Državni stručni skup Očuvanje identiteta i smanjivanje ranjivosti krških područja u uvjetima klimatskih promjena i održivog razvoja održan je 29. i 30. kolovoza 2024. godine. U programu skupa sudjelovali su učitelji i nastavnici biologije i geografije. U ime Agencije za odgoj i obrazovanje skup su pozdravile više savjetnice za geografiju Vesna Milić te za prirodu i biologiju, Marina Ništ. Skup je obuhvatio teme iz područja održivoga razvoja vezane uz identitet, ranjivost i zaštitu krških područja. Sastojao se od plenarnih predavanja, terenskog rada i odabranih primjera nastavne prakse u radu s učenicima.
Prvo je predavanje Identitet krških područja – prošlost, sadašnjost, budućnost održala izv. prof. dr. sc. Ružica Vuk s Geografskog odsjeka PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu. Ukazala je na važnost očuvanja geografskog, prostornog i kulturnog identiteta malih zajednica/regija te transformiranja naslijeđa prošlosti u baštinu. Za (održivu) budućnost nužno je steći otpornost i smanjiti ranjivost osjetljivih područja, osjetljivih s obzirom na prirodnogeografske faktore i društvenogeografski razvoj. Posebnu je pozornost posvetila važnosti konstrukcije lokalnoga i osobnoga identiteta jer je za prostornu identifikaciju pojedinaca i zajednica nužan razvoj svijesti o zajedničkom teritoriju, zajedničkoj prošlosti i zajedničkoj kulturi. Naglasila je da je za razumijevanje važnosti i uloge tradicijske regije i regionalnog identiteta, kao preteče razvoja nacionalnog identiteta, uputno sadržaje o tradicijskim regijama, posebice krškim, poučavati od najranije dobi.
Predavanje Utjecaj klimatskih promjena na krška područja Hrvatske, održao je doc. dr. sc. Mladen Maradin, također s Geografskog odsjeka PMF-a, Sveučilišta u Zagrebu. U predavanju je govorio o osjetljivosti krških područja u Hrvatskoj na klimatske promjene. Iako je količina padalina na tom području velika u europskim razmjerima, zbog podzemne cirkulacije vode u kršu, na površini prevladavaju sušni uvjeti zbog čega je iskoristivost vode u kršu bitno manja u odnosu na područja s vodoodrživom podlogom. Osim utjecaja na prirodnu raznolikost ovog područja, veliki je utjecaj i na brojne ljudske djelatnosti; najranjiviji sektori djelatnosti su proizvodnja energije, vodoopskrba, turizam i poljoprivreda. Naveo je i negativne okolišne učinke u obalnom području te u zaštićenim područjima koja se turistički intenzivno koriste.
Ivana Ćapin, izvršna direktorica Geoparka Biokovo-Imotska jezera u predavanju UNESCO Globalni Geopark Biokovo-Imotska jezera – uspostava i značaj projekta na održivi razvoj objasnila je proces koji se odvijao dok je navedeno područje dobilo status UNESCO-va projekta te njegovo značenje za geoturizam i održivi razvoj. Naročito je važno jačanje promocije područja s izraženom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj, a na dobrobit lokalne zajednice.
Vode imotske krajine – rezultati najnovijih istraživanja, prijetnje i perspektive, predavanje je u kojem se Branimir Jukić, prof., iz JU More i krš fokusirao na tri glavne teme: Rezultati najnovijih istraživanja, Prijetnje vodenim resursima i Perspektive za budućnost. Cilj predavanja bio je predstaviti najnovije rezultate istraživanja vezanih uz vode Imotske regije, analizirati prijetnje koje ugrožavaju vodne resurse te ponuditi perspektive za održivo upravljanje ovim ključnim prirodnim resursom. Sudionici su dobili detaljan pregled trenutnog stanja vodenih resursa u Imotskoj regiji, temeljen na najnovijim istraživanjima. Istaknuta je ključna važnost očuvanja vodenih resursa za ekološku ravnotežu i kvalitetu života lokalnog stanovništva, uspostavljanje održivog upravljanja vodama za dugoročnu zaštitu i korištenje ovog vitalnog resursa te rješavanje problema koje zahtijeva interdisciplinarni pristup uključujući suradnju znanstvenika, donositelja odluka i lokalne zajednice.
U poslijepodnevnom dijelu skupa, Matija Znaor, profesorica engleskog i hrvatskog jezika, Licencirani turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku županiju, povela je sudionike skupa u interpretativnu šetnju gradom tijekom koje je obradila temu Imota – život u kršu. Cilj interpretativne šetnje bio je upoznati sudionike s područjem u kojem se nalaze te uz osnovne informacije o povijesti, geografskom položaju, pričama i legendama vezanim za Imotski i njegova jezera, te poseban naglasak staviti na područja koja zanimaju sudionike stručnog skupa i dati im priliku da razmijene znanja i iskustva vezana za život u kršu.
Drugi dan stručnoga skupa počeo je predavanjem Speleološki objekti i duboka krška jezera Geoparka Biokovo – Imotska jezera: Identitet, ranjivost, utjecaj klimatskih promjena i održivo korištenje, koje je održao mr. sc. Roman Ozimec. Cilj predavanja bio je upoznati sudionike sa Speleološkim objektima i dubokim krškim jezerima Geoparka Biokovo – Imotska jezera kroz njihov identitet, ranjivost, utjecaj klimatskih promjena i održivo korištenje. U izlaganju je viđeno mnogo originalnih vizualnih priloga (karte, nacrti, fotografije), prikazan je pregled istraživanja, trenutno ostvarene spoznaje vezane uz genezu, geomorfologiju, ekologiju, geo i bioraznolikost te pritiske i ugroze specifičnih krških fenomena, speleoloških objekata i krških jezera na području Geoparka. Naglašena je potreba daljnje provedbe stručnih i znanstvenih istraživanja, ali i uspostave trajnog monitoringa kao važnog elementa praćenja stanja te smanjivanje ranjivosti specifičnih krških područja u uvjetima klimatskih promjena.
Predavanje Kako smo udebljali hranidbeni lanac? održala je prof. dr. sc. Marija Heffer, s Medicinskog fakulteta Osijek. Cilj predavanja bio je usvojiti koncept povezanosti ljudskog zdravlja, a osobito metaboličkog i mentalnog zdravlja sa zdravljem i otpornošću eko-sustava.
U predavanju je objašnjeno da su velike civilizacije svoj uspjeh zasnivale na primjeni uspješnih agrotehničkih metoda – od navodnjavanja i obrade zemlje do selekcije i hranidbe domaćih životinja. Iako su se uvjeti uzgoja životinja na farmama značajno poboljšali, industrijski uzgoj životinja napravio je brojne kompromise na uštrb prirode, npr. došlo je do razdvajanja proizvodnje industrijskih biljaka od proizvodnje životinja i prekidanja prirodnog kruženja ugljika i dušika u eko-sustavu te do snižavanja bioraznolikosti mikrobioma, što je podloga cijelog niza kroničnih bolesti čovjeka – kao što su pretilost, dijabetes i demencija. Mada bi ekološka proizvodnja riješila brojne probleme zdravlja ljudske populacije još uvijek nismo pronašli način da ju učinimo ekonomski prihvatljivom. Hrvatska zauzima neslavno prvo mjesto na ljestvici debljine stanovništva Europske unije, a u proizvodnji hrane nismo samodostatni. Industrijska proizvodnja domaćih životinja i biljaka bila je preduvjet za rast ljudske populacije i porast kvalitete života. Istovremeno je ugrozila eko-sustav i smanjila zone za obitavanje divljih životinja. Mada je hrana koja dolazi s današnjih farmi i iz prerađivačke industrije ekonomski isplativa (jeftina) ona doprinosi debljanju i pojavi metaboličkog sindroma u ljudskoj populaciji, a time i skupoći medicinskog sustava. Ljudsko zdravlje neraskidivo je povezano sa zdravljem ekološkog sustava pa dugoročna strategija mora uključivati intervencije koje će biti usmjerene na kvalitetu, a ne cijenu hrane.
U predavanju Poučavanje o održivome razvoju u kontekstu CDŠ-a, više savjetnice Vesna Milić, dipl. geograf i Marina Ništ, prof. informirale su sudionike o Eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, naglasivši mogućnosti integriranja koncepta održivosti i održivoga razvoja u neko predmetno područje te mogućnosti međupredmetno povezivanje za njihovu praktičnu primjenu. Istaknute su mogućnosti integracije međupredmetne teme Održivi razvoj poticanjem suradnje, kritičkog razmišljanja i stvaranja značajnih za stjecanje različitih iskustva učenika. Također su ponudile primjer kako planirati, izvesti i evaluirati ciklus učenja u A2 dijelu programa na primjeru Održivog razvoja primjenom diferenciranog poučavanja na četiri razine (izgradi, nadogradi, izazov i podrška). Navele su što diferencirano poučavanje treba omogućiti učenicima te kako vrednovati.
Viša savjetnica za prirodu i biologiju Lydia Lugar, prof., u predavanju Trendovi u obrazovanju za održivi razvoj, govorila je o tome kako osigurati da do 2030. svi polaznici obrazovanja i osposobljavanja steknu znanja i vještine koji su potrebni za promicanje održivog razvoja, među ostalim putem obrazovanja o održivom razvoju i održivom načinu života, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, promicanju kulture mira i nenasilja, globalnom građanstvu te uvažavanju kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju. Navela je 4 prioritetna područja djelovanja prema Berlinskoj deklaraciji o Obrazovanju za održivi razvoj (OOR) s naglaskom na HITAN prioritet – klimatske promjene. Okvir za primjenu UNECE strategije za OOR od 2021. do 2030. obuhvaća: 1. kvalitetno obrazovanje i OOR – ugraditi OOR u standarde kvalitete, procjenu kvalitete i vrednovanje institucija 2. cjeloinstitucijski pristup i OOR – OOR u svakom programu/kurikulumu zajedno s održivim upravljanjem, u svakoj ustanovi formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja 3. IKT i OOR – upotreba IKT-a za poboljšanje procesa učenja u OOR 4. poduzetništvo, zapošljavanje, inovacije i OOR – osigurati da inovacije i poduzetništvo doprinose održivijoj budućnosti (zelena i cirkularna ekonomija).
Prikazana su i dva primjera iz nastavne prakse koja afirmiraju učenje o prirodnom identitetu dijela našeg krškog područja. Jedan je bio učenički istraživački Hrani li nas Cetina jednako cijelim svojim tokom?, koji su prikazali Ivica Štrbac, prof. i Tamara Banović, prof., učitelji iz OŠ Josip Pupačić, Omiš. Cilj istraživanja bio je pokusom ispitati utječu li različite vrste tla (uz rijeku Cetinu) na klijavost i rast različitih biljnih vrsta. Drugi je primjer bio Simbioza: reljef, klima i tlo područja zavičaja (Zadarska županija), a predstavio ga je Dinko Marin, prof., kao projekt rada s darovitim učenicima. Osnovni ciljevi projekta su 1. Objasniti utjecaj klimatskih elemenata i čimbenika na geomorfološka i pedološka obilježja Zavičaja, 2. Uočiti razlike u utjecaju klimatskih elementa i čimbenika na domicilna tla i ona koja to nisu, 3. Predvidjeti i objasniti utjecaj klimatskih elemenata i čimbenika na oblikovanje krških reljefnih oblika i denudacijske i korozijske procese.
Nakon svih predavanja, skup je nastavljen u Zavičajnom muzeju Imotski u kojem je Branimir Leko, voditelj muzeja i zavičajnih zbirki proveo sudionike kroz stalnu postavu muzeja te ih predavanjem Povijesni i kulturni identitet od prošlosti do danas, kronološkim slijedom od antičkih vremena do modernog doba, upoznao sa specifičnim razvojem na područja Imotske regije. Prezentirajući artefakte i eksponate objasnio je kako su utjecali na razvoj krških područja tj. oblikovanje života u njima te kako se lokalno stanovništvo prilagođavalo uvjetima života i promjenama kroz stoljeća.
Cilj i svi predviđeni ishodi skupa (analizirati utjecaj klimatskih promjena na održivost resursa (vode i hrane) i bioraznolikost u krškim područjima RH; analizirati utjecaj recentnih klimatskih promjena i gospodarskih trendova na krajobrazne promjene i autohtone zajednice u krškim područjima RH; objasniti utjecaj obrazovanja na jačanje otpornosti lokalnih zajednica u krškim područjima RH), vrlo su uspješno ostvareni, o čemu govori i evaluacija sudionika.
Evaluacija
(docx: 151,49 KB)
Preuzmi