Agencija za odgoj i obrazovanje 27. i 28. travnja 2023. organizirala je državni stručni skup stručnih suradnika logopeda. Stručni skup s temom Izazovi i mogućnosti rada stručnih suradnika logopeda u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama održan je u Poreču. Pozdravnu riječ sudionicima uputio je viši savjetnik Robert Cimperman istaknuvši značaj ove teme za školovanje učenika s govorno-jezičnim teškoćama.
Predavanje „Profiliranje kompetencija školskih logopeda“ održala je dr. sc. Valentina Martan sa Sveučilišta u Rijeci, Studija logopedija, koja je prezentirala rezultate o suradnji učitelja i logopeda u poučavanju učenika s disleksijom. Istraživanja potvrđuju visoku razinu uključivanja logopeda u suradnički rad s učiteljima s ciljem pružanja podrške u izradi individualiziranih kurikuluma, provedbi individualiziranog poučavanja i vrednovanja i suradnji s roditeljima učenika s disleksijom.
Doc. dr. sc. Suzana Jelčić Jakšić, Studij logopedija, Sveučilište u Rijeci, u svom je predavanju Zašto su vrtići i škole idealna mjesta za pomoć djeci koja mucaju?, objasnila zbog čega smatra da logopedi trebaju biti tamo gdje se odgajaju i obrazuju djeca i učenici.
Danica Andrešić, prof. logoped, stručni suradnik savjetnik, istakla je u radu „Prevencija, rana intervencija i/ili logopedska terapija u dječjem vrtiću“ da je primarna uloga logopeda u dječjem vrtiću provođenje prevencije komunikacijskih i jezično-govornih poremećaja i rane intervencije u svrhu ublažavanja i/ili otklanjanja istih dok informiranjem roditelja i odgojitelja, svih koji prate rast i razvoj djece, stvaramo senzibiliziranu i osviještenu sredinu na dječje potrebe.
Loris Mujagić, mag. log., iz Poliklinike SUVAG u Zagrebu, izvijestila je u svom radu Diskalkulija – i dijagnostički izazovi u logopedskoj praksi o provedenom istraživanju upitnikom koji su ispunjavali zaposlenici Logopedske službe za dijagnostiku i terapiju te Službe za medicinsku rehabilitaciju djece školske dobi. Upitnik je osmišljen u svrhu prikupljanja podataka važnih za izradu internog materijala za procjenu diskalkulije.
U predavanju Poremećaj slušnog procesiranja i teškoće učenja izv. prof. dr. sc. Katarina Pavičić Dokoza, s Poliklinike SUVAG u Zagrebu, ističe da poznavanje simptomatologije poremećaja slušnog procesiranja i njegova ranog prepoznavanja omogućava ranu dijagnostiku i uključivanje učenika u praćenje multidisciplinarnog tima da bi se pravovremeno i točno definirali terapijski planovi nužni za uspješno provođenje terapijskog procesa.
Mr. sc. Koraljka Bakota, s Poliklinike SUVAG u Zagrebu, u predavanju Primjena verbotonalnog modela odgoja i obrazovanja u redovitom razrednom odjelu navodi da putem slušnih, ili govorno-jezičnih vježbi ili dramatizacije, učenici mogu razvijati govorne, jezične vještine, uključujući izgovor, artikulaciju, intonaciju i ritam. Uporaba različitih medija, poput videa, audiomaterijala, ili drugih interaktivnih medija, može pomoći učenicima da bolje razumiju nastavne sadržaja, a istodobno da razvijaju slušnu pažnju.
Loris Mujagić, mag. log. iz Poliklinike SUVAG u Zagrebu, dale je u svojoj radionici Prikaz serije ispitnih zadataka za procjenu diskalkulije radnu verzija internog materijala za procjenu učenika 5. razreda te za procjenu predmatematičkih vještina. Naglasila je da je uz logopedsku procjenu pred(matematičkih) vještina važno provesti i procjenu jezičnih sposobnosti te obaviti psihološko testiranje.
Marija Brezak, mag. logoped.; stručna suradnica logopetkinja u DV-a, predstavila je projekt mladih i projekt solidarnosti financiran u potpunosti iz fondova EU „Logopedska čekaonica“ igraj se dok čekaš.
Lea Radolović, mag. logoped., Škola za odgoj i obrazovanje iz Pule je u primjeru dobre prakse „Nadomjesna komunikacija kod učenika s dravet sindromom – važnost suradnje s roditeljima“ prezentirala kako timski pristup i suradnja rezultiraju kod učenika većom samostalnošću, poboljšanim samopouzdanjem, boljom koncentracijom, kvantitativnim i kvalitativnim napretkom u komunikaciji, boljom socijalizacijom, primjerenijim emocionalnim reakcijama i boljom općom pažnjom.
U primjeru dobre prakse „Čičak traka, folija, slika, slova, riječ, komunikacija, asistivna tehnologija… u spektru“, Martina Gregorina Tomac, mag. logoped, iz Centra za autizam Rijeka, pokazala je da se, ovisno o potrebama, specifičnim interesima, sposobnostima i osobitostima svakoga pojedinog učenika, na jezično-govornoj terapiji u Centru za autizam Rijeka koriste razna tehnološka komunikacijska sredstva. Prednost u komunikaciji daje se niskotehnološkim sredstvima zbog jednostavnosti, pouzdanosti, dostupnosti i razumljivosti.
Na okruglom stolu „Logopedi i rad stručnih suradnika logopeda u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama“, moderirali Robert Cimperman, (AZOO), doc. dr. sc. Suzana Jelčić Jakšić i dr. sc. Valentina Martan, (Studij logopedije), koji je organiziran u formi pedagoškog kafea, bilo je ponuđeno pet tema koje su sudionici u skupinama promišljali: Potpora ili terapija?, Kako izgraditi identitet školskog / vrtićkog logopeda?, Koje su ključne kompetencije su bitne za rad stručnog suradnika logopeda?, Izazovi u suradnji s roditeljima, Izazovi u suradnji s učiteljima i odgojiteljima.
Glavni zaključci su da se potpora u pretežitom dijelu ostvaruje terapijskim postupcima s djecom i učenicima, da logopedima u formalnom obrazovanju nedostaju kompetencije koje su prije svega stručno-suradničke, da se identitet školskog logopeda treba izgrađivati većom vidljivošću njihovih domena rada, u užim stručnim krugovima i u javnosti i da veliki dio rada stručnog suradnika logopeda otpada na suradnju s roditeljima i učiteljima te odgojiteljima, a u tom području rada trebaju dodatne kompetencije.
EVALUACIJA
Rezultati evaluacije primjenom upitnika u aplikaciji Google Obrasca ukazali su na visok stupanj zadovoljstva sudionika ovim stručnim usavršavanjem. Mnogi sudionici napisali su da je sadržaj edukacije primjenjiv u svakodnevnom radu. Više od 94% sudionika stručnoga skupa ocijenilo je skup odličnom i vrlo dobrom ocjenom (srednja ocjena 4,64). Sudionici stručnoga skupa (više od 97,2%) smatraju da je ozračje na stručnom skup bilo vrlo dobro (16,7%) i odlično (80,6%) (srednja ocjena 4,78). Predavače su sudionici ocijenili srednjim ocjenama od 4,75 do 4,97. Sudionici su svojim komentarima pružili vrijedne informacije o svojim potrebama i interesima što su smjernice za osmišljavanje budućih stručnih usavršavanja na istu temu.
Zahvaljujemo svim predavačima i sudionicima stručnoga skupa, što svojim stručnim i profesionalnim pristupom u radom doprinose boljim uvjetima školovanja i pomoći za učenike s teškoćama jezično-govornog razvoja.
Evaluacija
(pdf: 559,70 KB)
Preuzmi