Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama s temom Vjera raste po ljubavi započela je s radom 22. kolovoza 2013. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Na trodnevnom stručnom usavršavanju u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a i Agencije za odgoj i obrazovanje okupilo se 150 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske.
Sudionicima skupa pozdravne su riječi uputili predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a mons. Ivica Pažin, pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić te prof. dr. Ana s. Thea Filipović, voditeljica povjerenstva Katehetske škole.
Upravo su vjeroučitelji, istaknuli su, pozvani u odgojno-obrazovni sustav unositi dragocjene dimenzije ljubavi i otajstvenosti, unutar društva zaraženog individualizmom i zatvorenog privatnim interesima, te pomoći djeci i mladima u otkrivanju i razvoju temeljne ljudske potrebe: ljubiti i biti ljubljen. Predsjednik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a prof. dr. Ivica Pažin u pozdravnom govoru posebno je upozorio na temu škole te u tom kontekstu postavio pitanja: “Vjera, što je to; traži razvoj, što to znači; ljubav, gdje se očituje?” Izrazio je nadu, da će tijekom Škole kroz predavanja i radionice sudionici doći do odgovora, posebno naglašavajući činjenicu da je posljednjih stotinjak godina vjera u hrvatskom narodu bila inspiracija i za društveni i kulturni život.
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović istaknuo je da zajedničke katehetske škole koje zajedno organizira NKU i Agencija imaju specifične teme, ali i snažne poruke. Izrazio je nadu da će Agencija nastaviti odgovarati potrebama vjeroučitelja u svim područjima u kojima surađuju, odnosno u kojima Agencija pokriva djelatnost vjeroučiteljskog rada.
Predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić zahvalio je vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama na odazivu na školu te na njihovoj spremnosti i otvorenosti za trajnu formaciju. – U svom odgojno-obrazovnom radu dijelite radosti i nade, žalosti i tjeskobe hrvatskih prosvjetnih djelatnika. Znajte da su hrvatski biskupi uz vas, da su svjesni važnosti, ali i izloženosti vaše navjestiteljske službe u hrvatskom društvu danas, da su svjesni svoje službe pastira da štitite stado i da čine sve što im je u tom smislu moguće, ali isto tako da nisu svemoćni – poručio je vjeroučiteljima nadbiskup Hranić.
Na kraju uvodnog dijela prof. dr. Ana s. Thea Filipović, voditeljica povjerenstva Katehetske škole, predstavila je predavanja i tematske radionice koje će biti održane. Prvo predavanje na temu Vjera u međureligijskoj perspektivi održao je dr. Tomislav Kovač s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a o Vjeri u razvojnoj perspektivi predavat će prof. dr. Ana s. Thea Filipović. Drugog dana škole predavanje pod nazivom Vjera ljubavlju djelotvorna održat će dr. Silvija Migles, dok će Josip Bošnjaković govoriti o odnosu prema sebi i prema Bogu kod adolescenata odraslih u okolnostima rata, poraća i mira. Stručni skup će osim predavanjima biti upotpunjen i trima religijsko-pedagoškim radionicama koje pružaju teorijske uvide u nove sadržaje i iznošenje dobrih iskustava u praksi. Tako će radionicu o volonterstvu kao obliku socijalnog učenja voditi Gorana Kelam, o superviziji u nastavničkoj praksi Ivanka Petrović, a evanđeoske prispodobe o rastu, strpljivosti i milosti obradit će Dalibor Velički.
Prvo predavanje Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u srednjim školama Vjera u međureligijskoj perspektivi održao je dr. Tomislav Kovač. U prvom dijelu posebno se osvrnuo na neke temeljne odrednice govora o vjeri s antropološkoga, biblijskog i kršćanskog stajališta. Predavač je uputio na poimanje vjere u Starom i Novom zavjetu te dao osvrt na deklaraciju “Dominus Iesus”. U nastavku predavanja prikazao je shvaćanje vjere u tri velike svjetske religije islamu, hinduizmu i budizmu, dok je u trećem dijelu uputio na iščitavanje specifičnosti kršćanske vjere pred izazovom religijskog pluralizma. U tom kontekstu prisutne je uputio na Drugi vatikanski koncil, odnosno dokumente koji su iz njega proizašli. Posebno je naglasio, da je Katolička Crkva na Koncilu izrazila poštovanje prema duhovnim i moralnim vrednotama drugih religijskih tradicija. – Taj koncilski zaokret poticaj je kršćanskoj, osobito katoličkoj teologiji, da preispita mjesto i ulogu drugih religija u povijesti spasenja i proširi vlastito poimanje Božje objave – rekao je dr. Kovač. Na kraju je istaknuo da kršćanska vjera nije isključiva, već naprotiv po svojoj je naravi otvorena svakom čovjeku, neovisno o njegovoj rasnoj, nacionalnoj, religijskoj ili svjetonazorskoj pripadnosti.