Najave i izvješća / 27. travnja 2022.

Izvještaj o održanom državnom stručnom skupu Etika za nefilozofe: čovjek, priroda i tehnologija

Stručni skup za nastavnice i nastavnike etike, filozofije i logike Suvremena filozofija politike održan je 25. travnja 2022. Riječ je o drugom skupu namijenjenom prvenstveno nastavnicima etike koji po inicijalnoj naobrazbi nisu filozofi.

Za sudjelovanje na skupu mogli su se prijaviti nastavnici i nastavnice iz cijele zemlje i u tome je smislu skup imao državni karakter. Skup je održan u online okruženju, a korištena je komunikacijska aplikacija Zoom. Za skup se prijavilo 63 nastavnika, a sudjelovalo ih je 40.

Skup je započeo u 18 i završio u 21:30 sati i u potpunosti se odvijao prema predviđenom programu.

Osnovni je cilj skupa bio upoznati nastavnike i nastavnice s odabranim aspektima suvremene bioetičke rasprave te im na taj način pružiti stručnu podršku za koncipiranje, pripremu i izvođenje nastave etike.

Prvi predavač na stručnom skupu, prof. dr. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u svojem je izlaganju analizirao dvostranost čovjeka kao „prirodnog bića“ i „kulturnog bića“. Probleme koji su se u toj analizi pojavili situirao je u kontekst ekološke krize i krize tehnoznanstvene civilizacije, a uz pojmove prirode/okoliša i tehnike/tehnologije, naglasio je i problematiku koja se tiče odnosa moći i odgovornosti.

Drugi predavač, dr. Tomislav Bracanović, viši znanstveni suradnik Instituta za filozofiju u Zagrebu, govorio je o transhumanizmu i pitanju moralnog statusa. Nakon prikaza osnovnih pojmova povezanih s transhumanizmom i idejom ljudskog poboljšanja (human enhancement), u središnjem dijelu predavanja naglasak je bio na pitanju “moralnog statusa” i njegovim standardnim teorijama. Posebno je razmotreno pitanje, pojednostavljeno rečeno, na temelju kojih svojstava neka jedinka – životinjska ili ljudska – ima pravo da se s njome postupa na moralno obziran način. U zadnjem dijelu predavanja analizirao je pitanje bi li jedinke poboljšanih sposobnosti (“postljudi”, “transljudi” ili “postosobe”) trebale imati drukčiji moralni status od običnih ljudi ili osoba i je li to razlog za oprez pred njihovim stvaranjem.

Posljednji predavač na skupu, dr. Josip Guć, asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u svojem je izlaganju predstavio i analizirao neke od najpoznatijih pozicija po pitanju etičkog zasnivanja opravdanosti moralnog uvažavanja životinja, pri čemu je posebnu pažnju posvetio pitanju moralnih konflikata koji nerijetko nastupaju u odnosima ljudi i životinja. Pojedine nedostatke navedenih pristupa obuhvatio je kratkim prikazom kompleksnosti razrješavanja moralnih konflikata, predlažući pri tom ocrt obuhvatnijeg pristupa tom problemu. 

Predavači su za sudionike skupa pripremili popis ključne literature.

Nakon skupa sudionicima je poslana i poveznica na Google Forms da bi ispunili evaluacijski upitnik. Upitnik je ispunilo 29 sudionika skupa (u prilogu). Sažetak informacija dobivenih pomoću evaluacijskog upitnika je sljedeći:

  • gotovo svi sudionici skupa koji su ispunili evaluacijski obrazac (96,5%) smatraju da je tema skupa u potpunosti ili u velikoj mjeri povezana s realnim potrebama nastavnika
  • svi sudionici skupa koji su ispunili evaluacijiski obrazac smatraju da su predavači bili u potpunosti ili u velikoj mjeri dobro pripremljeni te da su izlaganja u potpunosti ili u velikoj mjeri bila dobro strukturirana i jasna
  • svi sudionici skupa koji su ispunili evaluacijiski obrazac smatraju da su izlaganja bila dobro prilagođena njihovu inicijalnom poznavanju teme
  • 96,6% sudionika skupa koji su ispunili evaluacijiski obrazac procjenjuje kvalitetu stručnog skupa u cjelini vrlo visokom.

26. travnja 2022.                                                       Tomislav Reškovac, prof.