Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu održan je 1. i 2. srpnja 2025. godine državni stručno-znanstveni skup „Kralj Tomislav i historiografija – (1)100 godina poslije“ za učitelje i nastavnike povijesti te učitelje i nastavnike likovno-umjetničkog područja. Skup su organizirali Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu i Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnice Rijeka i Osijek. Skup je organiziran povodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. U radu dvodnevnog skupa sudjelovali su znanstvenici s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu te učitelji i nastavnici praktičari iz osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.
Program je započeo uvodnim obraćanjem prof. dr. sc. Ante Crnčevića, prorektora za kvalitetu, identitet i poslanje HKS-a i mr. sc. Katarine Milković, ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje. Prorektor Crnčević istaknuo je kako su obljetnice uvijek prilike za znanstvene uvide i nove interpretacije te obnavljanje kolektivnog sjećanja, koje, unatoč oskudnosti povijesnih vrela, potiče istraživački žar i dublje razumijevanje prošlosti. Osvrnuo se i na pitanje odnosa povijesnog narativa i istine, naglasivši kako su identiteti često isprepleteni elementima predaje i povijesti, u prostoru gdje se tekst i spomen nadopunjuju u oblikovanju kolektivne svijesti. Dodao je i da je prikladno što se skup održava baš na Sveučilištu koje nosi u imenu „hrvatsko“ i „katoličko“, ne kao granice, nego kao izraze otvorenosti, povijesne odgovornosti i društvenog poslanja. Podsjetio je i da je upravo studij povijesti bio prvi koji je pokrenut na Sveučilištu, što dodatno potvrđuje njegovu znanstvenu i obrazovnu usmjerenost. Zaključno je zahvalio idejnim začetnicima skupa, suradnicima i sudionicima, istaknuvši važnost znanstvene predanosti i pozvavši na hrabrost u istraživanju, kako bi se, kako je rekao, nastavilo „hrvanje za hrvatsko“. Ravnateljica Milković istaknula je da tema kralja Tomislava „zadire u samu srž hrvatske nacionalne svijesti“ te otvara prostor za promišljanje o tragovima koje je ta povijesna figura ostavila u kolektivnom pamćenju. Istaknula je kako je Tomislav simbol nacionalnog identiteta i ujedinjenja, čije se značenje ne iscrpljuje u povijesnoj činjenici, već postaje temelj u oblikovanju slike naroda o samome sebi. Povijest, dodala je, nije skup podataka, već prostor u kojem se oblikuju značenja i perspektive, a upravo tu obrazovanje ima ključnu ulogu. Zato je, kazala je, važno da lik i naslijeđe kralja Tomislava budu poticaj nastavnicima da i dalje prenose i njeguju vrijednosti hrvatske kulturne baštine.
Prijepodnevni dio prvog dana skupa slijedio je niz znanstvenih izlaganja: dr. sc. Ante Birin s Hrvatskog instituta za povijest govorio je o prikazu Hrvatske i kralja Tomislava u povijesnim izvorima, a dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu analizirao je splitske crkvene sabore 10. stoljeća i njihovu vezu s hrvatskim glagoljaštvom. Veronika Novoselac, mag. hist., s HKS-a, predstavila je načine prikaza kralja Tomislava kao mjesta kolektivnog sjećanja u nastavi povijesti.
U poslijepodnevnom dijelu prvog dana održane su tri radionice: „Školski projekt 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva“ koju su vodili mr. sc. Daniel Bogešić i Orijana Paus, prof. iz Pazinskog kolegija – klasične gimnazije u Pazinu, „Vizija i rekonstrukcija krune kralja Tomislava“ koju je pripremila i vodila dr. art. Mirjana Drempetić-Hanžić iz Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, dok je Danijela Štefan, prof. iz OŠ Grigora Viteza u Poljani, pripremila radionicu na temu „Glagoljica – vrijedna baština i kulturna tekovina hrvatske povijesti“.
Drugog dana skupa, prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tumačila je članke crkvenog sabora iz 925., a prof. dr. sc. Ivan Majnarić s HKS-a govorio je o poziciji kralja Tomislava između predmoderne i moderne nacije. Prof. dr. sc. Hrvoje Gračanin sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta analizirao je ranonovovjekovne poglede na kralja Tomislava, dok je dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest donio pregled obilježavanja tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 1925.
U završnom dijelu skupa održavane su tri radionice s temama „Projektni tjedan u OŠ Petra Preradovića Pitomača – 1100 obljetnica Hrvatskog Kraljevstva“, „Glagoljica – pismo – identitet/oblikovanje monograma“ i „Gdje je kruna kralja Tomislava“ koje su vodili profesorica Valerija Jakupec Zvonar (OŠ Petra Preradovića, Pitomača), profesor Andi Pekica (Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula) te dr. sc. Igor Jovanović (OŠ Veli Vrh, Pula).
Stručni skup je potvrdio važnost nastave povijesti i likovno-umjetničkog područja kao snažnog alata za oblikovanje kolektivnog identiteta koji je često isprepleten elementima predaje i povijesti. Naglasak je stavljen na važnost interdisciplinarnosti, povezanosti nastave povijesti i likovno-umjetničkog područja sa znanošću, emocionalne uključenosti i komunikacijskih kompetencija kao temelja za stvaranje poticajnog školskog okruženja. Sudionici su izrazili zadovoljstvo s predavanjima i radionicama na skupu te motivaciju za primjenu stečenih znanja u svakodnevnoj praksi.