Državni stručni skup za nastavnike logike održan je u online okruženju putem (Zoom) 16. studenoga 2022. godine na temu Dokazivanje u nastavi logike.
Ishodi stručnog skupa su ostvareni kroz program skupa koji je obuhvaćao tri predavanja, tematske rasprave i evaluaciju skupa.
Nakon uvodnih riječi i najave programa skupa vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje za filozofiju, logiku i etiku Laure Angelovski, mag. edu. održana su sljedeća predavanja.
Prvo izlaganje pod nazivom „Ishodi nastave logike“ održao je profesor Krešimir Gracin, prof., nastavnik u XV. gimnaziji u Zagrebu. U izlaganju je demonstrirao odgovore na veći broj ishoda kurikuluma iz logike kroz jedan primjer s ciljem pokazivanja čvrste povezanosti četiri naizgled različite domene u kurikulumu iz logike. U njima su razdvojene različite logičke sposobnosti – prijevodi na i sa jezika logike, semantika i metodologija, izvođenje i navođenje protuprimjera, te uočavanje logičkih struktura u tekstovima različitih funkcionalnih stilova. Te se sposobnosti isprepliću i usvojenost logičkih sadržaja vidljiva je tek u njihovoj objedinjenosti. Primjer je iskazan običnim jezikom i dobar je primjer strukture zaključka. Prvi korak je prepoznavanje zaključka u tekstu i njegovih elemenata – premisa i konkluzije (ili konkluzija). Nakon toga se ta ista struktura prevodi na jezike logike pri čemu njegova logička struktura postaje jasnijom. Zatim se u sustavu prirodne dedukcije izvodi iskazana konkluzija iz teksta (i formalno i neformalno). Primjer se problematizira, npr. – što se događa sa zaključkom ukoliko mu se oduzme koja od premisa, što se događa ako je zaključak valjan a konkluzija nam nije prihvatljiva i sl. Nakon ove analize, mijenja se jedna od premisa što zaključak čini nevaljanim. Razmatra se kako doći do protuprimjera, odnosno slučaja u kojemu su premise istinite a konkluzija neistinita. Primjer na kojemu su ishodi bili demonstrirani: Ako su vrijeme u kojem se rubidij pretvara u stroncij ili vrijeme u kojemu se kalij pretvara u argon točni indikatori starosti, onda su stijene Grenlanda stare 3.8 milijardi godina ili su stijene na Mjesecu 4.6 milijardi godina stare. Vrijeme u kojemu rubidij postaje stroncij i vrijeme u kojemu uran postaje olovo su točni indikatori starosti. Ako su stijene Grenlanda stare 3.8 milijardi godina, onda se Zemlja oblikovala više od 3.8 milijardi godina, također, ako su stijene na Mjesecu 4.6 milijardi godina stare, onda se Zemlja oblikovala više od 4.6 milijardi godina. Ako se Zemlja oblikovala bilo više od 3,8 bilo više od 4,6 milijardi godina, kreacionisti su u krivu. Stoga su kreacionisti u krivu.
U predavanju su zadovoljeni ishodi prema kojima je predavač pokazano na koje načine se jedan konkretan primjer može iskoristiti za ostvarenje različitih ishoda u nastavi logike.
Uslijedilo je drugo predavanje istog predavača na temu „Izvod u sustavu prirodne dedukcije i neformalno“.
U predavanju je bila riječ je o logičkom slijedu. Ukoliko u nekoj misaonoj strukturi neki sud slijedi iz nekog skupa sudova, to se može izraziti na različite načine. Na početku je bilo riječi o tome kada neki sud slijedi iz nekog skupa sudova: 1. ako iz tog suda slijedi protuslovlje; 2. ako je sam sud koji se izvodi logička istina; 3. ako nije nijedan od prethodnih slučajeva, no jednostavnim je logičkim pravilima moguće pokazati taj slijed. U primjerima se pokazao 3. slučaj. Prije svakog izvedenog dokaza onaj koji ga izvodi već unaprijed treba vidjeti smjer i način na koji će iz jednih struktura izvoditi druge. Način na koji se logičke strukture izvode jedne iz drugih jesu, u sustavu prirodne dedukcije, pravila uvođenja i isključivanja istinosnofunkcionalnih veznika. To su jednostavna pravila, no njihove različite primjene čine izvođenje složenijim i težim. U dokazivanju svakog zaključka, pokazalo se ono najvažnije za taj proces – shema koju je prije izvođenja potrebno utvrditi kao put kojim će se izvoditi. U suprotnom, proces izvođenja je nagađanje u nadi da ćemo dobiti očekivani rezultat. Kroz primjere se pokazalo da se svaki zaključak može dokazati na različite načine. S druge strane, pokazalo se da se i samo malom promjenom rečenice koja se izvodi (makar prethodnoj i bila jednakovrijedna) posve mijenja struktura dokaza.
Treće izlaganje je održao Jadran Beganović, prof. logike u III. Gimnaziji u Splitu na temu „O prirodnoj dedukciji kroz nekoliko primjera“. U predavanju je predstavio paket izvoda koji omogućavaju pregled pravila prirodne dedukcije. Potom je na konkretnim primjerima i zadacima pokazao primjenu tih pravila kroz nekoliko primjera iz znanosti i filozofije. Predavač je pokazao načine na koje se ovo predavanje može djelomično ili u cijelosti iskoristiti u nastavi logike i filozofije.
Nakon trećeg predavanja je uslijedila rasprava i odgovori predavača na postavljena pitanja te nekoliko općih napomena za kraj skupa.
Tijekom svih predavanja bilo je prisutna interakcije sa sudionicima koji su imali prilike postavljati pitanja. Ostvareni su primarni ishodi skupa, a nastavnici su dobili metodičke ideje na koje sve načine se može uvesti i objasniti učenicima dokazivanje u nastavi logike te provesti i same nastavnike kroz pravila putem različitih primjera. Zaključci skupa su da su predavanja bila uspješna i korisna, a sudionici su izrazili želju za budućim skupovima uživo što je u konačnici i najavljeno.
Na skupu je prisustvovalo 66 sudionika, od toga je evaluaciju ispunilo 58 polaznika. Skup je pozitivno evaluiran od strane sudionika. Cjelokupna evaluacija skupa je u prilogu.
Od sudionika državnog skupa, 21.1% ih ima manje od 5 godina radnog iskustva, većina ih ima između 5 do 25 godina iskustva (59,6%). Ostatak, 19.3% ima više od 25 godina radnog staža.
Najveći broj sudionika su bili nastavnici filozofije, logike i etike.
87,7% smatra da su teme skupa primjenjive u prasksi. Teme skupa korspondiraju s osobnim profesionalnim potrebama smatra 89,8% sudionika. 86% sudionika smatra da su naučili nešto novo na predavanjima. 94,8% sudionika smatra da su predavanja bila dobro strukturirana, a 84,3% ih smatra da je zahtjevnost predavanja bila primjerena njihovom predznanju o temi. 94,7% sudionika smatra da je tijekom državnog skupa bilo prilike za postavljanje pitanja i razgovor.
Predavanje profesora Gracina „Ishodi nastave logike“, ocijenjeni su prosječnom ocjenom 4.98.
Njegovo predavanje „Izvod u sustavu pridorne dedukcije i neformalno“, ocijenjen je prosječnom ocjenom 4.93. Predavanje Jadrana Beganovića „O prirodnoj dedukciji kroz nekoliko primjera“, ocijenjeno je prosječnom ocjenom od 4,88. Neki od komentara sudionika na skupu su: „Sve je bilo odlično, sva predavanja su bila korisna.“, „Navođenje puno primjera i zadataka koji se mogu primijeniti u nastavi.“, „Pohvaljujem organizaciju stručnog skupa i izbor sadržaja iz logike.“.
Evaluacija
(pdf: 710,05 KB)
Preuzmi