Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je 8. i 9. rujna 2022. godine državni stručni skup „Talijanski fašistički logori na Jadranu “, kojim je obilježena obljetnica kapitulacija Italije. Iako je skup održan online za pedeset učitelja i nastavnika različitih predmeta, bio je vrlo dinamičan i interaktivan. Sudionici su imali prigodu čuti dva izlaganja i sudjelovati u radu četiriju radionica.
Polazište u radu su bili predloženi sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulumu povijesti za 8. razred osnovne škole i 4. razred gimnazija među kojima se nalaze teme koje govore o stradanju stanovništva i ratnim razaranjima, rasnim, vjerskim, nacionalnim, političkim i ideološkim progonima, koncentracijskim logorima, logorima smrti, holokaustu i drugim zločinima protiv čovječnosti u hrvatskom, europskom i svjetskom kontekstu tijekom Drugoga svjetskog rata. I dok su neki od navedenih povijesnih sadržaja, poput holokausta našli svoje mjesto u novim udžbenicima i nastavnim materijalima, malo njih spominje stradanja lokalnog stanovništva pod talijanskom okupacijom tijekom Drugoga svjetskog rata. Slično je stanje i u talijanskom kurikulumu u kojemu do sada nema spomena fašističkim deportacijama, o fašističkoj okupaciji istočne obale Jadrana se ne poučava u školama, a i samim nastavnicima nedostaju spoznaje o toj strani talijanske povijesti.
Na neki način takvo stanje u nastavi donekle zrcali situaciju u historiografiji u kojoj postoji amnezija o ovoj temi, a u talijanskom slučaju povjesničari pripisuju odgovornost za ovu amneziju svjesnoj strategiji poricanja koju su propagirale talijanske poslijeratne elite. Mit o “dobrom Talijanu” i njegovu pandanu, mit o “lošem Nijemcu” uspostavljen je od talijanske elite nakon 1943. kao samooslobađajući glavni narativ kojim se umanjuje krivnja za događaje tijekom Drugoga svjetskog rata. Prema ovom narativu, politika talijanskih okupatora bila je krajnje dobronamjerna, zbog njihova “blagog” ili “mediteranskog” nacionalnog karaktera a kad se nasilje i primjenjivalo onda je ono prikazivano kao odgovor na brutalnost partizana. O tomu je li to baš bilo tako sudionici skupa imali su prigodu čuti tijekom dvaju izlaganja: doc. dr. sc. Gorana Hutinca s Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je dao povijesni pregled zbivanja na istočnoj obali Jadrana u periodu od 1941. do 1945. godine i gospodina Vladimira Alavanje, nekadašnjeg kustosa Narodnog muzeja u Zadru, koji je govorio o talijanskim fašističkim logorima u sjevernoj Dalmaciji, poglavito logorima na otocima Ošljaku, Molatu i Ugljanu. Osim izlaganja održane su i četiri radionice u čijem su radu sudionici aktivno sudjelovali dijeleći svoja saznanja i nove uvide a koje su pripremili učitelji i nastavnici povijesti i hrvatskog jezika. Radionice su iznjedrile i korisne materijale koji su primjenjivi u nastavi, poput materijala o spaljivanju knjiga i nasilnoj talijanizaciji za fašističke vlasti na sjevernom Jadranu te materijala o logoru Kampor na Rabu u kojem se propituju razlozi drugačijeg odnosa prema zatočenim Židovima i antislavenska politika prema Hrvatima i Slovencima.
Kroz radionice, sudionici su iskustveno doživjeli kako učenike poučavati o ovoj temi pomoću materijala i pristupa koji su njima sadržajno i dobno prilagođeni. Sudionici skupa su u evaluaciji, koja je u prilogu, izrazili veliko zadovoljstvo programom uz napomene da se stručni skup održi i u idućoj godini produbljivanjem i proširivanjem teme.
Stručni skup organizirala je i vodila Loranda Miletić, prof, viša savjetnica za povijest.
Evaluacija
(pdf: 1,25 MB)
Preuzmi