Stručni skup, održan je 20. veljače 2020. godine u Dječjem vrtiću Mali istraživač u Zagrebu. Na skupu je sudjelovalo 70 odgojitelja i stručnih suradnika s područja Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. Skupu su se pridružili i pedagozi i ravnateljica Dječjega vrtića Rijeka u Rijeci.
U uvodnome dijelu skupa viša je savjetnica mr. sc. Andreja Silić stavila je naglasak na kvalitetno ostvarivanje Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u odgojno-obrazovnoj prakse te je izdvojila neke ciljeve stručnoga skupa:
- promicanje samoodgovornosti praktičara odgovornih u svrhu napretka, odgoja i obrazovanje i učenja djece te osiguravanje kvalitetnih uvjeta u predškolskoj ustanovi,
- razumijevanje, analiziranje i pripremanje kvalitetnog odgojno-obrazovnog konteksta i materijala u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
- planiranje i ostvarivanje optimalnih uvjeta za odgoj, obrazovanje i razvoj sve djece u odgojno-obrazovnoj ustanovi,
- sustavno, planski i organizirano planiranje, dokumentiranje, raspravljanje i vrednovanje kvalitete konteksta i didaktičkih materijala, s obzirom na ulogu odgojitelja i stručnih suradnika pedagoga.
Posebna vrijednost ovoga stručnoga skupa bila je u prilici za susret odgojitelja i stručnih suradnika na međužupanijskoj razini te vođenje rasprava o kvaliteti u odgojno-obrazovnoj praksi u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi, u ovom slučaju u kontekstu Dječjega vrtića Mali istraživač u Zagrebu. Sudionici stručnoga skupa bili su u prilici steći uvid u neposrednu odgojno-obrazovnu praksu, kvalitetu prostorno-materijalnoga, vremenskoga i socijalnoga konteksta za odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi.
Izlaganje o Dobrobiti djeteta kao temelju unapređivanja kvalitete vrtića u procesu samovrednovanja održala je dr. sc. Sandra Antulić Majcen, stručni savjetnik u Istraživačko-razvojnom odjelu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje.
Plenarno izlaganje problematizira pitanje kvalitete u ranome i predškolskome odgoju i obrazovanju pri čemu je dobrobit djeteta polazište i ishod procesa samovrednovanja kao pristupa praćenja i unapređenja kvalitete rada. Uz objašnjenje teorijskih polazišta, tijekom izlaganja prikazana je metodologija odnosno okvir samovrednovanja ustanova ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja kojeg je u suradnji sa stručnjacima iz područja razvio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Od 2011. godine proces samovrednovanja sustavno je implementiran u više od 150 ustanova ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, a tijekom izlaganja su prezentirani ključni rezultati. Doprinos procesa samovrednovanja sustavu odgoja i obrazovanja očituje se u kontinuiranom i sustavnom radu na procjeni i unapređenju kvalitete svake pojedine ustanove u procesu.
Dodatno, doprinos se očituje u kontinuiranom jačanju članova timova za kvalitetu, posredno, a neposredno i u jačanju ostalih ključnih dionika. Implementacijom i provođenjem projekta nastoji se osigurati kultura dijaloga, osobna i profesionalna odgovornost ključnih dionika te konačno, kultura samovrednovanja u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja a s krajnjim ciljem unapređenja kvalitete života djeteta u ustanovi.
Sukladno temi skupa problematizirano je pitanje odgovornosti za kvalitetu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – od razine pojedinca pa sve do razine sustava s posebnim naglaskom na ulozi odgajatelja kao ključnih dionika u procesima praćenja i unapređenja kvalitete rada. Uz ključne rezultate implementacije procesa najavljene su trenutne i buduće aktivnosti unutar područja.
Uslijedile su dvije paralelne dvosatne sesije. Radionicu Neoblikovani materijal kao poticaj dramske stvaralačke igre u vrtiću Dječjega vrtića Dobro drvo osmislila je i vodila odgojiteljica Ana Malnar, magistra predškolske edukacije.
Do izražaja je došlo kvalitetno višegodišnje obrazovanje i umjetnička praksa odgojiteljice: završen studij Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu Sveučilištu u Rijeci te Poslijediplomskoga specijalističkoga studija Dramske pedagogije na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.
Ciljevi radionice bili su: upoznavanje s osnovama kazališta materijala, istraživanje medija materijala, poticanje dramske stvaralačke igre, improviziranje različitih scena i poticanje na slobodu umjetničkog izražavanja, razvijanje sposobnosti korištenja različitih oblika izražavanja.
Voditeljica radionice naglasak je stavila na neoblikovane pedagoške materijale koji se obično nalaze u dječjim vrtićima te kojima se često koristimo u različite svrhe: kao poticaj za različite istraživalačke aktivnosti, stolno-manipulativne igre ili pak likovne aktivnosti. Voditeljica radionice je postavila zanimljivo pitanje i izazov za sudionike: koliko često neoblikovane materijale koristimo za uprizorenja u kojima stvaralački proces oblikovanja postaje scenskom radnjom i u kojima materijali mijenjaju svoja obličja te time razvijaju scenu?
Istražujući svojstva i mogućnosti različitih materijala, igrajući se njima, moguće je stvarati nove, drugačije svjetove, izmičući materijale iz njihovog uobičajenog konteksta i otkrivajući njihovu magičnu stranu te nesumnjivo obogatiti svoju odgojno-obrazovnu praksu i stvaralačku igru djece u vrtiću.
Uslijedilo je interaktivno izlaganje Profesionalna suradnja svih djelatnika vrtića kao podloga organizacije interaktivnog okruženja u skladu s potrebama djece, koje su održali odgojiteljice Dječjega vrtića Mali istraživač: Antonija Klempera, Petra Matković i Ana Surač. Posebno izdvajamo i ulogu stručnih suradnica pedagoginja Vesne Brlenić, prof. ped. i Ivane Vukšić, mag. paed. te ravnateljice Ljiljane Vukšić, prof.
U izlaganju je poseban naglasak stavljen na uspostavljanje i kontinuirano njegovanje suradničke kulture vrtića, kao preduvjet razvoja njegova kurikuluma. Takva se kultura odnosi na izgrađivanje preduvjeta koji odgajatelje i sve ostale stručne djelatnike vrtića potiču na zajedničko promišljanje, planiranje i evaluaciju odgojno–obrazovnog procesa. Ona iziskuje stvaranje ozračja povjerenja, povezanosti i međusobnog poštovanja svih stručnih djelatnika vrtića te timski rad. U takvom ozračju, svi stručni djelatnici vrtića dijele zajedničku viziju, usklađeno djeluju te trajno ulažu u razvoj vlastitih profesionalnih kompetencija.
Iz toga je razloga u Dječjemu vrtiću Mali istraživač naglasak stavljen na profesionalno usavršavanje usmjeren ka jačanju komunikacijskih vještina te istraživačkih i refleksivnih umijeća. Istraživanje neposredne prakse i timske refleksije doprinose razvoju zajedničke odgovornosti odgajatelja za prostor, djecu i cjelokupan odgojno-obrazovni proces, što je, prema spoznajama i iskustvu odgojitelja i stručnih suradnika vrtića, osnova razvoja kurikuluma vrtića. Postizanjem kvalitetne profesionalne povezanosti i suradnje odgajatelja, moguće je nadvladati različita vremenska i prostorna ograničenja tradicionalno shvaćenog kurikuluma tj. svaki oblik izolacije djece i odgajatelja. Otvorenost vrtića koja je u kontekstu Dječjega vrtića Mali istraživač prepoznatljiva po slobodi djece u odabiru aktivnosti, druge djece i odgajatelja, omogućuje im stjecanje iskustava i znanja usklađenih s njihovim individualno različitim potrebama i mogućnostima.
Nakon izlaganja uslijedio je Okrugli stol te Razmjena iskustava i rasprava. Dragocjena su bila pitanja i promišljanja odgojitelja i stručnih suradnika iz različitih dječjih vrtića koji se razlikuju po obliku, programima koje provode, osnivačima, veličini, zaposlenim stručnim radnicima te potrebama roditelja u pojedinim područjima – županijama.
U okviru zadanoga vremena za susret s praktičarima dan je prikaz procesa izgrađivanja suradničkoga ozračja u vrtiću, te utjecaj profesionalne povezanosti odgajatelja na različite dimenzije kurikuluma i stvaranje interaktivnog okruženja bogatog materijalima za razvoj različitih kompetencija djece. Sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva i svoja promišljanja te donijeti svoje i zajedničke zaključke o viđenome.
U zadnjem dijelu stručnoga skupa uslijedila je jednosatna rasprava te su izneseni zaključci skupa, koje je moderirala mr. sc. Andreja Silić.
mr. sc. Andreja Silić
viša savjetnica za predškolski odgoj
Odjel za predškolski odgoj i osnovno školstvo
Agencija za odgoj i obrazovanje