Državni stručni skup Nazorovo pjesništvom kao stalni izvor inspiracije u nastavi hrvatskoga jezika, namijenjen učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, više savjetnice mr. sc. Jasne Pandžić, održan je 20. svibnja 2023. u Pastoralnom centru, Postira (Brač), u trajanju od pet sati. Skup je dio prosvjetno-kulturne manifestacije Nazorovi dani koja se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora događa već dvadeset sedmu godinu.
Svrha skupa bila je istražiti važnost i utjecaj djela hrvatskoga klasika Vladimira Nazora na hrvatsku kulturu i hrvatski jezik, primijeniti kanonske i suvremene interpretacije Nazorove poezije i proze u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti te istražiti mogućnosti učeničke recepcije.
Skup je započeo hrvatskom himnom Lijepa naša u izvedbi Valerije Kličinović, uč. 2. r. Srednje škole Brač iz Supetra. Nakon uvodne riječi i najave programa rada sudionike je skupa pozdravila i prigodnim im se riječima obratila ravnateljica Sanja Nejašmić, prof, Osnovne škole Vladimira Nazora, Postira, ravnateljica domaćina skupa, predstavivši Školu te istaknuvši kako Vladimir Nazor slovi kao jedan od najzaslužnijih hrvatskih književnika koji se cijeloga života posebno zalagao za hrvatski jezik, a što je razvidno iz njegova književnoga opusa.
Izveden je i kratki kulturno-umjetnički program u organizaciji Škole domaćina skupa. Učenica 7. r. Osnovne škole Vladimira Nazora iz Postire Katarina Bižaca krasnoslovila je Nazorovu pjesmu Djeca, a učenik 4. r. Ivano Matulić, Nazorovu pjesmu Štap.
U radu je Skupa sudjelovalo šezdeset učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Na skupu su održana četiri predavanja, a izložili su ih dr. sc. Olga Perić, redovita profesorica u miru Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Gordana Varošanec-Škarić, redovita profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Tatjana Stupin, nastavnica hrvatskoga jezika u Ekonomsko-birotehnička i trgovačćka škola, Zadar, Anđelka Rihtarić, prof., ravnateljica Osnovne škole „Vladimir Nazor“, Sveti Ilija.
Skup je otvorila uvodnim izlaganjem dr. O. Perić Tragom Nazorova Pana istaknuvši mitsku simboliku Nazorova stvaralaštva. U Nazorovu stvaralaštvu Pan, grčko božanstvo pastoralnoga života, javlja već u ranim stihovima bukoličkog nadahnuća te da u Večernjim bilješkama Nazor spominje Pana u svjetskoj i hrvatskoj književnosti, a u putopisu Od Splita do piramida traži ga u Grčkoj da bi ga pronašao u Luci djetinjstva i opisao u Pastiru Lodi.
Redovita profesorica u trajnom zvanju dr. Gordana Varošanec-Škarić, govoreći o ritmu u Nazorovoj lirici naglasila je da je prozodijsko sredstvo ritam Nazoru iz „riječi trepti“ i u pjesnikovoj lirici određen univerzalno slogovima, riječima – stopama, stihovima, strofama, oblikom pjesme. Riječ mu „bijaše Zvek i Ritam, od kojih se sve rodilo.“ Na korpusu njegovih pjesama ilustriraju se njegovi izbori na segmentnoj i nadsegmentnoj razini u funkciji ritma, a ne nemetričkoga postupanja. Važniji su mu bili zvuk riječi, rima, ritam stihova nego sadržaj. Upravo stoga, združeni pjesnikovim suzvučjem kreativno se oblikuju ritmičke strukture hrvatskoga jezika.
Znanstvenica je T. Stupin je u svom izlaganju odredila Vladimira Nazora kao istaknutoga hrvatskoga pjesnika te autora manje navođene pjesme Notturno koja datira iz 1911. godine. U središtu je izlaganja bila interpretacija Nazorove pjesme Nottturno te njezino identifikacijsko značenje u kontekstu hrvatskoga poetskog izričaja u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, s naglaskom na pjesme istoga ili sličnoga naslova hrvatskih književnih klasika: Antuna Gustava Matoša, Antuna Branka Šimića, Miroslava Krleže i Tina Ujevića. Izdvojeni su bitni kritički osvrti navedenih hrvatskih književnika usmjerenih na Nazorov poetski diskurs koji potvrđuju snažnu recepciju Nazorove poezije u cjelini. Svrha je izlaganja bila prepoznati autentičnost, estetičnost, refleksivnost Nazorove pjesme Notturno i potaknuti njezino apostrofiranje u kontekstu komparacijskog slijeda glasovitih istoimenih pjesama hrvatskih književnika inspiriranih zagonetnim motivom „notturna“, s naglaskom na metatekstualnost i intertekstualnost.
Ravnateljica A. Rihtarić svojim je izlaganjem istaknula da je bogati pjesnički opus Vladimira Nazora, sadržajno, stilski, tematski i motivski, nedovoljno poznat današnjim čitateljima i učenicima. Unutar toga opusa posebice je nepoznato njegovo pjesništvo duhovnoga nadahnuća, koje, iako vrijedno i poticajno, nije našlo mjesta u školskim čitankama – posve neopravdano.
U izlaganju je prikazan sustav vrijednosti koji se prepoznaje u Nazorovim pjesmama duhovnoga nadahnuća te su na nekoliko primjera podastrijeti odgovori na pitanje koliko njegove pjesme, nastale prije stotinjak godina, mogu posredovati duhovne vrijednosti današnjim učenicima i mladim ljudima.
Osobito u vrijeme nagloga rasta umjetne inteligencije, za koju nitko ne može predvidjeti kamo će nas kao civilizaciju odvesti, svaka umjetnost, posebice umjetnost riječi, ima što reći. U tome smislu Nazorovo duhovno pjesništvo svakako može pomoći u očuvanju naše veze s duhovnim, ljudskim i etičkim – vrijednostima koje su čvrsto sidro njegova pjesničkog uzleta.
Više puta tijekom stručnoga skupa naglašena je potreba nastavljanja obilježavanja Nazorovih dana. Na kraju skupa zaključeno je da Nazorovo duhovno pjesništvo svakako može pomoći u očuvanju naše veze s duhovnim, ljudskim i etičkim vrijednostima koje su čvrsto sidro njegova pjesničkog uzleta. Poezija, kao i cjelokupno književno djelo Vladimira Nazora, iznimna je osebujnost hrvatske moderne, a posebice njezina kontemplativna vitalnost, prožimanje antropozofičnosti u stihovima u kojima se sinergijski stapaju nadvremenske mitologije i drevni simboli sa stvarnošću, prirodom, dionizijskim doživljajem začudne egzistentnosti.
Evaluacija
Ocjenskim upitnikom ispitano je vrednovanje stručnoga skupa Nazorovi dani, 2023., a ispunio ga je pedeset i jedan sudionik. Vrednovanje tema i sadržaja izlaganja obuhvaćeni su u tri stavke (1. Krovna tema važna je za rad u odgojno-obrazovnom sustavu – za potpuno se slažem izjasnilo se 63% sudionika, a 30% za uglavnom se slažem; 2. Sve su podteme obrađene izlaganjem važne za razumijevanje krovne teme – za potpuno se slažem izjasnilo se 55% sudionika, a za uglavnom se slažem 24%; 3. Većina izlaganja na mene je djelovala motivirajuće – za potpuno se slažem izjasnilo se 53% sudionika, a za uglavnom se slažem 32%). Ocjena kvalitete pojedinačnih predavanja i nastupa (pripremljenost, ozračje, komunikacija, praktična korist) izraženo je ovako u postotcima: Tragom Nazorova Pana, 55% izuzetno uspješno, 36% vrlo uspješno; Ritmicitet u lirici Vladimira Nazora, 59% izuzetno uspješno, 28% vrlo uspješno; Artificijelnost i autentičnost Nazorove pjesme Notturno, 40% izuzetno uspješno, 40% vrlo uspješno; Duhovno i ljudsko u Nazorovim pjesmama, 77% izuzetno uspješno, 12% vrlo uspješno.
Uglavnom su sudionici izjavili su da će sudjelovanje na ovomu stručnom skupu unaprijediti njihov rad (92%). Svako od predavanja više od 88% sudionika ocijenilo je vrlo uspješnim ili izuzetno uspješnim (izuzetno uspješnim više od 64% sudionika). Stručni skup ocijenilo je 64% sudionika izvrsnim, a 25% vrlo dobrim.
Evaluacija
(pdf: 68,40 KB)
Preuzmi