U suorganizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu održana je od 24. do 25. kolovoza 2015. Katehetska ljetna škola na temu Odgoj za mir na kojoj je sudjelovalo 350 vjeroučiteljica i vjeroučitelja u osnovnim školama.
Nakon molitve koju su pripremile vjeroučiteljice iz Šibenske biskupije, Škola je započela pozdravnim govorom mr. sc. don Josipa Periša, voditelja povjerenstva Katehetske ljetne škole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, koji je istaknuo nužnost promicanja kulture mira i suživota kroz cijeli odgojno-obrazovni sustav u kojemu vjeronauk uvažavajući tuđi, ali i čuvajući vlastiti identitet, ima posebno mjesto. Potom je pozdravnu riječ uputio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić izražavajući nadu da će bogatstvo sadržaja i programa ovogodišnje Katehetske ljetne škole učiniti sve njezine sudionike zauzetim glasnicima i svjedocima mira među djecom i mladima. O važnosti školskog vjeronauka i njegovoj preventivnoj ulozi u ponašanju mladih govorila je i Jadranka Žarković-Pečenković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je ovaj skup ocijenila kao vrijednu priliku za stručno usavršavanje vjeroučitelja koji su najzaslužniji za pozitivno prepoznavanje vjeronauka u okviru cjelokupnoga odgojno-obrazovnog sustava. Prigodnim riječima sudionicima se obratio i mons. Đuro Hranić, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju, koji je odgoj za mir u kontekstu školskog vjeronauka definirao kao odgoj za vrednote i stavove.
Nakon pozdravnih riječi započeo je radni dio Škole u koji je kratko uveo prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK. Prvo predavanje pod naslovom Biblijsko poimanje mira održao je prof. dr. sc. Marinko Vidović, redoviti profesor biblijskih predmeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Polazeći od tumačenja etimološkog značenja riječi mir u slavenskim i klasičnim jezicima, prof. Vidović posebno se osvrnuo na kontekstualizaciju ovoga pojma i njegovo višeznačno tumačenje u biblijskim spisima. Istaknuo je starozavjetno poimanje mira kroz njegovu individualnu, društveno-političku i mudrosnu dimenziju, a zatim novozavjetno koje je određeno, prije svega, iskustvom definitivnoga Božjeg zahvata u povijest u konkretnoj povijesnoj osobi Isusa iz Nazareta kojega se vjerom prepoznalo i prepoznaje kao Mesiju i Sina Božjega.
Drugo predavanje Kršćanstvo kao religija mira održao je prof. dr. sc. Marko Trogrlić, redoviti profesor moderne i suvremene hrvatske povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Oslanjajući se na evanđeoske tekstove, posebice na Govor na gori, prof. Trogrlić naglasio je mir kao temeljnu odrednicu kršćanstva kroz povijest koja, možda više nego ostale religije, zagovara suživot s drugima.
Nakon kraće rasprave uslijedilo je i treće predavanje na temu Kurikularna reforma školstva u Republici Hrvatskoj koje je održao dr. sc. Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine Cjelovite kurikularne reforme. Predstavljajući stupnjevito uvođenje promjena kroz izradu kurikuluma, novog sustava vrednovanja i ocjenjivanja te sustavno osposobljavanje učitelja, dr. Jokić je istaknuo temeljne ishode reforme kao što je razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, povećanje funkcionalne pismenosti učenika te povezanost obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika.
Nakon stanke za ručak, poslijepodnevni dio prvoga dana Katehetske ljetne škole protekao je u znaku triju pedagoških radionica: Izbor i prezentacija biblijskih sadržaja na temu mira i pomirenja, Govor o miru u nauku Crkve i Odgojna nastojanja oko mira u razredu, koje su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Splitsko-makarske nadbiskupije. Prvi radni dan završio je misnim slavljem koje je u sjemenišnoj kapeli predvodio nadbiskup mons. Marin Barišić.
Drugi radni dan Katehetske ljetne škole za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama započeo je molitvom koju su pripremili i predvodili vjeroučitelji iz Dubrovačke biskupije. Uslijedilo je predavanje na temu Mir i pomirenje u kontekstu Domovinskog rata koje je održao doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata. Ističući neraskidivost procesa praštanja s istinom temeljenom na stvarnim činjenicama, dr. Nazor je podsjetio kako se o Domovinskom ratu, a posebice o vojno-redarstvenim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, govori više u kontekstu njihovih posljedica, nego uzroka. Iako su posljedice rata i danas primjetne, one se mogu prevladati iskrenim dijalogom svih pripadnika i zainteresiranih skupina u hrvatskom društvu, odnosno suočavanjem s činjenicama jer je objektivan govor o posljedicama rata povezan s utvrđivanjem njegova uzroka i poštovanjem kronologije događaja.
Posljednje predavanje održao je fra Božo Vuleta, nekadašnji ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira, na temu Obrazovanje i odgoj za mirotvorstvo na osnovu evanđeoskih paradoksa, u kojemu je pokušao izložiti važnost i potrebu opraštanja. Pojam paradoksa ocijenio je kao bitni instrument rasuđivanja koji potiče aktiviranje i interakciju te se može prepoznati kao specifičnost kršćanskoga odgoja i obrazovanja za mir i mirotvorstvo. Među brojnim evanđeoskim paradoksima izdvojio je Isusov Govor na Gori te naviještanje kraljevstva Božjeg u kojemu vlada red koji nadilazi ljudsku logiku. O pitanjima i dvojbama izraženim u oba tematska predavanja, među sudionicima se razvila žustra i dinamična rasprava, što je još jedan dokaz aktualnosti i dobroga odabira okvirne teme ovogodišnje Katehetske ljetne škole.
Škola je obogaćena i kulturno-umjetničkim programom kroz prikaz monodrame Dječak koji je govorio Bogu koja je u režiji Damira Mađarića i glumačkoj izvedbi Gorana Košija na potresan način progovorila o tragičnom stradanju Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Po već ustaljenoj praksi Škola je okončana završnom raspravom i okruglim stolom u kojoj su vjeroučitelji i ovoga puta izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom ovakvih susreta. Njihova razmišljanja na koncu je objedinio prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK, potaknuvši vjeroučiteljice i vjeroučitelje na njihov daljnji doprinos u integralnom odgoju učenika za kulturu dijaloga, tolerancije i mirotvorstva.