U Gackom pučkom otvorenom učilištu održan je drugi državni stručni skup na temu medijske pismenosti za učitelje i nastavnike Hrvatskoga jezika. Skup su organizirali dr. sc. Srećko Listeš i Linda Grubišić Belina, prof., viši savjetnici za Hrvatsko jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje.
Skup Medijska pismenost održan je u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu od 9. do 11. srpnja 2018. Prvo predavanje održao je dr. sc. Srećko Listeš. U predavanju O ljudskosti istaknuo je kako komunikacija i medijska pismenost zauzimaju ključno mjesto u Hrvatskomu jeziku. Osvrnuo se na nove medije zapažajući da tehnologija treba nadopuniti ljudske sposobnosti, a ne ih nadomjestiti. Pravo učenje je poticanje ljudskog ponašanja, smatra Listeš. Tako medijskoj pismenosti trebamo otvoriti svoju ljudsku stranu, a čovjek treba ostati čovjek njegujući uljuđenu komunikaciju, govorenje i pisanje.
Dr. sc. Tihomir Rajčić u predavanju pod naslovom Povijesni narativ u kontekstu književno-jezičnog iskustva javne prezentacije, znanosti i istraživanja govorio je o glasovitomu slikaru Vlahu Bukovcu i svojemu djelu, spoju romana i povijesnoga istraživanja. Rajčić je otkrio nepoznate detalje iz slikarova života i njegovo domoljublje.
Dr. sc. Marko Vučetić u predavanju Mediji kao javno razotkrivanje i ograničavanje skrivenog predstavio je filozofijsko promatranje jezika i komunikacije. Vučetić postavlja tezu o jeziku kao sredstvu javnog razotkrivanja, ali i čuvanja vlastite intime u rascjepu između subjektivnoga i objektivnoga. Predavač razmišlja o jeziku kao mediju ljudskosti, promišlja o pojavnostima suvremenoga svijeta: intelektualnoj besmrtnosti, životnom standardu, postmodernom svijetu te postulatornom ateizmu.
Katarina Blažina Mukavec prikazala je početke i razvoj medijske pismenosti te istakla potrebu za kritičkom analizom medijskih poruka. Predstavila je projekt Djeca medija i djelovanje Društva za komunikaciju i medijsku kulturu.
Prof. dr. sc. Mateo Žagar u predavanju Vremenska dimenzija hrvatskoga jezika naglasio je potrebu razumijevanja povijesti hrvatskoga jezika i njegove vremenske dimenzije. Stara filologija treba stajati u temeljima svakog filološkog obrazovanja. Uslijedio je kraći pregled spomenika hrvatske pismenosti s posebnim osvrtom na Baščansku ploču i prvi (čakavski) prijevod Biblije (1562./1563., Urach). Jezik današnjega naraštaja i suvremene jezične pojave ne mogu se promatrati bez spoznaja stare filologije, smatra prof. Žagar.
Prof. dr. sc. Diana Stolac predavanjem Reklamni diskurs pozabavila se jezičnim strategijama u reklamnomu diskursu. Predavačica je predstavila obrasce i metode kojima se autori reklama služe. Govorila je o jezičnom izrazu reklama i njihovoj kvaziznanstvenosti. Usto, ponudila je neke primjere i mogućnosti porabe reklama u nastavi Hrvatskoga jezika.
Prof. dr. sc. Igor Kanižaj u predavanju Novi izazovi u medijskim navikama djece i mladih govorio je o medijskoj pismenosti kao razumijevanju medija. Istaknuo je da medijska pismenost zahtijeva pristup, analizu, evaluaciju i stvaranje. Mladi su danas, smatra Kanižaj, izloženi različitim utjecajima medija. Nastavnici trebaju poznavati aktivnosti djece na internetu kako bi mlade osnažili za primanje medijskih poruka i djelovali preventivno. Stoga je potrebno uskladiti kurikul s nastavnim planom i programom sveučilišnih studija koji obrazuju nastavnike Hrvatskoga jezika.
Dr. sc. Lana Ciboci predavanjem Vrjednovanje programa medijske kulture u medijskom opismenjavanju učenika u osnovnoj školi postavila je pitanje koliko je program medijske kulture odgovarajući za medijsko opismenjavanje učenika. Istaknula je važnost medijske pismenosti budući da se mladi već u najranijem djetinjstvu susreću s medijima, a program je zastario pa učenici najmanje uče o medijima koje najviše rabe. Predstavila je rezultate svojih istraživanja i naglasila potrebu osuvremenjivanja programa, bolju tehnološku opremljenost škola i obrazovanje nastavnika u cilju osposobljavanja djece za kritičko vrjednovanje medija i stvaranje medijskih sadržaja.
Davor Stanković je predavanjem Učenje uz nove medije: Mala škola govornih vještina govorio o retorici kao umijeću govorenja istaknuvši kako retorika podučava kritičkom mišljenju i dobrom strukturiranju misli. Prikazao je edukacijski film Što znači biti dobar govornik? te film Vježbe za glas i izgovor. Na kraju je predložio zanimljive teme za samostalno izražavanje i njegovanje govorništva u osnovnim i srednjim školama.
Arsen Anton Ostojić održao je vrlo zanimljivo predavanje Filmska poruka s brojnim insertima glasovitih filmova i svojim komentarima oslonjenima na McLuhanov nauk. Za Ostojića publika ključ za razumijevanje filmskoga djela; ona želi priču, identificirati se s likovima i osjetiti emocije. Dio predavanja posvetio je izravnim, implicitnim i prikrivenim filmskim porukama. Zaključio je kako najuspješniji filmovi imaju uravnotežen odnos između umjetničke komponente filma i poruka koje filmom žele predstaviti.