Najave i izvješća / 28. ožujka 2023.

Na konferenciji “Horizonti snage” upozoreno na značajno pogoršanja mentalnog zdravlja učenika i ulogu školskih psihologa u radu s njima

Konferencija školskih psihologa „Horizonti snage“ održana je 3. i 4. ožujka 2023. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Organizator konferencije bila je Hrvatska psihološka komora, u suradnji s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Agencijom za odgoj i obrazovanje. Sudjelovalo je 480 stručnih suradnika psihologa i nastavnika psihologije. Konferencija je trajala 40 sati, a odvijala se paralelno u više prostora. Uključivala je predavanja, radionice, simpozije, okrugle stolove, poster-prezentacije, Ted Talk format, Out of the Box aktivnosti, školsko-klinički domjenak i druge oblike konferencijskog sudjelovanja.

Pozvani predavači bili su dr. sc. Boris Jokić, viši znanstveni savjetnik, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, izv. prof. dr. sc. Miranda Novak, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić i doc. dr. sc. Aleksandra Huić, s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dr. Bilha Paryente, sa Sveučilišta Achva Academic u Izraelu.

Dr. sc. Boris Jokić održao je predavanje Kako škole mogu postati srce naših zajednica i zašto su psihologinje i psiholozi ključni za tu operaciju? Ukazao je na rezultate istraživanja utjecaja kriza velikih razmjera – prirodnih katastrofa i globalne pandemije, na psihičko funkcioniranje učenika i odgojno-obrazovnih radnika. U istraživanju je sudjelovalo više od 4000 učenika i više od 9000 odgojno-obrazovnih radnika iz 167 osnovnih i srednjih škola. Osobit naglasak je postavljen na realistične mogućnosti škola u adresiranju potreba učenika, učitelja i nastavnika povezanih s dobrobiti i zadovoljstvom različitim aspektima života. Istaknuta je uloga stručnih suradnika psihologa i značaj njihova doprinosa psihološkoj dobrobiti učenika i odgojno-obrazovnih radnika.

Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak je održala predavanje Promicanje pozitivnog razvoja mladih – okolina zaista ima moć promjene. Istaknula je sve veću kompleksnost života današnjih adolescenata, u usporedbi s prošlim generacijama, navodeći da istraživanje UNICEF-a provedeno 2021. godine ukazuje da 13% djece u dobi od 10 do 19 godina ima dijagnosticiran problem mentalnog zdravlja, a gotovo 20% njih izvještava o značajnom psihosocijalnom stresu koji utječe na njihov svakodnevni život. Naglasila je značaj pravovremene i primjerene podrške na pozitivni razvoj mladih, u čemu veliku ulogu ima podržavajuće školsko okruženje. Prikazani su rezultati longitudinalnog projekta Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.) koji ukazuju na specifičnosti učenika koji imaju simptome problema mentalnog zdravlja. Ti učenici izvještavaju da im je materijalni status obitelji lošiji od obitelji vršnjaka, doživljavaju se manje kompetentnima i manje samosvjesnima te manje povezanima s obitelji, prijateljima i zajednicom. Utvrđeno je da pretjerana roditeljska kontrola utječe na smanjivanje svih pokazatelja pozitivnog razvoja, osim kompetencija te da mladi s izraženijim internaliziranim simptomima (anksioznost, depresivno raspoloženje) imaju slabije sposobnosti rješavanja problema, manje su otvoreni za komunikaciju s roditeljima, roditeljska kontrola je izraženija, a školsko ozračje je manje usmjereno na potrebe učenika. Zaključno, društveno odgovorna briga o učenicima trebala bi uključivati jasniju i sveobuhvatniju podršku u školskom i obiteljskom okruženju. Dane su smjernice za preventivni rad stručnih suradnika psihologa.

Prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić održala je predavanje Kako izbjeći onu staru „u postolara najlošije cipele“ – primjena psiholoških znanja na nama samima. Prezentirana je racionala i konceptualni okvir samoprimjene teorijskih tehnika, demonstracija tehnika iz nekoliko terapijskih pristupa i rezultati istraživanja, kao i rezultati primjene online upitnika za sudionike konferencije. Briga o vlastitoj psihološkoj dobrobiti je iznimno važna jer je posao školskog psihologa često emocionalno zahtjevan, a u današnje vrijeme je to izraženo više nego ikada ranije.

Doc. dr. sc. Aleksandra Huić održala je predavanje I ja imam glas! – uloga školskih psihologa u podržavanju dječjih prava na participaciju. Zastupanje dječjih prava i interesa je jedna od važnijih uloga stručnog suradnika psihologa, a pravo djece na participaciju se u posljednje vrijeme sve više ističe kao ključno kod donošenja odluka. Podržavanje participacije učenika omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u donošenju odluka koje se odnose na njih i priprema ih za ulogu aktivnog građanina u budućnosti. Definirana su dječja prava, objašnjena je UN-ova Konvencija o pravima djeteta i pojašnjen je koncept participacije. Prikazani su rezultati istraživanja participacije učenika u hrvatskim školama iz perspektive učenika i odgojno-obrazovnih radnika. Razrađena je uloga stručnih suradnika psihologa u podržavanju dječjih prava na participaciju u školskom okruženju i dane su praktične smjernice za njihov rad s učenicima i odgojno-obrazovnim radnicima.

Dr. Bilha Paryente održala je predavanje Reakcije učenika na pandemiju virusa COVID-19 i načini pomoći: rezultati i praksa u Izraelu. Prikazani su rezultati dvije studije reakcija učenika na pandemiju i načini pružanja pomoći učenicima u socijalnoj, emocionalnoj i akademskoj prilagodbi. Principi na kojima se temeljila intervencija su sustav proaktivne intervencije koji uključuje i procjenu, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina te vještina učenja u alternativnom kontekstu. Provođena je edukacija ravnatelja, stručnih suradnika, odgojitelja, učitelja i nastavnika i razmatrano je kako nakon pandemije osigurati funkcionalnu rehabilitaciju djece i mladih u različitim relevantnim područjima.

Zaključak

Dobiveni rezultati evaluacije ukazuju da su sudionici bili vrlo zadovoljni sadržajima konferencije. Zbog značajnog pogoršanja mentalnog zdravlja učenika, glavno područje rada stručnih suradnika psihologa u školama je mentalno zdravlje učenika te su potrebne veće kompetencije u tom području jer se tijekom studija nedovoljno razvijaju.

Potvrđena je potreba nastavka zapošljavanja stručnih suradnika psihologa u osnovnim i srednjim školama.

Izazovi rada u školi u aktualnoj situaciji značajnog pogoršanja mentalnog zdravlja učenika dodatno naglašavaju potrebu supervizije i intervizije te bolju međuresornu suradnju. Planirano je da se konferencija školskih psihologa održava svake godine.                                                                        

dr. sc. Vesna Ivasović,  viša savjetnica za stručne suradnike psihologije i nastavnike psihologije

Evaluacija

(pdf: 536,96 KB)

Preuzmi