U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i uz podršku Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku je održan Državni stručni skup za stručne suradnike knjižničare Multimodalni pristupi poučavanja i učenja – O znanosti i umjetnosti povodom 570. obljetnice rođenja Leonarda da Vincija. Državni stručni skup namijenjen stručnim suradnicima – knjižničarima održan je u Šibeniku 2. prosinca 2022. godine u trajanju od osam sati, a u njemu su sudjelovali školski knjižničari iz cijele Republike Hrvatske.
U ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać te u svoje ime, sudionike je pozdravila organizatorica skupa viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo Ana Saulačić, prof., dipl. knjiž. i univ. spec. menadž. obraz., zaposlenica Agencije za odgoj i obrazovanje – Podružnice Split. Otvaranje skupa započelo je državnom himnom Republike Hrvatske nakon čega je Ana Saulačić uputila ravnatelju Gradske knjižnice Vilijamu Lakiću čestitku povodom 100. obljetnice Knjižnice.
100. obljetnica utemeljenja Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ tema je kojom je Vilijam Lakić, viši knjižničar, ravnatelj Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ (GKJŠ), podsjetio sudionike na ulogu Knjižnice kroz povijest te na doprinos njezinih djelatnika na tom značajnom putu.
U prvom dijelu Skupa temu Povijest od 150 godina prve školske knjižnice u Šibeniku, osnovane u Gradskoj pučkoj školi (1872.), do suvremene „zelene“ knjižnice i uloge Matične službe na tom putu predstavila je Melinda Grubišić Reiter, viša knjižničarka, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Šibensko-kninske županije. Sudionici su razumjeli važnu ulogu Šibensko-kninske županije u razvoju školskog knjižničarstva.
Melinda Grubišić Reiter istaknula je povijesnu važnost zakona iz 1888., kojim se započelo s planskim i sustavnim osnivanjem školskih knjižnica (1891. godine postojalo je 1104 učiteljskih i 795 učeničkih knjižnica). Posebno je istaknula 1894. godine održanu Prvu konferenciju školskih nadzornika, na kojoj se raspravljalo o uređenju školskih knjižnica i na kojoj se zaključilo da se u svakoj školi moraju osnovati učiteljske i učeničke knjižnice, a donesena su i prva pravila i prve upute glede nabave, obrade i upotrebe knjiga i druge knjižnične građe te smještaja i funkcioniranja školskih knjižnica. U Šibeniku i njegovoj okolici u školskoj godini 1871./72. bilo je 14 osnovnih škola (795 đaka od 4175 djece školske dobi). Prva školska knjižnica osnovana je 1872. godine u Gradskoj pučkoj školi, a njezin istaknuti darovatelj bio je Robert Visiani – navedeno ukazuje na važnu ulogu Šibenika, koji se u i mnogim drugim područjima onodobnog života isticao kao pozitivan primjer te koji je odisao suvremenošću.
Predavanje Infracrveno slikarstvo i znanost – Slike i knjige sa skrivenim porukama održala je dr. art. Dijana Nazor Čorda, djelatnica Odjela za štafelajno slikarstvo Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Predavanje je započelo otkrivanjem uloge znanstvenika i stručnjaka u području konzervatorsko-restauratorske struke, koji s nekoliko fotografskih metoda na umjetničkim slikama otkrivaju golom oku nevidljive slojeve, pri čemu im je cilj doznati jesu li neke slike preslikane, otkriti izvorne slojeve, utvrditi koji su razlozi preslika i imaju li slike pomak/pentimente, podcrteže te doznati načine gradnje umjetničkih djela. Jedna od važnih metoda koja pomaže u analizi slojeva slike jest IR reflektografija / snimanje u infracrvenom spektru. Dijana Nazor Čorda govorila je o skrivenim tajnama u donjim slojevima umjetničkih slika i skrivenih, obmanjujućih slika na temelju primjera poznatih djela iz povijesti umjetnosti, tj. djela slavnih umjetnika poput Leonarda da Vincija, Fransa Halsa, Paula Kleea, Pabla Picassa, Jana van Eycka, Rafaela, Caravaggia, Hansa Holbeina mlađeg i drugih. U drugom dijelu izlaganja opisala je metodu jedinstvenu u svijetu, namjerno ciljano slikanje dvostrukih slika (eng. near-infrared, NIR/Z) na 1000 nm. Posebnost ove metode različite su slike na istom platnu gdje je jedna slika vidljiva u vizualnom, a druga u bliskom infracrvenom području pomoću IR kamere, čime se otvaraju mogućnosti dvostrukog prikaza na istoj slici – kromatskog i akromatskog.
Drugi dio skupa započeo je izlaganjem voditeljice Centra za Vizualnu kulturu GKJŠ, profesorice i slikarice Zdenke Bilušić, koja je sudionicima skupa predstavila Virtualni muzej Fausta Vrančića, pojašnjavajući njegovu ulogu, od ideje do realizacija brojnih projekata s učenicima. Odjel za vizualnu kulturu djece i mladih osnovan je 2005. godine u Gradskoj knjižnici «Juraj Šižgorić» Šibenik (GKJŠ) s ciljem unapređivanja umjetničkog odgoja djece i mladih, poglavito iz područja vizualne kulture, pojasnila je profesorica Bilušić, naglasivši da je njegova suština u ideji da se kontinuiranim djelovanjem doprinosi kvalitetnijem vrednovanju i podučavanju vizualne umjetnosti djece i mladih.
Predavanje je završilo kratkom likovnom radionicom tijekom koje su sudionici trebali osmisliti, nacrtati i opisati inovativni stroj koji će im unaprijediti neko životno područje.
Radionicu s digitalnom tehnologijom Vidljivo i nevidljivo u slikarstvu – InfraredArt (IR), vodila je dr. art. Dijana Nazor Čorda, ostvarivši je u dvorani te ispred nje u galerijskom prostoru u okviru autorske izložbe kojom je u GKJŠ-u predstavila svojih 20 slika na platnu iz nekoliko ciklusa koje su nastale u rasponu od 2015. do 2022. godine. Sudionici skupa analizirali su tajnovite slike koje su u vizualnom spektru apstraktne, ali u infracrvenom području na 1000 nm skrivaju različite figurativne motive i citate. Tajanstvena, skrivena slika na prvi je pogled neshvatljiva, ali za sudionike uz korištenje IR kamera postala je dokučiva kao dodatna likovna vrijednost i neočekivano iznenađenje.
Važan ishod radionice na ovom državnom skupu odnosio se na to da su sudionici shvatili važnost kemijskog sastava boja za vidljivost u Z spektru te da ista boja ne mora biti jednako vidljiva u vidljivom i IR spektru, što će im pomoći u budućem interdisciplinarnom radu s kolegama i darovitim učenicima. Zaključni ishodi radionice odnosili su se na to da su sudionici razumjeli:
- IR kao novu metodu u suvremenom slikarstvu u spoju znanosti i umjetnosti
- dvostruke slike kao slike koje ne ovise o stilu slikanja niti o određenim bojama, već o mjerenju/miješanju svojstava boja i njihovoj adekvatnoj primjeni
- inovativnost IR slikarstva, utemeljenu na načinu svjesnog korištenja blizanaca boja/bojila i na činjenici da promatrač može kada želi otkrivati golom okom nevidljivu sliku
- spoznaju da su obje slike jednako važne i prave jer su međuovisne
- unapređenje infracrvenoga slikarstva daljnjim istraživanjem pigmenata boje
- nastavak istraživanja.
Dr. art. Dijana Nazor Čorda radionicu je zaključila citatom Leonarda da Vincija: Znanje nije dovoljno, moramo ga primijeniti.
Zaključni govor vodila je viša savjetnica Ana Saulačić koja je istaknula da je za dobrobit djece potrebno cjelovito interdisciplinarno poučavanje te suradnja učitelja / nastavnika / stručnih suradnika koji zajednički vode učenike na putu samoreguliranog/aktivnog učenja u multimodalnom okružju. Pismenost 21. stoljeća multimodalna je pismenost zbog informacija koje se javljaju u različitim oblicima i formatima, a ne samo u tiskanim medijima.
Digitalne tehnologije postale su veoma važne za multimodalnost jer čine dostupnima širok raspon modova, često u novim međusobnim vezama, na nov način oblikujući praksu i interakciju (Jewitt, 2013), a upravo razvoj tehnologije omogućio je da se uz tekst i sliku koriste i drugi multimedijalni elementi, kao što su zvuk, video, različite simulacije, animacije itd. (Matasić, Dumić, 2012)
Uloga stručnih suradnika knjižničara jest poticati iskustveno i suradničko učenje tako da su učenici “uronjeni” u sadržaje i aktivnosti učenja koji su primjenjive i povezani sa životom. Važna uloga stručnog suradnika knjižničara jest izgraditi odnose, omogućiti interakciju i komunikaciju (razmjenu informacija) i poticati uključenost i doprinos svih učenika, a samim time i njihovo potvrđivanje, rast i razvoj.
Također je zaključeno da multimodalnost potpomognuta tehnologijom odgovara i na zahtjeve inkluzije, dizajniranjem metoda i alata za učenje čitanja i pisanja u multimodalnom pristupu, didaktičkih i digitalnih igara. Pomoću softvera učenici mogu izraditi vlastite igre, koje će učenike s poteškoćama u čitanju i pisanju motivirati i aktivirati u radu te im olakšati proces učenja.
Središnja tema skupa prožeta je kroz održana predavanja što je sudionicima pomoglo razumjeti prilagodbu procesa učenja sveobuhvatnim pristupom kroz aktivno samoregulirano učenje u multimodalnome okruženju, steći uvid u širok raspon digitalnih tehnologija te različite oblike i formate pismenosti 21. stoljeća, osnažiti transformaciju stručnog suradnika – knjižničara u voditelja, motivatora, dijagnostičara, eksperimentatora, istraživača, moderatora, mentora i suradnika koji izgrađuje odnose omogućujući interakciju i komunikaciju, razmjenu informacija, koji može procijeniti i primijeniti dizajn učenja za digitalno doba kreiranjem knjižnično-informacijske i medijske pismenosti i poticanja čitanja kojima će potaknuti učenike na promišljanje o tome kome pripada budućnost.
Evaluacija
(pdf: 598,96 KB)
Preuzmi