U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje 27. kolovoza 2021. godine održan je državni stručni skup na daljinu namijenjen učiteljima i nastavnicima latinskoga i grčkog jezika. Tema skupa bila je Illyria Romana – ogledni primjeri domene civilizacija i baština u nastavi klasičnih jezika.
Na skupu je aktivno sudjelovalo 130 sudionika od 149 prijavljenih. Istodobno se u Splitu u živo odvijao međunarodni kongres klasičnih filologa Euroclassica.
Stručni skup započeo je izlaganjem je Illyria Romana – ogledni primjeri domene civilizacija i baština u nastavi klasičnih jezika koji su paralelno realizirali mr. sc. Helena Miljević Pavić, učitelj savjetnik, nastavnica povijesti u OŠ „Dr. Andrija Mohorovičić“ u Matuljima i Rajko Guščić, prof. savjetnik, nastavnik latinskog jezika u Prvoj gimnaziji u Varaždinu. Sudionicima skupa predstavljen je rad na Peutingerovoj karti u digitalnom obliku (Tabula Peutingeriana) – originalnom povijesnom izvoru koji omogućuje usporedbu antičkih i suvremenih naziva regija i gradova na prostoru današnje Hrvatske. Također su pokazali kako su na zanimljiv i zabavan način upoznali učenike s prehranom Rimljana kroz pripremu jela i izradu digitalnih ili videotutorijala, na temelju proučavanja antičkih recepata pisanih latinskim jezikom ili u prijevodu. U drugom dijelu njihova zajedničkog izlaganja video pozivom skupu su se pridružili učenici Prve gimnazije Varaždin, troje učenika iz 2.g razrednog odjela i četvero učenika iz 1.e razrednog odjela. Oni su prezentirali svoje radove u obliku edukativne memento kartice ilustrirane crtežima i fotografijama antičkih lokaliteta i prikazima zemljovida. Tema je bila Ilirik, a cilj prezentacije pokazati učiteljima i nastavnicima na koji način mogu potaknuti učenike da se upuste u vlastito istraživanje civilizacijskih sadržaja, ali i razumijevanja latinskog teksta kroz igru, tj. izradu memento kartica u obliku pitanja i odgovora.
Mr. sc. Helena Miljević Pavić u nastavku je sudionicima kao primjer dobre nastavne prakse u svojem izlaganju Tarsatički principij demonstrirala načine na koje je motivirala učenike za istraživanje lokalne antičke baštine. Učenici su dobili zadatak istražiti pojmove Tarsatica, principij, Arco Romano te posjetiti najvažnije sačuvane rimske spomenike Rijeke i o njima snimiti kratku video-reportažu.
Rajko Guščić, prof. savjetnik, tijekom svog izlaganja Antička Pula viđena očima učenika nakon što je sudionike poveo u virtualnu 3 D šetnju Pulskom arenom po drugi put je videopozivom uključio svoje učenike Prve gimnazije Varaždin koji su samostalno pokazivali i tumačili vlastite prezentacije o antičkoj Puli. Istražili su Pulu virtualno buduću da je zbog epidemije nisu mogli osobno vidjeti što je bio najveći spiritus movens za njihove radove. Učenici su također pripremili Kahoot kviz a izazov je prihvatilo četrdesetak sudionika skupa. Iz komentara sudionika skupa može se iščitati da su učenici osvojili velike simpatije te dobili mnogo pohvala i čestitki za svoj trud. Aktivno uključivanje učenika u tijek državnog skupa kao izvrsnu ideju u evaluaciji je ocijenilo 75% sudionika.
Popularizacija podučavanja hrvatske antičke kulture korištenjem metoda oživljene povijesti naslov je izlaganja koje je održao dr. sc. Deniver Vukelić, urednik povijesti u Školskoj knjizi u Zagrebu. Sudionici su dobili vrlo iscrpne i zanimljive informacije o razvoju oživljavanja antičke povijesti u svijetu i Hrvatskoj. Također su bili upoznati s aktualnim događanjima i projektima oživljene povijesti u Europi, a osobito u Hrvatskoj čiji sadržaj i okvirni vremenik može nastavnicima poslužiti u planiranju terenske nastave i stručnih ekskurzija tijekom školske godine. Osobito je bilo zanimljivo poticanje nastavnika da zajedno s učenicima uočavaju vrlo česte a katkada i grube greške prilikom zornog prikazivanja antičkih vremena, npr. vojna oprema legionara koja ne odgovara vremenskom periodu koji se oživljava, holivudski prikazi konkretnih povijesnih događanja i slično.
Dr. sc. Milena Joksimović u predavanju Šareni trijem – od projektnoga zadatka do izložbe prikazala je zadivljujući entuzijazam (osobni i njezinih učenika), tj. iscrpan scenarij tijeka rada u razredu na satima latinskog jezika koji je rezultirao postavljanjem izložbe radova njenih učenika u Galeriji Amfiteatar u podzemlju pulske arene u trajanju od 18. svibnja od 11. srpnja 2021. U projektu je sudjelovalo oko 150 učenika dvije istarske gimnazije: SŠ „Vladimir Gortan“ iz Buja i SŠ „Mate Balota“ iz Poreča te Srednje glazbene škole Ivana Matečića Ronjgova iz Pule. Izložbu je posjetilo 5549 posjetitelja. Digitalizirane sadržaje na Youtube kanalu „Šareni trijem“ pogledalo je više od 3000 gledatelja. Ovakve izložbe pridonose i afirmaciji učenja latinskog jezika u lokalnoj zajednici.
Pretposljednje predavanje za cilj je imalo predstaviti rad na originalnim grčkim tekstovima tijekom izvedbe nastavnih sati grčkog jezika u klasičnim gimnazijama. Dubravka Matković, prof. savjetnik, nastavnica grčkog latinskog jezika u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu prikazala je primjer oglednog sata Od Homera do Aristotela održanog na kraju nastavne godine u maturalnom razredu Klasične gimnazije u šk. god. 2020/2021. Vođena velikim nastavničkim iskustvom pokazala je različite kreativne modele, pristupe i tehnike poučavanja prilikom izrade sinteze jezičnih, književnih i civilizacijskih sadržaja koje su učenici usvajali tijekom četiri godine nastave Grčkoga jezika a primjenjivo je u nastavi Latinskoga jezika. Ovaj nastavni sat bio je izvrstan primjer povezivanja svih kurikulskih domena unutar jedne nastavne jedinice i pojasnio je šire značenje aktivnosti „učenik prevodi originalni ili prilagođeni grčki/latinski tekst“
Izlaganja na državnom stručnom skupu završila su temom iz područja hrvatskog latinizma. Ana Kadović, prof. mentor, iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu održala je izlaganje P. R. Vitezović: „Plorantis Croatiae sacula duo“ prijedlog integrativnog pristupa srednjoškolskoj nastavi kao primjer sukreiranja kurikuluma. Na temi osmanlijskih osvajanja hrvatskih zemalja prema djelu Pavla Ritera Vitezovića „Dva stoljeća uplakane Hrvatske“ nastavnica je interdisciplinarno povezala kurikulume povijesti, latinskog i hrvatskog jezika. Sudionicima je prikazala veze između tri predmetna kurikuluma, razrađene ishode na razini teme i pojedine aktivnosti te nekoliko primjera osmišljenih aktivnosti za provedbu u nastavi kroz razgovor, rad na tekstu i korištenje digitalnih alata.
Provedena je evaluacija državnog skupa, a sudionici su bili izuzetno zadovoljni izlaganjima predavača te su zanimljivost izlaganja i primjenjivost tema u vlastitoj nastavnoj praksi ocijenili prosjekom 4.82. Organizacija skupa ocijenjena je prosječnom ocjenom 4.89 a sudionici su bili zadovoljni i ugodnim, srdačnim i vrlo komunikativnim ozračjem tijekom skupa 4.95. Državni stručni skup u trajanju od 7 sati na daljinu putem Zoom aplikacijeorganizirala je Kornelija Pavlić, prof. savjetnik, vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje za klasične jezike.