U Našicama je 29. studenoga 2018. od 10 do 15 sati u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održan jednodnevni Međužupanijski stručni skup za voditelje Županijskih stručnih vijeća Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije te za učitelje i nastavnike Hrvatskoga jezika u eksperimentalnom programu „Škola za život“.
Skup su organizirale i vodile viša savjetnica za Hrvatski jezik Anđa Suvala, prof. te profesorica Marija Matić, vanjska suradnica AZOO. Predavačice su bile članice stručne radne skupine za izradu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik – profesorice Nataša Sajko i Anita Šojat.
Tijekom interaktivnog predavanja i radionica ostvareni su najavljeni ciljevi skupa: objasniti način planiranja učenja i poučavanja usmjerenog na ishode učenja, oblikovati odgojno-obrazovne ishode aktivnosti povezane s odgojno-obrazovnim ishodima Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik, razlikovati oblike, metode i tehnike vrednovanja predviđene Kurikulumom, povezati vrednovanje s planiranjem ishoda aktivnosti i njezinim opisom.
Voditeljice su predstavile program stručnog skupa, a profesorica Anita Šojat potaknula je nazočne da iznesu i razmijene svoja iskustva rada u eksperimentalnom programu. Nastavnici su izrazili zadovoljstvo novim načinom rada i reakcijama učenika unatoč poteškoćama na koje nailaze, a ukazano je i na važnost educiranja roditelja učenika o nastavnom programu, metodama rada i ciljevima eksperimentalnog programa. Uslijedilo je izlaganje profesorice Šojat na temu Prijedlog planiranja učenja i poučavanja predmeta Hrvatski jezik, u kojem je obrazložila kurikularno planiranje (razradu cilja, sadržaje i aktivnosti, odabir nastavnih metoda i strategija prema iskustvu, obrazovne tehnologije, vrijeme učenja) kao i sastavnice Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Hrvatski jezik (odgojno-obrazovne ishode, organizaciju učenja i poučavanja, iskustva učenja, odabir nastavnih metoda, okružje i vrijeme učenja, izvori za učenje, vrednovanje postignuća). Svojim je izlaganjem poučila nastavnike kako učinkovitim planiranjem ostvariti odgojno-obrazovne ishode.
U okviru predavanja na temu Vrednovanje u nastavnom predmetu Hrvatski jezik profesorica Nataša Sajko osvrnula se konkretnim primjerima dobre prakse na vrednovanje kao učenje (poticanje učenika na praćenje i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve postavljene na početku nastavnog procesa) kao i na oblike vrednovanja naučenoga. Naglasila je važnost vođenja bilježaka o postignuću učenika kako bi se zaključna ocjena temeljila na što više različitih informacija o učenikovu ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda.
U drugom dijelu skupa ostvarene su dvije radionice (za OŠ i SŠ) koje su vodile profesorice Sajko i Šojat. Nastavnici su na konkretnim primjerima skupinskim radom osmišljavali obrazovne ishode za nastavne sadržaje u osnovnoj i srednjoj školi ukazujući na važnost promjena koje donosi eksperimentalni program “Škola za život”. Oblikovanje ishoda usmjereno je na ostvarenje sadržaja novog kurikuluma, primjenu različitih oblika rada, suvremenih nastavnih sredstava i metoda poučavanja, povećanje kompetencija učenika u rješavanju problema, primjenu znanja u svakodnevnom životu uz povećanje zadovoljstva učenika u školi te motivaciju njihovih učitelja i nastavnika.
Cilj stručnog skupa bio je osnažiti voditelje Županijskih stručnih vijeća, nastavnike i učitelje Hrvatskoga jezika za prepoznavanje osobnih potencijala i kompetencija za cjeloživotno učenje i rad, razviti vještinu za primjenu suvremenih metoda profesionalnoga razvoja te ih senzibilizirati za otvorenost prema promjenama u koncepciji usmjerenoj na unapređenje kvalitete nastave i ishoda učenja.
Zaključeno je kako, za razliku od tradicionalnog znanja usmjerenog na informacije i memoriranje, obrazovne ishode treba usmjeriti na razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kao i na razvoj kritičkog mišljenja, kreativnosti, povećanje razine funkcionalne pismenosti, povezanost odgoja i obrazovanja s interesima i životnim iskustvima učenika. Jasnim određivanjem odgojno-obrazovnih ishoda – definiranjem očekivanja od učenika nakon određene cjeline, razdoblja i cjelokupnog obrazovanja, osigurat će se osnova za objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje postignuća učenika.