Najave i izvješća / 12. svibnja 2021.

Državni stručni skupu za odgojitelje u dječjim vrtićima s temom „Priče, bajke, legende; slikovnica, prva dječja knjiga“

„Uslijed pandemije i smanjene mogućnosti organizacije i sudjelovanja u kulturnim događanjima, na dosada uobičajene načine, jedna od kulturnih djelatnosti koja bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pozornosti i vremena jest upravo čitanje. Budući da je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno.“ navodi se na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja u podršci Ministarstvu kulture i medija da se 2021. godina proglasi Godinom čitanja.

Slijedom navedenoga, u promišljanju o stručnom usavršavanju odgojitelja u dječjim vrtićima odabrana je tema online državnoga stručnog skupa „Priče, bajke, legende; slikovnica, prva dječja knjiga“. Za stručni je skup iskazan veliki interes, a 28. i 29. travnja 2021. godine prisustvovalo mu je 380 sudionika.

U ime viših savjetnica za predškolski odgoj iz Agencije za odgoj i obrazovanje, stručni je skup organizirala i vodila viša savjetnica za predškolski odgoj iz Podružnice Rijeka, Jasna Šverko, mag. rehab. educ. Uputila je u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać pozdravne riječi, a također, sudionicima su se obratile i savjetnice iz: Podružnice u Splitu – Tončica Kalilić, prof., Podružnice u Osijeku – Luja Zamečnik, prof. i Središnjice u Zagrebu – Darija Drviš. prof. i mr. sc. Andreja Silić.

Prvoga dana stručnoga skupa održana su tri plenarna predavanja uvaženih predavača sa Učiteljskog fakulteta, Sveučilišta u Rijeci. Prvo predavanje održala je redovita profesorica dr. sc. Lidija Vujičić, s temom: Integrirano učenje djece rane i predškolske dobi, kojim je naglasila način učenja djece rane i predškolske dobi. Integrirano učenje omogućava istovremeno igru, promatranje, eksperimentiranje, istraživanje, isprobavanje, različite načine izražavanja ideja i pretpostavki, različite izvore učenja (senzorna iskustva, knjige, slikovnice, predmeti za svakodnevnu upotrebu, umjetnički produkti, drugi ljudi, informacijsko-komunikacijske tehnologije i tome sl.), kako je istaknula profesorica Vujičić u svom predavanju.

Drugo predavanje održala je doc. dr. sc. Maja Opašić s temom Biblioterapijski pristup pričama, bajkama i slikovnicama u radu s djecom rane i predškolske dobi. Biblioterapija u širem smislu, podrazumijeva mogućnost vođenoga čitanja priča, bajki i slikovnica koje mogu imati terapeutski potencijal u radu s djecom rane i predškolske dobi. „Naime, pričanje i čitanje priča, bajki i slikovnica već u ranom djetinjstvu pomaže u rješavanju različitih svakodnevnih problema s kojima se djeca susreću, a razlog tomu je ponajprije jer se djeca mogu poistovjetiti s likovima iz priča“, obrazložila je profesorica Opašić u svom predavanju. Također, opširno je iznijela recentne primjere konkretnih priča, bajki i slikovnica koje  imaju terapeutski potencijal i mogu biti primjeren sadržaj za rad s djecom rane i predškolske dobi.

U trećem predavanju s temom Primjerenost lutkarskih predstava djeci rane i predškolske dobi sudionicima se obratila izvanredna profesorica dr. sc. Maja Verdonik, govoreći o teorijskim odrednicama dječjeg igrokaza kao žanra dječje književnosti te o izvedbenim žanrovima lutkarskog kazališta, uz glumačko, jednog od dva osnovna sustava kazališnoga izraza. Također, njeno je predavanje sadržavalo niz konkretnih primjera autentičnih lutkarskih predstava, uprizorenih igrokaza, neverbalnih doživljajnih predstava za bebe i sl.

Drugi dan stručnoga skupa započeo je s primjerima iz prakse odgojiteljice mentorice Snježane Turković, koja se svojom temom nadovezala na predavanja profesorica Vujičić i Verdonik te iznijela djelić svoga odgojno-obrazovnog rada. S temom Slikovnica kao poticaj sukonstrukcije scenskog izraza djece predškolske dobi, prikazala je proces nastajanja dječjeg scenskog kazališnog izričaja od čitanja slikovnice do kreiranja teksta, scene i kostima za dječju kazališnu predstavu. Drugi primjer iz prakse iznijela je odgojiteljica savjetnica Branka Cvija, koja je s temom Legenda „Vila Markačeva“ na zanimljiv način prikazala sudionicima procese integriranoga učenja djece predškolske dobi. Potaknuta dječjom znatiželjom navodi primjere različitih dječjih interesa za istraživanje vlastitog okruženja za postavljanje teza i izražavanje različitih ideja koje spontano dovode do susreta s legendom o vili Markačevoj. Produkt višemjesečnog istraživanja je nastajanje slikovnice „Vila Markačeva“.

Posljednje predavanje Psihologija bajki- funkcija bajki u osobnom rastu i razvoju i vrijednosti bajke za dječji cjeloviti razvoj profesorice Lahorke Jurčić, stručne suradnice psihologinje u dječjem vrtiću, zaokružilo je temu dvodnevnoga stručnog skupa. Tijekom predavanja upoznala je sudionike s povijesnim istraživanjem simboličkoga jezika bajki i odgovorima na pitanja: kako nam bajka može biti vodič u upoznavanju sebe? Bajke mogu biti pokretač za osobne uvide i spoznavanje sebe, čime možemo spoznati vrijednosti  bajki i njihov pozitivan utjecaj na dječji cjeloviti razvoj, istaknula je na kraju prof. Jurčić.

Na žalost zbog online okruženja nije bilo moguće provesti raspravu na kraju stručnoga skupa već su ga više savjetnice za predškolski odgoj zatvorile svojim zaključcima. Međutim, iz evaluacijskih upitnika 377 sudionika (od prisutnih 380), saznali smo o zadovoljstvu sudionika realiziranim stručnim skupom.

93% sudionika u potpunosti se slaže ili se slaže da je stručni skup dobro organiziran i učinkovito vođen, a sadržaji koje su predavači ponudili smatraju aktualnim.

91% sudionika slaže se ili se u potpunosti slaže da je sadržaj stručnoga skupa primjenjiv u odgojno-obrazovnoj praksi odgojitelja i program je koristan za profesionalni razvoj sudionika.

88% sudionika motivirano je za daljnje stručno usavršavanje na istu temu s više primjera iz odgojno-obrazovne prakse u socijalnom kontekstu provedbe stručnoga skupa uživo.

Sudionici su imali prilike iznijeti vlastito mišljenje o posebitostima stručnoga skupa kao i o prijedlozima za moguća poboljšanja, a ocjena stručnoga skupa u cjelini procijenjena je s prosječnom ocjenom od 4,67. Evaluacija stručnoga skupa na poveznici.

Izvješće sastavila: Jasna Šverko, mag. rehab. educ., viša savjetnica za predškolski odgoj