Državni stručni skup „Inkluzivni odgoj i obrazovanje u dječjem vrtiću“ namijenjen odgojiteljima djece rane i predškolske dobi, u organizaciji više savjetnice za predškolski odgoj Darije Drviš, mag.rehab.educ. održan je 21. i 22. ožujka 2022. na daljinu putem Zoom platforme. Okupio je gotovo šesto sudionika iz svih županija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
U uvodnom dijelu skup je pozdravila i prigodnim riječima sudionicima se obratila dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. Istaknula je da je inkluzivni odgoj i obrazovanje zajednički zadatak i cilj svih dionika odgojno-obrazovnog sustava, a osobito ranoga i predškolskoga. Sudionike su pozdravile i više savjetnice za predškolski odgoj: Jasna Šverko, mag.rehab. educ. iz Rijeke, Luja Zamčenik,prof. iz Osijeka, Tončica Kalilić, dipl. def. iz Splita i mr.sc. Andreja Silić, prof. iz Zagreba.
Govoreći o potrebi integracije inkluzivnih vrijednosti u kontekst ranog i predškolskog kurikuluma i njihova stalnog unapređivanja, Darija Drviš, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, otvorila je stručni skup.
Uvodno predavanje prvoga dana stručnoga skupa „Inkluzivni odgoj i obrazovanje – holistički pristup inkluziji u suvremenom vrtiću“ održala je izv. prof. dr. sc. Snježana Sekušak Galešev s Odsjeka za inkluzivnu edukaciu i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Detaljno nas je upoznala s holističkom pristupom inkluziji u suvremenom vrtiću, temeljnim odrednicama inkluzivnog odgoja i obrazovanja, pratećim nacionalnim i internacionalnim dokumentima kojima se promoviraju inkluzivne vrijednosti te važnosti socijalnog modela u shvaćanju inkluzije. Naglasila je da to podrazumijeva ne samo unutarnju motivaciju odgojitelja i stručnih suradnika već umreženost svih dionika u prilagodbi okruženja radi primjerenog pružanja podrške djetetu te intenzivnu suradnju (unutar) vrtića i obitelji radi dobrobiti djeteta.
Doc. dr . sc. Ksenija Romstein s Katedre za pedagogiju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku kroz interaktivo izlaganje „Inkluzivni rani ipredškolski odgoj i obrazovanje: prema meta-kompetentnosti odgojitelja i stručnih suradnika“ upoznala je sudionike s meta-kompetencijama odgojitelja, kojima se u literaturi i istraživanjima ne daje pozornost i/ili nisu identificirane kao ključne kompetencije. Inkluzija u postojećim uvjetima kao što su manjak stručne podrške, izostanak materijalnih resursa, iscjepkanost socijalne podrške, nepostojanje sustava rane intervencije, nejasne procedure i nepoštovanje pedagoških standarda, od odgojitelja zahtjeva kompenzaciju u profesionalnom radu, što pretpostavlja odgojiteljev ulazak u meta-razinu. Kako bi se poboljšali uvjeti rada odgojitelja i življenja djece u vrtićima u daljoj budućnosti će biti potrebno jačati meta-kompetentnost odgojitelja kroz različite metodološke pristupe kao što su refleksija i samo-refleksija, vršnjačka podrška za odgojitelje, razmjena dobre prakse, evidentiranje i dokumentiranje vlastite prakse, implementiranje programa i prakse temeljene na znanstvenim istraživanjima i spoznajama te jačanje zagovaračke mreže odgojitelja.
Uslijedili su prikazi kvalitetne prakse i rada dvaju dječjih vrtića Stručno–razvojnih centara. Rad SRC DV Sopot, Zagreb i njihova programa „Inkluzivni pristup prema uključivanju djece s teškoćama rane i predškolske dobi“ predstavila je Mirela Marjanac, mag. preasc. educ., ravnateljica Dječjeg vrtića Sopot, a rad SRC DV Gajnice, Zagreb i njihov programa „Rana stimulacija osjetila-senzorna integracija“ predstavile su Iva Mondecar, prof. ped. i tal.jezika i književnosti, ravnateljica dječjeg vrtića i Sanja Vuletin, mag. psih., stručna suradnica psihologinja. Sudionici su dobili detaljne uvide u primjerene modele unapređivanja odgojno-obrazovnog rada i visoku razinu kvalitete odgojno-obrazovnog procesa u cjelini i u pojedinim programima te mogućnosti modularnog stručnog usavršavanja stručnih djelatnika u dječjim vrtićima stručno-razvojnim centrima upravo u području inkluzivnih kompetencija.
Drugoga dana stručnog skupa izlaganje „Autizam – poremećaj ili neurorazličitost“ održala je doc. dr. sc. Jasmina Stošić, pročelnica Odsjeka za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Interaktivnim izlaganjem uz mnoštvo rezultata istraživanja i primjera iz prakse dala je uvid u dva potpuno različita kuta gledanja na autizam te u različitosti i izazove s kojima se susreću osobe s autizmom. Niz desetljeća autizam se opisivao i istraživao isključivo izvana, na temelju ponašanja djece i odraslih osoba. U posljednje vrijeme niz istraživanja usmjeren je na pristup iznutra prema van, odnosno na iskustvo i perspektivu samih osoba. Perspektiva iznutra pomaže razumjeti ono što nam negovoreće osobe ne mogu reći te utjecati na ciljeve intervencije, pristupe i strategije podrške koje koristimo u radu s djecom s autizmom. Sudionici su imali priliku dobiti uvid u ponašanja koja ukazuju na autizam u djece predškolske dobi te se upoznati s principima i primjerima dobre prakse u pružanju podrške djeci s autizmom.
U svijet „Asistivne tehnologije“ i „AT: pristupačnost i uključenost/procjena i primjena“ nas je uvela Ines Delzotto, mag. rehab.educ. Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda Pula i osnivačica prvog službenog Kabineta za asistivnu tehnologiju u Hrvatskoj. U opširnom izlaganju sudionici su upoznati sa značenjem, kategorijama i vrijednostima asistivne tehnologije kao važnog alata za povećanje neovisnosti djece s teškoćama, njihove učinkovitije komunikacije i sudjelovanja u aktivnostima, obrazovanju, slobodnom vremenu, osnaživanja tjelesnog i mentalnog funkcioniranja, poboljšavanja samopoštovanja. Tijekom izlaganja prikazani su primjeri asistivne tehnologije iz svake kategorije koji se mogu koristiti u radu s djecom s teškoćama u razvoju predškolske dobi. No da bi AT postigla svoju svrhu, mora odgovarati potrebama i mogućnostima pojedinca zbog čega je važna procjena za odabir odgovarajuće asistivne tehnologije te su predstavljeni modeli procjene, kao i funkcionalna područja koja se prilikom odabira AT procjenjuju. Također, predstavljen su i i izazovi u korištenju AT s kojima se susreću korisnici AT, kao i stručnjaci.
Ovaj je stručni skup ponudio odgovore na pitanja: kakva je naša inkluzivna praksa, kakvu je želimo i kako to postići. Zaključak je da je za integraciju inkluzivnih vrijednosti u suvremenom vrtićkom kurikulumu, uz unutarnju motivaciju odgojno-obrazovnih djelatnika, nužno njihovo kontinuirano usavršavanje i razvoj inkluzivnih kompetencija uz jaču i učinkovitiju suradnju svih dionika jer inkluzivnu kulturu unutar inkluzivnog društva tvore upravo inkluzivni pojedinci.
Sudionici su iskazali veliko zadovoljstvo prezentiranim temama i svim predavačima, što su pokazali komentari o kvaliteti predavanja, pripremljenosti predavača i mogućnosti uključivanja u skup online. Tome svjedoči i opća ocjena skupa 4,87. Detaljnija evaluacija skupa je u dodatku.
Evaluacija
(docx: 154,65 KB)
Preuzmi