U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje iz podružnice u Rijeci održan je 25. i 26. studenoga 2021. na virtualan način državni stručni skup psihologa Multidisciplinaran pristup i međuresorna suradnja kao podrška radu u odgojno-obrazovnim ustanovama. U uvodnom djelu je ravnateljica AZOO-a dr. sc. Dubravka Brezak Stamać pozdravila sudionike uz poruku za uspješan rad u dvodnevnom stručnom usavršavanju. Voditeljica stručnog skupa viša savjetnica Vilma Bednar je u skladu s krovnom temom osmislila sadržaj koji je uključivao: plenarna predavanja iz područja psihologije i filozofije, predstavljanje rada centara i organizacija iz različitih krajeva Hrvatske i rasprave putem okruglih stolova o aktualnostima iz odgojno-obrazovne prakse. U organizacijskoj provedbi je uz viša savjetnicu sudjelovao tim psihologa koji je osiguravao protočnost relevantnih informacija svim sudionicima (400 prijavljenih) i primitak Zbornika sažetaka prije održavanja skupada bi imali cjelovit uvid u sadržaje i mogli aktivno sudjelovati tijekom planiranih aktivnosti.
Obraćajući se svojim kolegama, viša savjetnica se osvrnula na rad u odgojno-obrazovnim ustanovama u razdoblju od pojave pandemije (Covid – 19) koji je obilježio diskontinuitet u područjima: komunikacije, specifičnim programima i segmentima rada te u profesionalnim odnosima. Retrospektivnim uvidom izdvojene su tri faze u procesu njihova rada: 1. Propitivanja dionika primjenom upitnika, anketa i istraživanjima; 2. Re-organizacije i prilagodbe održavanja nastave, odgojno-obrazovnog procesa i oblika komuniciranja; 3. Promjena i novih potreba koje izranjaju iz postojećih procijepa zbog nepripremljenosti zakonske regulative postojećim uvjetima. U tom procesu svojevrsne neravnoteže koja se percipira na mikro i makro razini, individualnom i socijalnom području, prosvjetni djelatnici su suočeni s drugačijim profesionalnim izazovima. Stoga su, uvažavajući profesionalne dileme kolega, tematski sadržaji ovog stručnog skupa usmjereni na pronalaženje indirektnih odgovora i smjernica za daljnje kompetentno djelovanje.
Tako je u sklopu plenarnog predavanja dr. sc. Ivan Cerovac objasnio javnu ulogu znanstvenika u doba pandemije i posljedice grupne polarizacije. Ukazao je na ključne čimbenike procjene i izvođenja zaključaka: izvore informacija i dokaznu građu, kognitivne pristranosti, vrijednosne sustave i stečena iskustva. Na konkretnim primjerima je analizirao utjecaj medija, društvenih mreža i grupa koje putem „osakaćene epistemologije“ doprinose polarizaciji u društvu. Svojevrsna dopuna iznesenom sadržaju bilo je predavanje dr. sc. Dražena Domijana koji se odnosilo na razvoj kritičkog mišljenja i kognitivne pogreške koje se u tom procesu pojavljuju. Istaknuo je važnost dosljednog praćenja znanstveno relevantnih i provjerenih izvora informacija temeljenih na znanstvenim istraživanjima iz kojih bi trebale proizlaziti smjernice za daljnji rad psihologa u praksi. Osim plenarnih predavanja na stručnom skupu predstavljen je i rad regionalnih organizacija koje su u svojim sredinama komplementarnim djelovanjem značajno unaprijedile rad i u području odgoja i obrazovanja. Tako je mag. javnog zdravstva Nataša Basanić Čuš, prof. psih., predstavila model unaprjeđenja kvalitete zdravlja u zajednici koji je započet projektom Zdravi grad Poreč. Osvrnula se na proces senzibiliziranja za specifične potrebe pojedinaca u zajednici, multidisciplinarno timsko povezivanje stručnjaka i osmišljavanje kvalitetnih programa koji su integrirani u odgojno-obrazovne ustanove. Dugotrajnim ustrajnim radom generirane su promjene lokalne politike za zdravlje i razvijeni nadstandardi kojima se podržava zdrav rast djece, mladih i odraslih po čemu je Zdravi grad Poreč stekao prepoznatljivost. U tijeku stručnog skupa o izuzetnom primjeru međuresorne suradnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izlagala je dr. med. Matija Čale Mratović. U kronološkom slijedu predstavila je opsežan rad i primjere učinkovite suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama što je rezultiralo nastajanjem preventivnih programa za djecu i mlade s mjerljivim pozitivnim ishodima. Sudionici stručnog skupa su imali prilike upoznati i rad jedinstvene ustanove – Centra za djecu, mlade i obitelj iz Velike Gorice kojeg su prezentirale ravnateljica Sanda Puljiz Vidović, psihologinja i Gordana Novković Poje, stručna suradnica u osnovnoj školi. Istaknuli su primjere dobre prakse i suradnje koje ostvaruju u osam ključnih područja za dobrobit djece u lokalnoj sredini. Posebnost ustanove – Centra izvrsnosti u Splitu predstavila je psihologinja Ana Majić izlažući o programima rada s potencijalno darovitim i visokomotiviranim učenicima osnovnih i srednjih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Razvijajući sustavni pristup u identifikaciji, praćenju i odgojno-obrazovnoj podršci potencijalno darovitoj djeci i mladima kontinuirano evaluiraju i unaprjeđuju postojeće programe. Zalažu se za usmjerenost cjelovitom razvoju učenika te surađuju sa svim ključnim akterima u odgojno-obrazovnom sustavu. Navedeni primjeri regionalnih organizacija i ustanova ukazuju kako se uz dobru i kontinuiranu suradnju međuresornih timova stručnjaka i ustrajnu koordinaciju pojedinaca unaprjeđuje kvaliteta suživota u zajednici.
Sastavni dio dnevnih programa stručnog skupa bila je rasprava na okruglom stolu pod nazivom Izazovi i promjene. Okrugli stol za srednje škole i učeničke domove započeo izlaganjima kolegica Snježane Nell, prof. na temu Strateško planiranje– analiza potreba i Ivane Jambrović Čugura, prof. na temu Relacijske kompetencije – 6C, koji su trebali potaknuti na samorefleksiju o profesionalnom razvoju. U drugom dijelu okruglog stola moderatori su odgovarali na pitanja koja su detektirana u svakodnevnoj odgojno-obrazovnoj praksi i nejasnoćama regulacije profesionalnog postupanja radeći u on line okruženju. U ulozi moderatora sudjelovala je i viša savjetnica Mirjana Kazija, prof., koja smatra da se u virtualnoj dimenziji odvija paralelni svijet koji zahtijeva jednaku pozornost kao i stvarni život naše djece. Međuresorna suradnja je zbog toga nužna da bi se zaštitili interesi i dječja prava. Pri tome suradnja s roditeljima i dalje ostaje temelj svih intervencija pa se naglasak treba staviti i na oblikovanje kvalitetnih interpersonalnih odnosa i izgradnji povjerenja. U uvodnom djelu okruglog stola za osnovne škole i dječje vrtiće održana su dva predavanja. Klara Galant Ardalić, prof. i Gordana Vorkapić Jugovac, prof., s temom – Suradnjom do 5P i testa spremnosti za školu, prikazale su tijek provođenja projekta u Istarskoj županiji za izradu novoga psihodijagnostičkog intrumentarija i važnost interdisciplinarne suradnje u tom procesu. U drugom predavanju su Ivana Sošić Antunović, prof. i Renata Milanković Belas, prof., s temom – Rastimo zajedno – mini, prikazale primjer aktiviranja resursa u predškolskim ustanovama za proaktivno djelovanje. Umrežavanjem s kolegicama iz raznih dječjih vrtića osmišljen je ciklus interaktivnih on line predavanja koji su realizirale s roditeljima djece rane i predškolske dobi. Uslijedila su pitanja koja često postavljaju kolege na županijskim stručnim vijećima psihologa. U raspravu je bio uključen i viši savjetnik Robert Cimperman, prof., kao moderator. Odgovarajući na pitanja sudionika, naglašavao je bitne uvjete za uspješan odgojno-obrazovni rad: odnos povjerenja, objektivnu razmjenu informacija između stručnjaka i roditelja te usmjerenost na razvoj dobrobiti djeteta.
Sudionici stručnog skupa su tijekom izlaganja i prezentacija imali priliku dodatno propitivati i iznositi svoje stavove putem chata na zoom aplikaciji. Na temelju dobivenih iskaza sudionika potvrđena je uspješna organizacija stručnog skupa i ostvarivanje planiranih ciljeva. Simbolično je taj put do novih spoznaja u edukaciji prikazan u motivu Sokratova majeutičkog pristupa koji je istaknut u zborniku sažetaka koji je zajedno s prezentacijama predavača u PowerPointu podijeljen svim sudionicima.
Tijekom dvodnevnog trajanja stručnog skupa primjenjivana je evaluacijska lista s različitim kriterijima za procjenu koju je do 3. prosinca ispunilo 80% sudionika. Dobiveni rezultati ukazuju da je 96 % sudionika ocijenilo cjelokupni skup visokim ocjenama (4 i 5), a izborom tema bilo je zadovoljno 93% sudionika. Vezano uz razinu primjenljivosti tematskih sadržaja 90 % sudionika se opredijelilo za najviše vrijednosti (ekvivalent ocjena 4 i 5). Budući je stručni skup bio raspoređen na cjelinu plenarnih predavanja i na dio rasprave putem okruglih stolova, primjenjivale su se odvojene pojedinačne procjene. Po izuzetnoj kvaliteti izdvojeno je predavanje dr. sc. Dražena Domijana (82% – izvrsno 5) i dr. sc. Ivana Cerovca (76 % – izvrsno 5). U prijedlozima za poboljšanje su sudionici naveli potrebu za razmjenom mišljenja i raspravom o aktualnim dilemama iz odgojno-obrazovne prakse što će se uvažiti prilikom planiranja budućih stručnih skupova.
Vilma Bednar, prof.
Evaluacija
(pdf: 264,28 KB)
Preuzmi
Sažeci izlaganja
(pdf: 1,40 MB)
Preuzmi