Knjižničari osvijestili vlastitu ulogu u informacijskom opismenjivanju. Skup je otvorio ravnatelj AZOO-a V. Filipović, koji je najavio novi model stručnog usavršavanja na razini škola.
Voditelji županijskih stručnih vijeća knjižničara okupili su se 21. rujna 2010. godine u Zagrebu na državnom skupu na temu Informacijska pismenost kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja. Na skupu održanom u Željezničko tehničkoj školi sudjelovalo je 45 voditelja ŽSV-a knjižničara iz cijele Hrvatske koji su kroz stručna predavanja i radionice imali priliku upoznati koncept informacijske pismenosti, osvijestiti vlastitu ulogu u informacijskom opismenjivanju, razumjeti polazišta i okvire za razvoj novih programa informacijskog opismenjivanja te se osposobiti za koncipiranje i implementaciju takvog programa.
Predavačice i voditeljice skupa dr. sc. Sonja Špiranec i dr. sc. Mihaela Banek Zorica, s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasile su da je misija školske knjižnice naučiti učenike učiti i tako ih pripremiti na cjeloživotno učenje, samostalno mišljenje i na ulogu produktivnih građana u svijetu koji se stalno mijenja. Osvrnule su se također i na konceptualni zaokret do kojeg je došlo u području informacijske pismenosti.
– Okosnicu kompetencijske informacijske pismenosti proteklih su desetljeća činili pretraživanje, vrednovanje i korištenje informacija. U praksi je to značilo da su knjižničari uglavnom podučavali korisnike kako i gdje pronaći informacije. Međutim, sada pretraživanje ustupa mjesto vrednovanju, koje postaje ključnom aktivnošću u kompetencijskom rasteru informacijske pismenosti. Takva promjena težišta potaknuta je promijenjenom informacijskom okolinom u kojoj informacije stvaraju svi, a nerijetko su rezultat kolektivnog djelovanja i suradnje što uzrokuje poteškoće u utvrđivanju autorstva i točnosti informacija – upozorila je Sonja Špiranec.
Stručni skup otvorio je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, prof, koji je voditelje ŽSV-a, za koje je kazao da su dio sustava na koje Agencija računa u nizu aktivnosti, upoznao s novim modelom stručnog usavršavanja.
– Akceptirajući recesijska vremena i činjenicu da škole imaju sve manje sredstava morali smo osmisliti kako nastaviti sa stručnim usavršavanjem. U tom pogledu došli smo na ideju da ponudimo stručno usavršavanje na razini škola, odnosno da se osmisle teme koje će biti zanimljive za sve dionike u školama – kazao je V. Filipović i pozvao voditelje ŽSV-a knjižničara da predlože teme koje se njima čine zanimljivima. Ravnatelj Agencije pojasnio je da će se organizirati modularna stručna usavršavanja za voditelje ŽSV-a koji će stečena znanja kasnije prenositi svim sudionicima u sustavu. Pritom se, naglasio je, neće zaboraviti i na specifične teme za pojedina područja, kao što su primjerice teme iz matematike ili fizike, ili pak iz hrvatskog jezika.