U Osnovnoj školi Središće u Zagrebu 27. i 28. veljače 2025. godine održan je Državni skup za odgojitelje, učitelje i stručne suradnike logopede „Ekrani naši svagdašnji – što ako se pretjera?“
Stručni skup je otvorio v. d. ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislav Paljak, mag. prim. educ., a svojim nastupom skup su uveličali učenici Škole za klasični balet i narodne plesove Zagreb.
Nakon otvaranja skupa uslijedilo je predavanje doc. dr. sc. Ranko Rajovića koji je iznio znanstvene dokaze koji pokazuju kako nedostatak tjelesne aktivnosti može dovesti do smanjenja nekih dubokih struktura velikog mozga, što može imati dugoročne posljedice na kognitivni i emocionalni razvoj djeteta. Izv. prof. dr. sc. Dora Dodig Hundrić je u svom izlaganju iznijela pregled suvremenih spoznaja u području bihevioralnih ovisnosti, ovisnosti o društvenim mrežama i videoigrama, rizičnim i neprihvatljivim ponašanjima u virtualnom okruženju, kao i standardom učinkovitih intervencija. Poseban je naglasak stavila na preventivni program „Alati za moderno doba“ koji je rezultat rada multidisciplinarnog znanstveno-istraživačkog tima. „Alati za moderno doba“ univerzalan je preventivni program koji je namijenjen učenicima viših razreda osnovne škole. Njegov primarni cilj jest osnaživanje učenika za razvoj odgovornog ponašanja u svrhu prevencije bihevioralnih ovisnosti i rizičnih ponašanja u virtualnom okruženju te postizanje pozitivnih razvojnih ishoda.
Ivanka Karačić, prof. defektolog – logoped u svom izlaganju o štetnom utjecaju pretjerane izloženosti ekranima u ranoj dječjoj dobi postavlja pitanje tko će preuzeti odgovornost (roditelj/ vrtić/ škola/ stručnjaci/ društvo).
Red. prof. prim. dr. sc. Igor Prpić zaključuje da iako tehnologija nudi brojne prednosti, važno je razumjeti kako dugotrajno korištenje ekrana može oblikovati mozak u razvoju. Isto tako napominje da bi se utvrdili dugoročni učinci na neurološke i kognitivne funkcije te razvile strategije za optimalno korištenje tehnologije u skladu s potrebama razvoja mozga potrebna su daljnja istraživanja.
Maja Kućar, mag. psych., u svom je izlaganju predstavila istraživanje koje provodi među učenicima šestih i sedmih razreda osnovne škole kojem je glavni cilj razumjeti kako različiti oblici korištenja telefona utječu na izvršne funkcije u razdoblju tranzicije iz djetinjstva u adolescenciju, pri čemu je posebnu pozornost posvetila ulozi neusredotočenog korištenja uređaja (engl. absent-minded smartphone use) kao mogućeg moderirajućeg čimbenika. Ovaj model, jedan od rijetkih koji sustavno proučava ove odnose te sugerira važnost razlučivanja kratkoročnih i dugoročnih posljedica uporabe telefona, uključujući i specifične obrasce korištenja, poput frekvencije provjere uređaja i tipova aktivnosti.
Drugi dan skupa započeo je s predavanjem Lane Šramek, mag. logoped koja je s pozicije terapeuta praktičara govorila o kliničkoj slici djece s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama koje su primarno nastale kao posljedica pretjeranog i nekontroliranog izlaganja ekranima te o izazovima u odgoju i obrazovanju takve djece.
Dr. sc. Danijel Labaš, prof., u svom je predavanju ukazao na činjenicu da bi u ovo digitalno doba medijski odgoj i obrazovanje trebali započeti još od najranije dobi jer su djeca prekomjerno izložena zaslonima, što svakako utječe i na njihov razvoj.
Doc. dr. sc. Valentina Martan i Marina Borčić, mag. logoped, ukazuju na činjenicu da integracija ekrana u obrazovne i terapijske procese nosi brojne prednosti, ali zahtijeva i promišljen pristup kako da bi se osigurali najbolji ishodi. Cilj njihova izlaganja bio je prikazati teorijske spoznaje i rezultate znanstvenih istraživanja o specifičnostima usvajanja čitanja i pisanja u digitalnom okruženju i kritički sagledati njihove prednosti i nedostatke. Također su prikazale preliminarne rezultati istraživanja motivacije učenika za čitanje koje je provedeno u Primorsko-goranskoj županiji.
Lea Dobrec, mag. logoped, ističe važnost obiteljske uključenosti i u stvaranje poticajnog okruženja za djetetov jezično-govorno-komunikacijski razvoj. Zaključno možemo reći da u suvremenom dobu, kada su ekrani sveprisutni i kada u kućnom okruženju sve češće biramo da provodimo vrijeme pretražujući sadržaje na mobitelu uz upaljeni televizijski ekran u pozadini umjesto u međusobnoj interakciji. Sve veći izazov postaje kako potaknuti roditelja na aktivno sudjelovanje u terapijskom procesu i kako stvoriti poticajno okruženje za djetetov jezično-govorno-komunikacijski razvoj i kod kuće, a ne samo u logopedskom kabinetu.
Sudionici skupa iskazali su iznimno zadovoljstvo nakon održanoga skupa. Pohvalili su izbor teme, ocijenili su visokim ocjenama predavače i izlaganja te istaknuli važnost ovakvih stručnih usavršavanja za njihov profesionalni razvoj.