Povodom 20. obljetnice vojno redarstvene akcije Maslenica Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je stručno usavršavanja za učitelje i nastavnike povijesti na kojem su povjesničari, znanstvenici te sudionici tog vremena i ratnih zbivanja svjedočili i izlagali o događanjima, političkim prilikama i osobnim iskustvima uoči i za vrijeme 1993. na području Novskog Ždrila.
Svi predavači na skupu svoja su izlaganja proželi istom mišlju i porukom učiteljima i nastavnicima: Mi koji smo svjedoci tog vremena imamo obvezu prenijeti svoja znanja na mlađe generacije i vjerodostojno i istinito ispisati noviju hrvatsku povijest, a vi učitelji i nastavnici povijesti u tome imate jednu od najodgovornijih uloga.
– Treba imati na umu da ove godine maturira posljednja generacija djece rođene u Domovinskom ratu. Već sada imamo generacije rođene nakon rata i naša je obveza prenijeti im autentične i istinite informacije o Domovinskom ratu – naglasio je u obraćanju sudionicima skupa ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović. Svi udžbenici povijesti, kazao je, u sadržajnom i kvalitativno-kvantitativnom smislu ne obrađuju jednako temu Domovinskog ratu. – Neovisno o autorskim slobodama udžbenici povijesti na temu Domovinskog rata moraju imati jedinstven standard u pogledu činjenica i informacija- kazao je V. Filipović.
Učitelje i nastavnike povijesti pozdravio je i zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji je izrazio zadovoljstvo što se jedan ovako značajan skup održava u Zadru, gradu kulture i duge povijesti te ih podsjetio na izreku Cicerona da je povijest svjedok vremena i učiteljica života. Inicijativu i potrebu da se o Domovinskom ratu govori i uči kroz znanstveni i iskustveni pristup pozdravio je i brigadir Željko Dilbert, koji je sudionicima skupa prenio pozdrave generala Ante Gotovine.
S obzirom na to da je tema Domovinskog rata znanstveno nedorečena i nedovoljno zastupljena u nastavi povijesti i školskim udžbenicima, Agencija za odgoj i obrazovanje pokrenula je 2006. godine stručno usavršavanje da bi učitelji i nastavnici što stručnije i profesionalnije, isključivo na osnovi činjenica i prikupljenih dokaza te znanstvenih istraživanja, poučavali učenike o Domovinskom ratu. Na stručnom skupu u Zadru, kojeg je vodio viši savjetnik za povijest Franjo Čičak, od 25. do 27. ožujka 2013. sudjelovalo je više od 230 učitelja i nastavnika povijesti.
Stručna predavanja započela su izlaganjem ravnatelja Zavoda za povijesne znanosti u Zadru dr. sc. Zlatka Begonje. Govoreći o političkim prilikama uoči operacije Maslenica podsjetio je da su neprijateljske snage srpske nacionalne manjine potpomognute agresorskom vojskom JNA-a 21. studenoga 1991. srušile Maslenički most i onemogućili prometnu i gospodarsku povezanost južnog i sjevernog dijela Hrvatske.
– Od tada pa sve do operacije Maslenica u siječnju 1993. hrvatska je strana nastojala brojnim pregovorima, sporazumima i primirjima s pobunjenim Srbima potaknuti dogovorno rješavanje svih pitanja. Međutim, nisu naišli na razumijevanje jer je suprotna strana izigravala dogovoreno – istaknuo je Z. Begonja, naglasivši da će VRO Maslenica ostati trajno zabilježena u hrvatskoj povijesti. Hrvatske snage u samo nekoliko dana u cijelosti su uspješno ispunile planiranu zadaću, porazivši dotad samouvjerene neprijateljske snage.
VRO Maslenica spremala se u strogoj tajnosti pod radnim imenom „Gusar“. Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U akciji je sudjelovalo 3 950 hrvatskih vojnika iz svih gardijskih postrojbi RH, te pripadnici specijalne policije, nasuprot 4 400 srpskih vojnika, daleko nadmoćnijih u naoružanju.
– Glavni cilj operacije postignut je već nakon 72 sata, a akcija hrvatskih snaga zaustavljena je 26. siječnja 1993. u ponoć na intervenciju međunarodne zajednice. Operaciji Maslenica promijenila je tijek ratovanja u Hrvatskoj. Hrvatska vojska stekla je u toj operaciji iskustava koja su joj uvelike pripomogla u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi. Očitovalo se to u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja- naglasio je brigadir Danijel Kotlar. O ulozi snaga specijalne policije MUP-a u Operaciji Maslenica umjesto generala Mladena Markača, koji je svoje sudjelovanja na skupu ispričao zbog bolesti, svjedočio je pukovnik Ante Šoljić, umirovljeni načelnik specijalne policije, koji je naglasio da je VRO Maslenica, prva organizirana borbena akcija skupnih snaga specijalne policije.
Operacija Maslenica važna je i zbog toga što je označila prekretnicu rata i početak šireg plana oslobađanja okupiranih područja u Hrvatskoj, istaknuo je admiral Davor Domazet Lošo. – Značaj ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Nakon operacije, međunarodna zajednica počela je uvažavati Hrvatsku kao odlučnog političkog čimbenika- kazao je D. Domazet Lošo.
Tijek VRO Maslenica na terenu, pravce uvođenja i kretanja hrvatskih snaga te bitke koje su se vodile na pojedinim područjima Ravnih Kotara sudionicima skupa prenijeli su brigadiri Stanko Čelar, pukovnik Svemir Vrsaljko, pukovnik Marko Čulina i pukovnik Marko Čulina. Na autentičnim lokacijama u Rovanjskoj, Podgradini, Kašiću i na Masleničkom mostu prepričali su događaje i tijek akcije u kojoj je ponovo povezan sjever i jug Hrvatske. Prisjećajući se tih dana, svi su posebno istaknuli da je najznačajniji dio operacije bio čovjek, hrvatski vojnik i pripadnik specijalne policije. Oni su svojom ljubavlju i domoljubljem obranili Hrvatsku.
Vrlo zanimljivo i poučno za sudionike skupa bilo je i prikazivanje memoarskog gradiva i dokumenata hrvatskih i neprijateljskih snaga koje je prikupio Hrvatski memorijalni-dokumentacijski centar Domovinskog rata. Vrijedne dokumente predstavili su ravnatelj HMDCD-a Ante Nazor i doktoranti Ivan Radoš i Tomislav Šulj. Izrazito emotivno bilo je svjedočanstvo Danke Dražine, koja je prepričala svoja iskustva kad je s 22 godine napustila fakultet i svojim novcem kupila oružje kako bi se priključila sanitetu u sklopu Škabrnjskog bataljuna. Ništa manje zapaženo nisu prošla svjedočanstva žena iz udruge Žene u Domovinskom ratu –Zadar, koje su pričale o svojim iskustvima i sudjelovanju u ratu. Zanimanje sudionika skupa pobudilo je i prikazivanje filma „Istinom do pobjede“ kojeg je na lokacijama Maslenice i Peruće snimio ratni snimatelj Patar Malbaša.
Skup je završio prikazivanjem primjera dobre prakse poučavanja o Domovinskom ratu u hrvatskim školama s istaknutim postignućima učenika, metodičkim sadržajima i literaturom. Tu svakako treba istaknuti primjer nastave o Domovinskom ratu u Gimnaziji „Matija Mesić“ u Slavonskom Brodu, kojega je predstavila Jelana Jakovljević.
Sva predavanja i izlaganja sa skupa potražite ovdje