Vrednovanje postignuća učenika bila je glavna tema državnih skupova za učitelje i nastavnike matematike, koji su se od 9. do 13. siječnja održali u Opatiji.
O temi, koja je jedna od najvažnijih sastavnica obrazovnog sustava i oko koje najčešće ima najviše prijepora, na skupovima su izlagali profesori metodičari sa hrvatskih sveučilišta, viši savjetnici za matematiku Agencije za odgoj i obrazovanje te učitelji praktičari koji su održavali iskustvene radionice.
Kako pratiti, vrednovati i ocjenjivati učenike u nastavi matematike na skupovima su izlagali prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija i prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš. Korisne primjere praćenja i vrednovanja učenika u nastavi matematike iznijela je prof. dr. sc. Sanja Varošanec. Koji su ishodi učenja matematike na primjerima gradiva pokazala je Željka Zorić, prof., a obrazovna postignuća u matematici tumačio je dr. sc. Boris Jokić. Uz ostalo, na skupovima su održana i predavanja o prilagodbi procesa poučavanja u srednjoj i osnovnoj školi zahtjevima NOK-a, vrednovanje postignuća učenika s posebnim obrazovnim potrebama te kako osmisliti kriterije i provesti usmeno ispitivanje. Za sudionike seminara posebno zanimljiv i koristan bio je rad u iskustvenim radionicama, koje su se održavale u učionicama Gimnazije Opatija.
Nužnost stručnog usavršavanja
Na dva skupa u Opatiji, za osnovne i srednje škole, sudjelovalo je gotovo 450 učitelja i nastavnika matematike. Iako bi se prema broju sudionika moglo reći da su skupovi bio dobro posjećeni, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović u obraćanju sudionicima izrazio je žaljenje što je samo deset posto od ukupnog broja učitelja i nastavnika matematike u Hrvatskoj prisustvuje stručnom usavršavanju sa izrazito dobrim i sadržajnim programom. Podsjetio je da Agencija od 1. siječnja 2011. godine, preko aplikacije za prijavljivanje na stručne skupove, vodi evidenciju svih prijavljenih odgojno-obrazovnih radnika iz koje će se jasno vidjeti tko se i koliko usavršava.
– Žao nam je da svi učitelji i nastavnici ne osjećaju potrebu cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja. Ali nadamo se da će se to promijeniti i da će nova obrazovna politika naći zakonski mehanizam, hoće li to biti licenciranje ili nešto drugo, da bi dobili kompetentnije i stručno usavršene odgojno-obrazovne radnike – istaknuo je ravnatelj Vinko Filipović. Agencija će, kazao je, nastaviti provoditi stručno usavršavanje u skladu s potrebama obrazovne politike, ali i potrebama odgojno-obrazovnih radnika. Poseban naglasak u planiranju stručnog usavršavanja stavit će se na nove modele i načine poučavanja.
– Modeli i načini poučavanja koji su egzistirali prije ne mogu biti prihvatljivi u današnje vrijeme. Ni jedna sfera društvenog života nije tako troma i spora kao obrazovni sustav, ali to nije samo problem Hrvatske. Promjene su nužne i trebaju se dogoditi na svim razinama obrazovanja. Očekujemo i od vas da nam predlažete i sugerirate što mislite koje bi teme i metode trebalo uvesti u organizirane oblike stručnog usavršavanja – pozvao je Vinko Filipović sudionike skupa. Istaknuo je da će Agencija za odgoj i obrazovanje od 1. veljače započeti sa stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovanih radnika iz općih tema psihologije, pedagogije i defektologije koje su potrebne svima djelatnicima škola. Stručno usavršavanje provodit će učitelji i nastavnici mentori i savjetnici, koji su prošli posebnu edukaciju. Stručno usavršavanje provodit će se u školama na zahtjev i u dogovoru s ravnateljima i moći će joj prisustvovati svi odgojno-obrazovni radnici škole.