U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održan je državni stručni skup za učitelje glazbene kulture i nastavnike glazbene umjetnosti u razdoblju od 12. i 13. travnja 2023. u Osijeku. Tema stručnog skupa bila je Kurikulumski pristup poučavanju glazbe iz različitih perspektiva. Ishodi stručnog skupa su ostvareni kroz predstavljanje novih znanja i vještina u području glazbene pedagogije, prikaz inovativnih pristupa učenju i poučavanju, komunikacijskih vještina te primjenu kurikularnih dokumenata. U cilju unaprjeđenja kvalitete glazbeno pedagoške prakse, raznolik i bogat dvodnevni program okupio je ugledne znanstvenike i stručnjake iz prakse koji su održali predavanja i radionice s naglaskom na kruikulumski pristup poučavanju glazbe iz različitih perspektiva, otvarajući pritom niz inovativnih mogućnosti u izvođenju redovne nastave i izvannastavnim glazbenim aktivnostima u školama.
Na samom početku stručnog skupa sve prisutne pozdravila je dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić te istaknula pozitivnu višegodišnju suradnju Agencije za odgoj i obrazovanje i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku u vidu stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika u području Glazbene umjetnosti. Potom se obratio voditelj Odsjeka za Glazbenu umjetnost izv. prof. dr. sc. Berislav Jerković istaknuvši važnost suradnje Akademije i Agenciju u promicanju značaja nastave glazbe. Dr. sc. Anita Gergorić viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje koja je stručni skup organizirala i vodila, na početku samog susreta okupljene je u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać, te zahvalila dekanici Akademije za umjetnost i kulturu prof. dr. sc. Heleni Sablić Tomić, voditelju Odsjeka za Glazbenu umjetnost izv. prof. dr. sc. Berislavu Jerkoviću i svim profesorima u znanstvenom i umjetničkom zvanju koji su se odazvali sudjelovati u programu rada, te tako pomoći u unaprjeđenju glazbeno pedagoške prakse u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Prvi dan stručnog skupa održao se u auli Magna Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Prvo predavanje održala je red. prof. art. Jasenka Ostojić, prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu na temu Učitelji, nastavnici i profesori kao nositelji glazbene kulture i umjetnosti: izazovi u zborskoj praksi, istaknuvši složenost i slojevitost uvođenja u zborsko pjevanje od najmlađih uzrasta kako bi se gradila kvaliteta i razvojni put prema višeglasju u starijim uzrastima.
Na temu Aktivno učenje u nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti predavanje je održala izv. prof. dr. sc. Jasna Šulentić Begić. Tijekom predavanja prikazane su karakteristike aktivnog učenja i usporedba s tradicionalnim učenjem u nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti te su dati primjeri aktivnog učenja iz prakse. Tradicionalno učenje usmjereno je na prijenos informacija/sadržaja odnosno na jednosmjerni prijenos znanja ili demonstraciju vještina postupkom prezentacije sadržaja dok je aktivno učenje usmjereno je na poticanje učenja/otkrivanje smisla/oblikovanje iskustva, odnosno učenik bi trebao bi biti aktivniji od nastavnika ili barem jednako aktivan. Nastavnik tijekom aktivnog učenja potiče učenike i usmjeren je na uklanjanje prepreka u postizanju razumijevanja, mijenja metode poučavanja, tj. potiče strukturiranje sadržaja, povezivanje, promišljanje o svrsi učenja i njegovom značenju. Aktivno učenje podrazumijeva i upotrebu metoda i tehnika poučavanja (istraživačka metoda, projektna metoda, učenje putem rješavanja problema, igra, analiza sadržaja, …) koje podrazumijevaju interakciju između učenika i nastavnika, zatim interakciju među učenicima te između učenika i nastavnog sadržaja. Pozitivne strane aktivnog učenja su pobuđena pažnja učenika, komunikacija, argumentirane rasprave, uvažavanje drugih, suradnja, aktivno slušanje, empatija, razvoj kreativnog, kritičkog i divergentnog mišljenja, intrinzična motivacija, smanjenje negativnih emocija i dr. naglasila je izv. prof dr. sc. Jasna Šulenitć Begić.
O Izazovima nastave budućnosti – jesmo li spremni odgovoriti na potrebe novih generacija učenika?, predavanje je održala doc. dr. sc. Tihana Škojo. Temeljem rezultata provedenog istraživanja o uzrocima stresa na učitelje Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti kroz aspekte pozitivne psihologije ukazala je na mogućnosti izbjegavanja stresa u svrhu veće djelotvornosti učitelja, ali i povećanja njihove intrinzične motivacije. Također na konkretnim primjerima navela modele evaluacije učitelja u svrhu poticanja njihove samoevaluacije i osnaživanja razvojnih kompetencija kroz programe stručnih usavršavanja.
Učiteljima i nastavnicima prezentirana su najnovija saznanja iz područja uporabe različitih digitalnih tehnologija u okviru nastave Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti usmjerene na učenika. Korištenje Digitalne tehnologije u nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti usmjerene na učenika predstavio je doc. dr. sc. Amir Begić. Suvremena nastavna tehnologija podrazumijeva, osim ostalih, i različite digitalne tehnologije koje se koriste u odgojno-obrazovnom procesu. Uporaba digitalnih tehnologija je neizostavni sastavni dio nastave glazbe, a samim time i cjeloživotnog učenja učitelja i nastavnika. Računalo pripada pomagalima digitalne tehnologije u nastavi, no njegova svrha nije zamjena za učitelja već nadopuna njegovom podučavanju. Računalo se u nastavi glazbe koristi za prezentiranje sadržaja putem prezentacija, kao izvor sadržaja dostupnih putem interneta te za primjenu glazbenih programa i aplikacija. U današnje vrijeme, kada je internet svugdje dostupan i svatko ima pristup nekom od uređaja digitalne tehnologije s pristupom internetu, nastava na daljinu postala je uobičajen način formalnog, neformalnog i informalnog učenja.
Tradicijsku glazbu Slavonije u skladateljskom opusu 20 stoljeća predstavio je dr. sc. Zdravko Drenjančević. U hrvatskoj glazbenoj literaturi dio opusa čine ostvarenja, nastala pod utjecajem tradicijskih glazbenih idioma. Dio toga opusa čine i glazbena djela nadahnuta slavonskim melosom. U sklopu predavanja prezentirane su značajke tradicijske glazbe Slavonije i Baranje te njihova zastupljenost u umjetničkoj glazbi. Na temelju znanstvenog istraživanja prikazan je presjek glazbenog stvaralaštva 20. stoljeća, kojemu izvorište predstavlja slavonska tradicijska glazba. Njemu pripada raznolik i zanimljiv opus, od orkestralnih, koncertantnih, komornih, solističkih kompozicija, sve do vokalno-instrumentalnih, vokalnih i scenskih djela. Od posebnog značaja za ovu tematiku, načini su primjene tradicijskih elemenata tijekom oblikovanja glazbenog djela. Istaknuti su i kompozicijski postupci i tehnike, koje su združile suvremeni glazbeni izraz s tradicijskim glazbenim nasljeđem Slavonije. U konačnici, rezultati istraživanja upućuju na vrijednost i značajan doprinos slavonskog melosa hrvatskoj umjetničkoj glazbi.
Dr. sc. Anita Gergorić viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje održala je predavanje na temu Uključenost učenika u tamburaški orkestar kao izvannastavnu i izvanškolsku aktivnost. Osim redovite nastave Glazbene kulture učenici u osnovnoj općeobrazovnoj školi polaze i izvannastavne glazbene aktivnosti poput pjevačkog zbora, plesne skupine, folklornog ansambla, skladanja, ali i aktivnosti koje se temelje na sviranju kao što su instrumentalni sastavi, individualno sviranje i orkestri. Orkestri se u osnovnim školama najčešće organiziraju kao tamburaški, mandolinski i harmonikaški te orkestri blok flauti. Prezentirana je uključenost učenika u glazbene izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u Republici Hrvatskoj temeljem provedenog istraživanja na uzorku od 4602 ispitanika (N=4602) od čega je 4240 učenika predmetne nastave i 362 učitelja glazbene kulture iz svih županija u Republici Hrvatskoj, kako bi se ispitala zastupljenost različitih oblika izvannastavnih glazbenih aktivnosti u školi i uključenost učenika u glazbene izvannastavne aktivnosti i izvanškolske aktivnosti. U skladu s postavljenim ciljem definirani su zadaci istraživanja koji su se odnosili na: provedbu različitih oblika glazbenih aktivnosti u školama te uključenost učenika u te aktivnosti u školi i izvan škole. Rezultati istraživanja pokazali su da je najzastupljenija izvannastavna glazbena aktivnost po uključenosti učenika pjevački zbor, dok su ostale glazbene aktivnosti poput, instrumentalne grupe, folklorne grupe, orkestra (tamburaškog, mandolinskog, blok flauti, harmonikaškog), klape, učenja instrumenta, glazbene slušaonice i glazbene radionice, zastupljene u mnogo manjoj mjeri. Kao najzastupljeniji orkestar pokazao se tamburaški orkestar kojeg organizira 60 učitelja Glazbene kulture istaknula je dr. sc. Anita Gergorić viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje.
Viši umjetnički suradnik Marko Sesar, prof. polaznicima je predstavio primjer iz glazbeno pedagoške prakse u radu s učenicima Dječji tamburaški ansambl – praktični rad s učenicima. Tijekom predavanja prikazan je praktičan rad s učenicima od 2. do 4. razreda osnovne škole koji nemaju formalno glazbeno obrazovanje i koji su s učenjem sviranja tambure započeli u rujnu 2022. godine u sklopu izvanškolskih aktivnosti. Sadržaji rada s učenicima odnosili su se na tehničke vještine sviranja tambura, notno opismenjivanje i rad na konkretnim primjerima iz literature. U prvih 60 minuta prikazan je neposredni rad predavača s učenicima, a preostalih 30 minuta vođena je interaktivna komunikacija s predavačem tijekom koje su sudionici imali priliku komentirati prikazani rad na nastavnom satu s dječjim tamburaškim ansamblom te diskutirati o toj tematici.
Drugi dan stručnog skupa održane su radionice u prostorijama Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Plesom kroz glazbu renesanse vodio je izv. prof. art. Vuk Ognjenović. Cilj ove radionice bio je upoznati polaznike s renesansnom glazbom kroz pokret, te na taj način steći uvid u plesnu glazbu tog doba iz perspektive pokreta. Aktivnim sudjelovanjem u radionici polaznici su, osim glazbenih, usvojili i znanja o renesansnim kostimima, te načinima kretanja i ophođenja. Pavana u plesnoj formi, u koreografiji nastaloj interakcijom polaznika radionice i voditelja iste, izvedena na kraju same radionice.
Voditelj odsjeka za Glazbenu umjetnost izv. prof. dr. sc. Berislav Jerković vodio je radionicu naziva Glas naš najvrijedniji instrument. Glas kao naš najvrijedniji instrument – nosimo sa sobom stalno. Da bismo ga očuvali i pravilno koristili sudionicima su bile prikazane tehničke vježbe, vježbe koncentracije, vježbe upjevavanja za primjenu u radu s učenicima u svakodnevnoj glazbeno-pedagoškoj praksi u osnovnim i srednjim školama. Polaznici su također sudjelovati aktivno u pjevačkoj radionici.
Svijest o tijelu uključuje razumijevanje vlastitog tijela i uma naglasila je voditeljica radionice Tijelo kao cjeloviti instrument – svijest o pokretu i glasu, Anja Papa, ass. Na radionici su sudionici upoznali svoje tijelo i osvijestili vezu između glasa i tijela. Dok sjedimo, stojimo ili dok pjevamo možemo koristiti tijelo kao potporu glasu te tako poboljšati disanje, kvalitetu govora i pjevanja i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Sudionici su na radionici određenim tjelesnim pokretima, glasovnim vježbama i pjevanjem razvijali svijest o pravilnom položaju tijela te o povezanosti tri značajke: energije, koncentracije i usredotočene svjesnosti.
Metodičku artikulacija izvođenja nastave prema spoznajno-emocionalnom pristupu – A. Hačaturjan Maskerada Valcer prikazale su učiteljice glazbene kulture Alma Mance iz OŠ Višnjevac i Andreja Jandrok Škugor iz OŠ Frana Krste Frankopana u Osijeku. Suvremena nastava treba biti doživljajna, razumljiva, izrazito prilagođena uzrastu i kognitivno – emocionalnim razinama učenika. U svakome školskom predmetu učitelji izvedbu nastave trebaju tako koncipirati tako da je usmjerena učenicima te da se učenici potiču stjecati znanja, vještine i sposobnosti kroz različite osjetilne podražaje. Isto su kolegice preporučile i u nastavi Glazbene kulture u kojoj je slušanje temeljna aktivnost pri izvedbi nastave. U suglasju s domenom A Kurikuluma za Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost, cilj je aktivnosti slušanja upoznavanje glazbe različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova, a također i doživljavanje, razumijevanje i stjecanje različitih znanja kojima se učenike osposobljava za
vrednovanje glazbe. Radionicom je prikazana izvedba aktivnosti slušanja na drugačiji, suvremeniji učenicima usmjereniji način.
Hiperaktivnost i poremećaj pažnje – što i kako? Tema je s kojom se gotovo svi praktičari susreću u pedagoškoj praksi u radu s učenicima. Svi smo se do sada vjerojatno susreli s terminom ili primjerom hiperaktivnosti i poremećaja pažnje na početku svog predavanja no i dalje se znamo pitati što i kako?, rekla je Marija Kristek, diplomorani psiholog na početku svog predavanja. Kako si pomoći? Kako ostvariti uspjeh, napredak s učenikom s ADHD-om, ostalim suučenicima u razredu? Kako ostvariti poželjnu klimu, podlogu za rad? Kako pomoći roditeljima koji nam se obraćaju za pomoć? Koje su nužne informacije koje bismo trebali znati i kako ih iskoristiti za kreiranje poticajne, pozitivne, produktivne i zadovoljne okoline za rad i ostvarivanje uspjeha? O svemu ovome navedenom pričano je uz dijeljenje primjera iz prakse iskustava a i pronalaženju novih ideja istaknula je na kraju predavanja Kristek, M.
Zadnje predavanje i radionicu održala je prodekanica za nastavu i studente na Akademiji za umjetnost i kulturu izv. prof. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj Jerković na temu Zborska natjecanja. Predavanje je imalo za cilj ukazati na pozitivne i negativne opće aspekte zborskih natjecanja s posebnim osvrtom na ulogu i vrstu repertoara koji se izvodi, a koji predstavlja jedan od temeljnih faktora smjera uspjeha. Zborska natjecanja predstavljaju važnu stepenicu u razvitku i afirmaciji zbora kao umjetničkog ansambla. Današnja su zborska natjecanja brojna i vrlo popularna među dirigentima i pjevačima, a razlikuju se s obzirom na opće ciljeve, ciljane skupine zborova i umjetničku razinu sudionika. Tradicionalna stajališta prema kojima se smatra da su zborska natjecanja neizostavni, izrazito pozitivni dio djelovanja svakog pjevačkog zbora, danas se kritički preispituju u odnosu na procjenu uloženog truda i postignutih rezultata. U umjetničkom dijelu izlaganja obradila se skladba Ive Lhotka Kalinskog: Moj zvjerinjak koja je ove godine zadana skladba na državnom natjecanju 66. glazbene svečanosti hrvatske mladeži u Varaždinu, a koje će se u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održati 3. i 4. svibnja 2023. u Varaždinu.
Po završetku programa rada stručnog skupa, dr. sc. Anita Gergorić viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje, zahvalila se svim predavačima što su svojim sudjelovanjem pridonijeli kvaliteti stručnog usavršavanja, a učiteljima glazbene kulture i nastavnicima glazbene umjetnosti zaželjela je puno uspjeha u daljnjem radu u glazbeno-pedagoškoj praksi.
Sudionici skupa su ispunili evaluacijski upitnik (posebna datoteka u prilogu izvješća) koji sadrži statistički prikaz ocjena svih predavača i stručnog skupa u cjelini. Na državnom stručnom skupu je sudjelovalo 120 učitelja glazbene kulture i nastavnika glazbene umjetnosti. Ishodi stručnog skupa su ostvareni kroz predstavljanje novih znanja i vještina u području glazbene pedagogije, prikaz inovativnih pristupa učenju i poučavanju, komunikacijskih vještina te primjenu kurikularnih dokumenata. U cilju unaprjeđenja kvalitete glazbeno pedagoške prakse, raznolik i bogat dvodnevni program okupio je ugledne znanstvenike i stručnjake iz prakse koji su održali predavanja i radionice s naglaskom na kruikulumski pristup poučavanju glazbe iz različitih perspektiva, otvarajući pritom niz inovativnih mogućnosti u izvođenju redovne nastave i izvannastavnim glazbenim aktivnostima u školama. Stručni skup je organizirala je i vodila dr. sc. Anita Gergorić viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Po završetku stručnog skupa 89 učitelja i nastavnika je ispunilo anketni upitnik u kojem su ocijenili dvodnevni rad stručnog skupa kao i predavanja pojedinačno. Primjenjivost tema u praksi sudionici su ocijenili 63% izvrsnim, aktualnost sadržaja 72% izvrsnim, pripremljenost predavača 72% izvrsnim, značaj stručnog skupa za profesionalni razvoj ocijenili su 66% izvrsnim.
Evaluacija
(docx: 465,59 KB)
Preuzmi