2014. godinu Agencija za odgoj i obrazovanje zaključila je nizom skupova na temu stvaralaštva Antuna Gustava Matoša. Budući da su posljednje dvije godine protekle u ozračju njegovih obljetnica – 2013. godine obilježili smo 140. godišnjicu rođenja, a 2014. stogodišnjicu njegove smrti – smatrali smo da je dostojno jednoga književnoga velikana osmisliti niz stručnih skupova njemu u čast i na taj način podsjetiti sve učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika i stručne suradnike knjižničare na značaj središnje osobnosti hrvatske moderne.
Učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika i stručni suradnici knjižničari pet slavonskih županija sudjelovali su u skupovima “Matošu u čast” i “A što je Matoš nego Hrvatska” te na taj način odali počast životu i stvaralaštvu Antuna Gustava Matoša.
Niz skupova osmišljen je i održan u organizaciji više savjetnice za hrvatski jezik Anđe Suvale i vanjske suradnice više savjetnice za stručne suradnike školske knjižničare Izabele Mlinarević, a na poticaj voditelja katedre za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku redovitog profesora dr. sc. Gorana Rema.
Prvi stručni skup održan je u Osijeku u Osnovnoj školi „August Šenoa“ nakon čega su uslijedili skupovi u Osnovnoj školi „Antun Gustav Matoš“ u Vinkovcima, u Tehničkoj školi u Slavonskome Brodu i u Gimnaziji Požega. Na stručnome usavršavanju sudjelovali su brojni predavača uglavnom s Filozofskog fakulteta u Osijeku, no bilo je i drugih gostiju. Tako je, primjerice, na prvome skupu gostovala dr. sc. Bernarda Katušić, viša znanstvena novakinja na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču s predavanjem Bajkovno i autobiografsko u Matoševoj prozi . Uz nju na skupovima su govorili i dr. sc. Ružica Pšihistal, o pripovijetkama Cvijet s raskršća i Mora; dr. sc. Sanja Jukić, o stilu Matoševe kritike u istoimenome predavanju; dr. sc. Ivan Trojan, predavao je o Matošu i zagrebačkom kulturnom okružju; dr. sc. Vlasta Markasović o Matoševoj potpunoj posvećenosti životu-umjetnosti u predavanju Misli i pogledi Antuna Gustava Matoša; Igor Gajin, asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, govorio je o Matošu u izlaganju Odjeci Matoševa flanerizma u praksama suvremene hrvatske književnosti, dok se na njega nadovezala gošća iz Zagreba dr. sc. Marina Protrka Štimec u predavanju Matoš: flaneur. Mirko Ćurić, prof., predsjednik ogranka DHK-a, upozorio je na odnos Matoša i Strossmayera kao paradigmu odnosa tradicije i avangarde u predavanju naslovljenom A. G. Matoš i J. J. Strossmayer, te na kraju gost iz Pečuha dr. sc. Zoltan Medve koji je govorio o Matošu u predavanju Hrvatska moderna i mađarski književni kanon (A. G. Matoš i J. P. Kamov u Mađarskoj). Sve je skupove zaokružio redoviti profesor dr. sc. Goran Rem svojim predavanjem Matoš kao matrix hrvatske književnosti i kulture.
Ova književnoznanstvena predavanja naglasila su poruke o kritičnoj i sve zatamnjenijoj čovječnosti, koje, i nakon stogodišnjice piščeve smrti, Matoševo djelo svježe i jasno izgovaraju kao da upiru prstom u fenomene koji nas i danas okružuju. Na ove stručne skupove nadovezali su se još dva skupa pod nazivom „A što je Matoš nego Hrvatska“. Skupovi naslovljeni rečenicom velikana sredine 20. st. – književnika Bore Pavlovića „A što je Matoš nego Hrvatska“ – nastali su kao suradnja Agencije za odgoj i obrazovanje i dviju škola ponosnih nositeljica imena Antuna Gustava Matoša – Gimnazije A. G. Matoša u Đakovu i Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Čačincima. Obje su škole pokazale izniman trud u provedbi i predstavljanju rezultata projekta kojemu je cilj bio povezati što više predmetnih područja zajedničkom pričom Antuna Gustava Matoša te ih objediniti u jednu cjelinu koja će nas poučiti međusobnoj povezanosti svega znanja i podsjetiti na svevremenost i svestranost našega književnoga genija.
Projekti su vodili stručni suradnici knjižničari Hrvoje Miletića i Marija Findrik upravo iz razloga što su školske knjižnice pravo mjesto za međupredmetne integracije i korelacije te kao takve središnjice za ostvarivanje suradnje većeg broja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i učenika. Oba su skupa izvedena dvodijelno: u prvome je dijelu bio nastup učenika koji su sudjelovali u provedbi projekta, a u drugome su dijelu, u predavanjima matošologije, međunarodno recenzirani izlagači istaknuli u prvom redu Matoševu nevjerojatnu stalnu aktualnost. To je ponajprije istaknuo dr. sc. Krešimir Bagić, profesor stilistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dodavši kako baš zato, gotovo kao recept – ali, dakako, ipak neprimjenjiv, jer je jedinstven i inzistira na individualnosti i jedinstvenosti, Matoševe polemike otkrivaju gard kojim treba odgovoriti neetičnosti u svome predavanju pod nazivom Kako je Matoš plijevio hrvatski književni vrt. Na književnoznanstvena predavanja nadovezala se i predavačica Tamara Zadravec, prof., s Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koja nas je izvijestila o sveprisutnom trendu digitalizacije knjižnične građe te na izvrsno postavljenu virtualnu zbirku djela Antuna Gustava Matoša na internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i pozvala sve sudionike projekta da učine isto s rezultatima svojih projekata. Veliku čast Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Čačincima iskazao je i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović nazočivši stručnome skupu kojemu su oni bili domaćini. Uz ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje stručnome skupu nazočila je i pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Virovitičko-podravske županije Vesna Šerepac koja je suradnju Upravnog odjela i škola s područja Virovitičko-podravske županije s Agencijom za odgoj i obrazovanje okarakterizirala više nego uspješnom, a što je potvrdio i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović.