Knjižničari iz osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova iz cijele Republike Hrvatske, njih 290, okupili su se na trodnevnom stručnom usavršavanju s namjerom stjecanja dodatnih komunikacijskih kompetencija i proširivanja znanja iz knjižničarske struke, knjižnično-informacijskog obrazovanja i informacijske pismenosti kroz plenarna predavanja, okrugli stol, stručne radionice i predstavljanje primjera dobre prakse.
26. Proljetna škola školskih knjižničara, sa središnjom temom Komunikacija – element uspješnosti školske knjižnice, održana je od 6. do 9. travnja 2014. godine u Puli u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Proljetna škola započela je kulturno-umjetničkim programom koji su izvele učenice triju pulskih srednjih škola: Talijanske srednje škole Dante Alighieri Pula – Scuola Media Superiore Italiana Dante Alighieri Pola, Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna te Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova – u skladnoj simbiozi. One su pod vodstvom svojih voditeljica izvele scensku igru „Susret poeta na nultom meridijanu“ i a capella izvedbu „Pramalića“ Mate Balote.
Nakon svečanoga otvorenja sudionicima Škole obratio se Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje i knjižničare upoznao s analizom stručnoga usavršavanja i Strategijom stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014-2020). Istaknuo je važnost profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika i nužnost cjeloživotnoga stručnog usavršavanja.
Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Božo Skoko, docent s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na temu Komunikacija i odnosi s javnošću u radu knjižnica u kojemu je školske knjižničare uputio na korištenje alata u odnosima s javnostima pri zagovaranju knjižnica i medijskom otvaranju njihova rada široj publici. Zanimljivo plenarno predavanje na temu Komunikacija u prezentaciji održao je i mr. sc. Dragan Knežević, mag. coac., kojim je nazočne uputio na važnost (pre)davanja poruke kroz prezentaciju te ih upoznao s načinima uvjerljivog predstavljanja koje mogu koristiti u radu i svakodnevici.
Svoja stručna znanja knjižničari su proširili na predavanju dr. sc. Senade Dizdar, izv. prof. s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na temu Informacijsko opismenjavanje školskih bibliotekara Kantona Sarajevo: suradnja pedagoga i informacijskih stručnjaka. Profesorica je predstavila usmjerenje projekta u kojemu je sudjelovala, a taj je bio pomoći u transformaciji knjižnice u centar pripreme za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu jačanjem informacijske pismenosti kod srednjoškolaca i razvijanjem potreba i motiva za cjeloživotno učenje te nas rezultatima projekta potaknula na provođenje sličnih ideja u svojim radnim okolinama.
Viša stručna savjetnica za školske knjižnice iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Mira Zovko i knjižničarska savjetnica iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb Veronika Čelić-Tica govorile su o komunikacijskim vještinama školskoga knjižničara i predstavile Prilog za bibliografiju hrvatskoga školskog knjižničarstva koji su sastavile Veronika Čelić-Tica i Jelica Leščić.
Predstavnice akademske zajednice s fakulteta i sveučilišta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine te predstavnice Agencije za odgoj i obrazovanje i prakse školskoga knjižničarstva – dr. sc. Dinka Kovačević, izv. prof., dr. sc. Senada Dizdar, izv. prof., dr. sc. Sonja Špiranec, izv. prof., dr. sc. Mihaela Banek Zorica, izv. prof., predavačica Tamara Zadravec, dipl. knjiž. i prof., viša savjetnica Biserka Šušnjić, prof. i Draženka Stančić, dipl. knjiž. i prof. sudjelovale su u raspravi na temu “Ishodi učenja za informacijsku pismenost”. Okrugli stol potaknuo je razgovor o aktualnim pitanjima naše knjižničarske struke poput definiranja ishoda učenja te izrade nastavnoga plana i programa za rad u knjižnicama srednjih škola i naznačio usmjerenje radne skupine kojoj bi svrha bila sudjelovati u izradi predmetnoga kurikuluma knjižnično-informacijskoga obrazovanja.
Radionice za školske knjižničare osnovnih i srednjih škola, njih sveukupno devet, ponudile su mogućnosti stjecanja praktičnih znanja i vještina kroz teme poput naprednih alata za razvoj uspješne komunikacije u odnosima s javnostima školskog knjižničara, e-komunikacije u školskoj knjižnici, komunikacije s tekstom ili kako odgojiti čitatelja koji misli svojom glavom i sličnih. Ovim radionicama sudionici Škole upoznali su se s načinima kako povećati vidljivost školske knjižnice i kvalitetnu komunikaciju s knjižničnim javnostima u sklopu kulturne i javne djelatnosti knjižnice, kako koristiti Web 2.0 alate za unapređivanje rada školske knjižnice i približavanja njenih usluga mladim korisnicima, kako ostvariti komunikaciju kroz kreativno pisanje te poučavati druge govoru nenasilja u tzv. cjelovitom učenju koje nije okrenuto samo našem razumu nego i osjećanjima, socijalnim odnosima, psihomotorici, samoaktualizaciji. Napokon, knjižničari iz cijele Hrvatske predstavili su se s primjerima dobre prakse koje je godinama neiscrpno vrelo novih ideja i nadahnuća za rad u predstojećoj godini.
Viša savjetnica za razrednu nastavu Ivana Stanić, dipl. uč., govorila je nazočnima o komunikaciji u odgojno-obrazovnom procesu s naglaskom na verbalnu, neverbalnu i paraverbalnu komunikaciju te njihovu važnost u ophođenju s korisnicima školske knjižnice i svim ostalim sudionicima odgojno-obrazovnoga procesa.
Gost književne večeri 26. Proljetne škole školskih knjižničara bio je Enes Kišević, slobodni dramski umjetnik i pjesnik koji je vjerodostojnim i uvjerljivim nastupom predstavio svoju poeziju i onu njemu dragih književnika.
Na stručnome skupu predstavljena je i knjiga autorskoga dvojca izvanredne profesorice dr. sc. Jasmine Lovrinčević i izvanredne profesorice dr. sc. Dinke Kovačević pod nazivom „Mjerila kvalitete rada u hrvatskom školskom knjižničarstvu“ o kojoj je govorila izvanredna profesorica dr. sc. Senada Dizdar. Ova je knjiga četvrta u nizu, nakon knjiga „Školska knjižnica – korak dalje“, „Znanjem do znanja“ i „Školski knjižničar“, koja progovara o problematici školskoga knjižničarstva i daje konkretne odgovore na pitanja koja proizlaze iz prakse rada školskoga knjižničara te će zasigurno postati dio obvezne stručne literature školskih knjižničara.