U Osijeku je 30. i 31. ožujka održan državni stručni skup – Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama na temu: „Tko je čovjek za tebe? Neodgovorena pitanja umjetne inteligencije“ u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije. Na skupu je sudjelovalo 270 vjeroučitelja, a održano je pet predavanja i tematskih rasprava te dvije pedagoške radionice.
Okupljenima su se na početku skupa pozdravnim riječima obratili đakovačko-osječki biskup mr. sc. Ivan Ćurić i predstojnik NKU HBK dr. sc. Ivica Pažin. Biskup Ćurić je između ostaloga naglasio kako kršćanski pristup nema predrasuda prema znanstvenim i tehnološkim okvirima ljudskoga napretka. Štoviše, prepoznaje u njemu kreativni potencijal koji je Bog dao čovjeku. Ono što je papa Franjo isticao ne bi trebao biti otpor prema novome, već svojevrsni strah od zastranjenja, tj. opasnost zaborava čovjeka i njegove naravi, izostanak susreta i neposrednosti, doživljaj blizine i osjećaja. Predstojnik NKU HBK Ivica Pažin osvrnuo se na izazove umjetne inteligencije te rekao kako će nam u dijalogu s umjetnom inteligencijom biti ponuđeni oni odgovori, koje će ova inteligencija vrsno prilagoditi našem dosadašnjem traženju. Može se tako dogoditi da će se među odgovorima pronaći i oni duboko kršćanski, utemeljeni na teologiji čovjeka kao slike Božje. No uz taj odgovor uslijedit će niz drugih, za tehniku istovrijednih, koji će u bogatstvu ponude temeljni kršćanski odgovor učiniti relativnim.
Viša savjetnica za vjeronauk Ankica Mlinarić pozdravila je okupljene u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarine Milković, prof. te istaknula je da tema skupa želi istražiti odgovore na pitanja koja postavlja primjena umjetne inteligencije u sustavu odgoja i obrazovanja te otvara niz promišljanja, od onih filozofskih i teoloških do etičkih, komunikacijskih i psiholoških. Naglasila je kako su učitelji suočeni s velikom primjenom umjetne inteligencije koja je prodrla u sva područja suvremenog života. Upravo su vjeroučitelji pozvani kritički promišljati i odgajati učenike da ovom algoritamskom ustroju znaju pristupiti na način da od njega mogu uzeti koristi, a ujedno da mogu sačuvati duh i dušu, poštujući svoju originalnost djeteta Božjega i principe etičkog djelovanja. Da uslijed tehničkog napretka ne zamijene čovjeka za stroj u čemu im Kurikulum Katoličkog vjeronauka uvelike olakšava.
U prvom predavanju „Umjetna inteligencija i čovjek: produktivnost bez muke? Nadilaženje krize povjerenja i komunikacije“ prof. dr. sc. Igor Kanižaj istaknuo je kako se u posljednjih nekoliko godina značajno povećala izloženost djece, mladih, ali i učitelja i nastavnika, sadržaju koji proizvodi umjetna inteligencija. Podaci iz nacionalnog reprezentativnog istraživanja EU Kids Online (2025) pokazuju kako samo u Hrvatskoj čak 42,5% djece i mladih u dobi od 10-16 godina koristi alate umjetne inteligencije za rješavanje školskih zadaća ili eseja za školu. Lako i brzo korištenje ovih alata otvara brojna pitanja i za djelatnike u osnovnim i srednjim školama. Sve je više primjera u kojima se učenici vrlo lako upuštaju u razgovore s alatima umjetne inteligencije ili npr. chatbotovima povjeravajući im detalje iz intimnog života, ali i obiteljske prilike i svoje osjećaje. Sve više mladih upravo preko ovih alata traže i savjete o mentalnom zdravlju, dok u isto vrijeme sve teže ostvaraju komunikaciju u svojoj obitelji, ali i u školi,
Izv. prof. dr. sc. Josip Bošnjaković govorio je o „Emocionalnoj inteligenciji kao putu prema čovječnosti u digitalnom svijetu“ te već u uvodu istaknuo da „iako tehnologija donosi mnoge prednosti, ona ne može zamijeniti ono što je temeljno ljudsko: radost susreta u odnosu dviju živih osoba, sposobnost suosjećanja, empatije i milosrđa. Upravo zato emocionalna inteligencija postaje ključni put očuvanja čovječnosti u digitalnom svijetu“.
Uslijedile su pedagoške radionice u prostorima OŠ „Vladimira Becića“. Prvu radionicu „Odgoj za srce koje osjeća i ljubi. Emocionalna inteligencija u svjetlu kršćanskih vrijednosti“ su vodile Vesna Hodak, dipl. kateheta i izvrsna savjetnica; Andrijana Petrović, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Marina Živić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju, Sanja Kopunović Legetin, dipl. teolog i mentorica u zvanju i Jelena Sremac Glibušić, mag. theol.
Druga radionica nosila je naslov „Vjeroučitelj i algoritmi. Mogućnost primjene umjetne inteligencije u nastavi vjeronauka“, a voditelji su bili: Tihana Petković, dipl. teol. i savjetnica u zvanju; Ivana Dujić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Slavka Đukić, dipl. teolog i mentorica u zvanju, Matko Ujvary Cseh, dipl. theol. i Marija Hubak, mag. theol. Radionica je vjeroučiteljima pružila uvid u mogućnosti i odgovornu primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju. Vjeroučitelji su upoznati s nizom alata korisnih za vjeronaučnu nastavu – kao što su Notebook LM, Microsoft Copilot, Canva AI, Brisk Teaching te Suno.
„Umjetna inteligencija: zamjena i/ili imitacija odnosa s drugim. Crkva pred etičkim izazovima UI“ bila je tema izv. prof. dr. sc. Tarasa Barščevskog, koji je tijekom predavanja promišljao o utjecaju umjetne inteligencije na kvalitetu odnosa koji oblikuju svakog pojedinca i njegov rast kao čovjeka stvorena na sliku Božju. Naglasio je kako umjetna inteligencija može imitirati određene oblike komunikacije i relacijske prisutnosti te djelomično funkcionalno zamijeniti neke uloge u ljudskoj svakodnevici, ali ne može postati ‘drugi’ u punom smislu riječi – onaj koji nas ispunja i nadopunjuje jer ne sudjeluje u mojoj slobodi, mojoj odgovornosti i uzajamnosti, u daru osobnog odnosa koji su konstitutivni za čovjeka kao imago Dei.
Predavanje „Osnovna škola – cjelodnevna škola. Projekt MZOM-a u eksperimentalnoj provedbi“ održala je teologinja Klaudija Nekić. Istaknula je kako je cjelodnevna osnovna škola reformski program Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih kojim se formira novi obrazovni okvir suvremene škole u Republici Hrvatskoj. Kolegica Nekić je izložila osnovne pojmove, ciljeve i razloge uvođenja ovog modela, kao i njegovu strukturu i organizaciju rada.
Posljednje predavanje „Inovacije u e-Dnevniku“ održao je Leonardo Trobradović, djelatnik Carneta, a vjeroučiteljima je predstavio izmjene koje uključuju uvođenje komunikacijske platforme Informativka, evidenciju prijave ispita i pripadajućih zapisnika, evidenciju završnih radova učenika strukovnih škola, evidenciju školske prehrane te mogućnost filtriranja podataka prema učeniku i datumu unosa u Dnevniku rada stručnih suradnika.
Na kraju je uslijedila evaluacija stručnog skupa kojega su sudionici u anonimnoj anketi ocijenili izvrsnom ocjenom te su izneseni osnovni zaključci teme vezani za ulaganje u odgoj za ispravno korištenje trenutnih tehnoloških dostignuća te razvoj emocionalnih vještina poput empatije i razumijevanja.