Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je 28. i 29. kolovoza 2023. tradicionalnu Ljetnu školu za odgajatelje i stručne suradnike u učeničkim domovima. Domaćin je bio Učenički dom Maksimir, a skup je vodila viša savjetnica Miljenka Galić, dipl. ped. Ove godine Ljetna škola posvećena je stručnom usavršavanju u području poticanja i razvijanja motivacije za rad učenika, odgajatelja i stručnih suradnika pod nazivom Važnost motivacije u postizanju uspješnosti. Bila je to prilika za multidisciplinarno stručno usavršavanje i razmjenu iskustava odgajatelja i stručnih suradnika njihovim sudjelovanjem u održavanju radionica i prikazu dobre prakse.
Svi predavači i sadržaji stručnoga skupa izrazito su pozitivno evaluirani.
Dr. sc. Neven Hrvatić, redoviti profesor u trajnom zvanju, u uvodnom je predavanju Motivacija odgajatelja za odgojno-obrazovni rad s učenicima u učeničkom domu govorio o odgojnoj grupi kao okruženju koje djeci i mladima pruža predvidljivost i stabilnost kroz dosljedne obrasce ponašanja, očekivanja i pravila te im na taj način pomaže da kroz strukturirane, rutinirane svakodnevne aktivnosti usvoje i osnaže neke temeljne životne navike i vještine. Stručni rad u pojedinoj odgojnoj ustanovi, kao što je i učenički dom, važno je organizirati kao jedinstvenu stručnu cjelinu. Svi stručnjaci uključeni u život i rad s korisnicima moraju biti povezani i uskladiti svoj rad i stručne postupke. U tom smislu važno je osigurati stabilno okruženje vidljivo kroz redovnu strukturu dana kao osnovu stručnog rada na koju se neophodno moraju nadovezivati specifične aktivnosti i programi usmjereni na potrebe djece i mladih.
Ljubica Banović, prof., dugogodišnja ravnateljica u učeničkom domu, u svom je izlaganju istaknula trud i nastojanje odgajatelja za ostvarivanjem svojih potencijala jer, postati ono što možemo treba biti put prema samoostvarenju, zadovoljstvu sobom i svojim životom. Razvijati pozitivno u sebi i drugima lakše je nego smanjiti ono negativno. Praćenje, vrednovanje i nagrađivanje sastavni su dio uspješnog vođenja kako samog sebe tako i odgojne skupine koja je odgajateljima povjerena, a na putu prema tom cilju potrebno je znanje, kvalitetna komunikacija, poticajno okruženje i dobri (profesionalni) međuljudski odnosi.
O motivaciji kao etičkoj kategoriji u svom prvom predavanju govorila je Ksenija Matuš, prof., s ciljem upućivanja sudionika na važnost razlikovanja značenja pojma motivacija i njezino područje primjene u psihologiji obrazovanja, pedagogiji i etici. Psihologija, implicirajući svoju znanstvenu metodologiju „priznaje“ da je motivaciju kao ključan čimbenik procesa učenja najteže egzaktno izmjeriti. Ova činjenica ukazuje na nužnost drugog i drugačijeg pristupa značenju motiva, filozofskog (etičkog). Za psihologiju obrazovanja, odnosno za empirijska istraživanja ključni pojmovi su npr. razlika intrinzične i ekstrinzične motivacije, navike, želje, potrebe, stupanj zadovoljstva, pozitivni i negativni stavovi prema školi i učenju i sl. Za filozofiju, od antičke do suvremene, pojam motivacije kao pokretača za djelovanje stavlja se npr. u kontekst: biti bića, slobode, odnosa teorijskog (kako bi nešto moglo i trebalo biti) i praktičkog (kako nešto jest), utopijskog i sl.
Na komplementarnost različitih perspektiva s naglaskom na činjenicu da su odgoj i odgojne, etičke komponente marginalizirane, često svjesno izostavljene, ukazala je u svom drugom predavanju Ksenija Matuš, prof. Navela je da se pitanje o odgovornosti za marginalizaciju etičkih dimenzija odgoja i obrazovanja (motivacije kao središnje teme djelovanja) u odnosu na potenciranje vještina i pragmatične informacije, postavlja se kao ultimativno pitanje svakom sudioniku.
Uz oba održana predavanja prof. K. Matuš izazvala je veliku pozornost održanom pedagoškom radionicom Granice i mjerila etičkog postupanja u kojoj je naglašena važnost etičkog obrazovanja i njegove implementacije unutar odgojno-obrazovne ustanove te motivacije kao jednog od najizazovnijih zadataka prisutnog u odgojnom procesu pri čemu naglasak stavljen na postavljanje granica i mjerila u pedagoškom radu s učenicima. Kao zaključak je od iznimne važnosti utvrditi da nema profesionalnosti bez etike, ni etike bez profesionalnosti u ostvarivanju vlastite misije i ključne obveze, a to je odgovornost prema učeniku u životom razdoblju koje karakterizira okrenutost ka odraslom kao uzoru i podupiratelju njegova ukupnog razvoja.
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Huić predstavila je u predavanju na temu Kako motivirati učenike i podržavati njihovu psihološku dobrobit, kružni model (de)motivirajućih stilova koji su posljedično povezani s boljom odnosno lošijom psihološkom dobrobiti učenika. Naglasila je ponašanja odgajatelja povezana s pojedinim stilom, te su odgajatelji imati priliku testirati svoj motivirajući stil primjenom situacijskog upitnika. Pružene su smjernice, kako u većoj mjeri pružati strukturu i podržavati autonomiju učenika, te time podržavati njihovu psihološku dobrobit.
Mr. sc. Marija Šinković Bečić, prof., govorila je o motivacijskom sustavu vrijednosti – 7 koraka do uspješne motivacije adolescenata. S problemima motivacije u današnje vrijeme bave se različita društvena područja od ekonomije, pedagogije, psihologije stoga nije neobično da postoji već pozamašan broj savjeta i priručnika o uspješnoj motivaciji. Ipak, kada je riječ o motivaciji djece i adolescenata u suvremenom odgoju i obrazovanju nailazimo na brojne izazove, a najveći izazov je postizanje intrinzične motivacije prilikom savladavanja školskih obaveza. Prateći stanja djece prije i nakon Covid-19 može se zaključiti da je stupanj motivacije djece na izuzetno niskoj razini, zapravo vrlo je malo podražaja koji ih mogu potaknuti na djelovanje. Sve veća pojava anksioznosti i neusklađenost poticaja djece s njihovim motivacijskim sustavom vrijednosti samo produbljuje problem bezuspješne motivacije u školskom okruženju. Motivacijski sustav vrijednosti – 7 koraka do uspješne motivacije adolescenata, prikazuje 7 tehnika sa zornim primjerima primjene u praksi kako i na koji način motivirati adolescente. Korištene tehnike prilagođene su odgojno-obrazovnom radu, ali i u svakodnevnom životu i radu s djecom i adolescentima.
Izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić govorila je o motivaciji u odgojno obrazovnom radu s učenicima u svom izlaganju Humor u komunikaciji odgajatelja s učenicima kao bitan element motivacije, te je navela da dosadašnja istraživanja ukazuju na to da je korištenje humora kod nastavnika i odgajatelja povezano s različitim pozitivnim ishodima kod učenika, kao što su motivacija za učenje i niža ispitna anksioznost. Iako je većina istraživanja u ovom području provedena prije dvadesetak godina, u novije vrijeme ponovno raste interes i istraživača i nastavnika o ovoj temi. U predavanju je bilo riječi o novim spoznajama o humoru i njegovom korištenju u radu s učenicima, nastavničkim stilovima humora te kako oni mogu motivirati učenike. Također se govorilo na koje načine se može koristiti tzv. prikladan humor, osobito onaj čije su teme povezane sa sadržajem gradiva koje učenici uče. Uz navedeno predavanje je usmjereno i na prijedloge/smjernice na koje načine humor može pomoći u nošenju sa svakodnevnim stresnim situacijama u poslu odgajatelja i u svakodnevnom životu.
Na tragu dosadašnje prakse, kao izuzetno vrijedan doprinos u programu stručnog skupa, odgajatelji su u 13 pedagoških i kreativnih radionica upoznali sudionike sa svojim iskustvima iz odgojno-obrazovne prakse vezano za temu Ljetne škole. Temeljni je cilj Ljetne škole za odgajatelje pružiti profesionalnu pomoć odgajateljima i stručnim suradnicima kako bi proširili i jačali svoje kompetencije. Tijekom dvodnevnog druženja predavači i voditelji pedagoških radionica podsjetili su na važnost motivacije u postizanju uspješnosti, potrebnoj za osobni razvoj pojedinca i njegovo učinkovito sudjelovanje u različitim područjima života uključujući društveni, obiteljski, ekonomski i politički život.
Miljenka Galić
Viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge u srednjim školama i odgajatelje u učeničkim domovima
Evaluacija
(docx: 24,71 KB)
Preuzmi