U okviru tradicionalne kulturno-prosvjetne manifestacije Nazorovi dani, koja se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora odvija već 29. godinu u Postirima na otoku Braču, u subotu 24. svibnja 2025. održan je Državni stručni skup za učitelje razredne nastave, za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika. U Pastoralnome centru sv. Josipa šezdesetak učitelja i nastavnika sudjelovalo je na stručnome skupu pod nazivom 125 godina od prvoga Nazorova objavljena djela – Slavenske legende 1900. Uz procjenu važnosti proučavanja profesionalnoga djelovanja, života i rada hrvatskog književnika Vladimira Nazora i njegova doprinosa hrvatskoj kulturnoj baštini, jedan je od ishoda stručnoga skupa bio i istražiti mogućnosti metodičkih pristupa legendama i mitovima u nastavi hrvatskoga jezika.
Skup je započeo u 10:30 hrvatskom himnom Lijepa naša u izvedbi Valerije Kličinović, maturantice gimnazije Srednje škole Supetar, bivše učenice OŠ Vladimira Nazora. Sudionike je skupa pozdravila i prigodnim se riječima obratila Sanja Nejašmić, prof, ravnateljica Osnovne škole Vladimira Nazora iz Postira. Ispred organizatora stručnoga skupa, Agencije za odgoj i obrazovanje, nazočne je pozdravila dr. sc. Blaga Petreski, predstojnica Podružnice Split, koja je prenijela pozdrave ravnateljice Agencije mr. sc. Katarine Milković, prof. Predstojnica Petreski istaknula je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom Agencije za odgoj i obrazovanje s Osnovnom školom Vladimira Nazora u organizaciji državnoga stručnoga skupa i provedbi literarnoga natječaja Nazor i mi.
Poetski pozdrav nazočnima su uputili učenici OŠ Vladimira Nazora iz Postira: Ivano Matulić i Bepo Bižaca, čiji je mentor učitelj hrvatskoga jezika Stipan Šandrk, te Lovre Šantić, učenik 2. razreda, sudionik ovogodišnje državne smotre LiDraNo, čija je mentorica učiteljica Danijela Radić. Učenica 5. r. Glazbene škole Josip Hatze, izdvojeni odjel Postira, na gitari je izvela skladbu La Gatica Antonija Laura, a mentor je profesor Miro Mrass.
Na skupu je održano pet predavanja i dva izlaganja s primjerom dobre prakse iz nastave hrvatskoga jezika, a moderator i voditelj stručnoga skupa bila je Hrvatka Kuko, viša savjetnica za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje.
Uvodno je predavanje održala dr. sc. Lucijana Armanda Šundov, izvanredna profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, objasnivši okupljenima kompleksnost Nazorova lika i djela, upoznavši ih s fazama u stvaralaštvu Vladimira Nazora, a posebno s njegovim prvim objavljenim djelom Slavenske legende.
Dr. sc. Sanja Knežević, izvanredna profesorica na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, održala je predavanje Mitološki motivi u Nazorovu putopisu „Od Splita do piramida“. Kako je putopisni diskurs otvoren promatranju, promišljanju i propitivanju nepoznatoga, a vrlo često u odnosu prema zavičajnom, u izlaganju je razmatran upravo Nazorov odnos prema zavičajnom Mediteranu u odnosu na antički i helenistički – sada turistički Mediteran.
Dr. sc. Olga Perić, redovita profesorica Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskoga Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u miru i pranećakinja Vladimira Nazora, pripremila je zanimljivo predavanje naslova Nazorov razgovor s Ovidijem o Faetonu pokazavši kako Nazor ne priznaje mitološku hijerarhiju vrijednosti, on pjeva himnu čovjeku i njegovoj snazi slijedeći tako tendencije u europskoj književnosti i likovnoj umjetnosti početka XX. st.
Fea Munitić, autorica nekoliko samostalnih esejističko-književnih djela, publicistika i članaka, imala je sreću osobno upoznati pokojnog akademika Radoslava Katičića i pratiti projekt Sakralna interpretacija krajobraza što je snažno utjecalo na njezin interes u području proučavanja i istraživanja praslavenske mitologije. Rezultat toga interesa i istraživanja rezultiralo je predavanjem koje je održala: Praslavenska vjerovanja i njihovi tragovi u okolici Splita – Perun i Vidova gora.
Sanja Balić, profesorica hrvatskoga jezika i nastavnica Komercijalno-trgovačke škole Split, ujedno i naslovna asistentica na Odsjeku za predškolski odgoj Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, održala je predavanje Nematerijalna kulturna baština u stvaralaštvu Vladimira Nazora. Njezino izlaganje donijelo je presjek utjecaja tradicijskih kazivanja na Nazorov lirski i prozni izričaj, s posebnim naglaskom na prvo razdoblje njegova stvaralaštva.
Primjer dobre prakse o metodičkim pristupima zavičajnim legendama u nastavi hrvatskoga jezika pokazale su Nataša Jurić Stanković, učiteljica hrvatskoga jezika i izvrsna savjetnica iz OŠ Petra Krešimira IV., i Ivana Milišić, učiteljica savjetnica iz Katoličke osnovne škole u Šibeniku.
Nakon njih je primjer dobre prakse metodičkog pristupa mitovima u nastavi hrvatskoga jezika okupljenima pokazala Neva Strizrep, učiteljica savjetnica hrvatskoga jezika iz OŠ don Lovre Katića u Solinu.
Ocjenskim upitnikom ispitano je vrednovanje stručnoga skupa 125 godina od prvoga Nazorova objavljena djela – Slavenske legende 1900. Na pitanje smatraju li da će sudjelovanje na ovome stručnom skupu unaprijediti njihov rad,93 % sudionika potvrdno je odgovorilo. Ocjenjujući stručni skup u cjelini (organizacija, ozračje, komunikacija, praktična korist), većina se sudionika odlučila se za ocjenu izvrstan, a održana predavanja najčešće su ocijenjena kao uspješna ili izuzetno uspješna.
Stručni skup u trajanju od sedam sati potvrdio je slojevitost i višedimenzionalnost Nazorova književnog opusa. Upravo zato Vladimir Nazor zaslužuje i pronalazi mjesto među sadržajima za najmlađe učenike, za one starije osnovnoškolce kao i u srednjoškolskoj nastavi. Navedena predavanja potvrdila su da je Nazor uspješno spojio elemente folklora s univerzalnim temama ostavljajući snažan pečat na književnu baštinu. U zaključku je istaknuta odgovornost učitelja i nastavnika u čuvanju baštine, a to znači i u očuvanju kulturnoga i nacionalnog identiteta. Jedan je od načina primjenjujući načelo zavičajnosti kao što je bilo pokazano primjerom iz prakse. S druge strane, cilj je nastave hrvatskoga jezika razvijati komunikacijske vještine svojih učenika, a legende i mitovi pružaju bogat tematski i jezični materijal koji potiče kreativnost, maštovitost i raznolikost izraza.