika pedagoga kao nositelja partnerstva obitelji i škole koje predstavljaju važan mehanizam podrške roditeljima, djeci i obiteljima u procesu nošenja sa stresom svakodnevnih izazova i osnaživanju obiteljskih kapaciteta.
Predavanje Međuresorna suradnja iz perspektive pravobranitelja za djecu održala je Sanja Vladović, dipl. soc. ped. Naglasila je da međuresorna suradnja pri kojoj svaki dionik obavlja svoj posao najbolje što može i zna što drugi rade, više nije dovoljna te da je za djelotvornu i učinkovitu akciju u zaštiti djece potrebna tzv. umrežena suradnja u kojoj svaki dionik vodi računa o mogućnostima, interesima i prioritetima ostalih. Upozorila je na probleme u međuresornoj suradnji u radu odgojno-obrazovnih ustanova i navela nepovezanost djelovanja različitih sustava, birokratsko izvješćivanje, izostanak cjelovite slike potreba djeteta, problem odgovornosti za daljnje i kontinuirano djelovanje, zadiranje u ovlasti drugog sustava, postavljanje jednog sustava „iznad” drugog u situaciji kada su svi potrebni djetetu, korištenje neprovjerenih informacija roditelja kao činjenica (privatni psihologijski i psihijatrijski pregledi djeteta), izostanak suradnje i provjere informacija i izostanak povjerenja među sustavima. Pohvalila je održavanje ovoga skupa kao preventivnu aktivnosti koja će osvijestiti pedagoge o neprihvatljivosti nasilja nad djecom te ih ohrabriti na prijavljivanje svakog nasilja, uključujući i sumnju da je dijete izloženo nasilju.
O Ulozi stručnih službi prosvjetnih institucija u očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladeži govorila je Marija Kribl, dr. medicine. Sudionici su upoznati s fizičkim i emocionalnim zlostavljanjem, socijalno-kognitivnim modelom ljutnje i agresivnosti, traumom, agresijom u adolescenata, učinkovitim verbalnim izražavanjem ljutnje, depresijom, razlozima samoozljeđivanja i pokušaja suicida te izradom sigurnosnog plana i ulogom škole u oporavku adolescenta/ice nakon suicidalne krize. Istaknuti su problemi Cyber Buyllinga, anoreksije i bulimije, ispijanja energetskih pića i transrodnost. Istaknuto je i da je uloga stručnih službi u zaštiti djece prepoznati, reagirati, postupati po postojećim protokolima te koristiti razred kao terapijsku skupinu s ciljem stvaranja čvrste veze promjena ponašanja. Naglasila je da su stalni zahtjevi da dijete prepričava traumatski događaj vršnjačkog zlostavljanja bez pružanja podrške i prethodne procjene stanja djeteta nastavak zlostavljanja.
Psihološka otpornost učenika – važnost međusektorske suradnje bila je tema predavanja izv. prof. dr. sc. Silvije Ručević. Naglašeno je da je psihološka otpornost pozitivna prilagodba unatoč nepovoljnim životnim okolnostima i nedaćama s kojima se ljudi neminovno susreću, da otporne osobe poteškoće vide kao izazov, lekcije i prilike za rast te su predane svojim životima i ciljevima, imaju osobnu kontrolu i fokusiraju na ono što mogu promijeniti. Sudionike skupa dr. sc. Ručević upoznala je s čimbenicima koji sprečavaju razvoj otpornosti kod djece i čimbenicima koji potiču razvoj otpornosti.
Alma Rovis Brandić, mag. paed. soc., u predavanju Međuresorna suradnja u zaštiti prava djece s poremećajem u ponašanju naglasila je da se poremećaj u ponašanju mora razumjeti kao teškoća. Skrenula je pozornost na mogućnost provedbe kvalitetnih intervencija razmjerno kratkoga trajanja u prirodnim okruženju djece i mladih kao što su razredi i škole u kojima bi učenicima s rizičnim ponašanjem trebalo pružiti odgovarajuću stručnu pomoć i podršku, a ne izricati pedagoške mjere.
O Iskustvima međuresorne suradnje u stručno-pedagoškim nadzorima govorila je Mirjana Kazija, prof., koja je upoznala prisutne s vrstama pristupa stručno-pedagoškom nadzoru i poteškoćama u pristupu koji je usmjeren na dobrobit učenika. Naglasila je važnost komunikacijskih vještina, razlikovanje bitnog od manje bitnog, vještinu vođenja procesa u konfliktnim situacijama, procjenu situacije, promjene na “licu mjesta”, sposobnost preuzimanja odgovornosti za procjenu, uspostavljanje odnosa povjerenja i vještina postizanja konsenzusa svih dionika oko mjera koje će se preporučiti te preuzimanja odgovornosti za njihovu provedbu.
Predavanje Policijski aspekt međuresorne suradnje s ciljem prevencije kažnjivih radnji na štetu djece održaojeRobert Škorvaga, voditelj Odjela prevencije, stručni specijalist kriminalistike PU Osječko-baranjske županije. Upoznao je pedagoge sa Sporazumom o međuresornoj suradnji,potpisanim 2020. godine između Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zdravstva, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva unutarnjih poslova. Istaknuo je ulogu Vijeća za prevenciju kriminaliteta kojem je cilj prevencija i borba protiv nasilja i drugih ugroza. Naglasio je međuresornu suradnja u prevenciji kažnjivih radnji na štetu djece i suradnju s odgojno-obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog društva.
Pretpostavke za unaprjeđenje međuresorne suradnje u zaštiti dobrobiti djece bilo je predavanje Alenke Aladrović Deklman, univ. spec. act. soc. Pedagoge je upoznala sa spektrom djelovanja i ulogom CZSS-a, rizicima za stručnu pogrešku, međusektorskom suradnjom, mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, metodama socijalnog rada i instrumentima za procjenu (Lista za procjenu razvojnih rizika, Lista za procjenu sigurnosti djeteta), žurnom mjerom izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji, mjerom za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda i oduzimanjem prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi. Naglašena je važnost suradnje škole i CZSC-a jer daje uvid u različite aspekte života i potreba djeteta i obitelji.
Okrugli stol Međuresorna suradnja u zaštiti dobrobiti djece vodila je viša savjetnica Mirela Skelac, univ. spec. act. soc. Na okruglom stolu govorilo se o koordiniranju intervencije većeg broja sustava za dobrobit djece u obiteljima s djecom u riziku iz uloge pedagoga i o ostvarivanju bolje međuresorne suradnje i razvijanju sustavne podrške i pomoći roditeljima i skrbnicima kako bi djeca mogla rasti i razvijati se u sigurnom i stabilnom okruženju razumijevanja i poštovanja te uspostaviti mehanizme djelotvorne i održive međuresorne suradnje na svim razinama.
Predavanjima uvaženih stručnjaka različitih resora stručni suradnici pedagozi upoznati su s temama vezanim za međuresornu suradnju. Zaključili su da je dobrobit djece nemoguće cjelovito zahvatiti unutar jednog resora/sustava te da bliska i koordinirana suradnja između resora vodi do učinkovitosti u zaštiti dobrobiti djeteta.
Mirela Skelac, univ. spec. act. soc., viša savjetnica za razrednu nastavu i viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge Agencija za odgoj i obrazovanj Podružnica Osijek