Trodnevni državni stručni skup pod nazivom Kultura dječjeg vrtića za sretno odrastanje bio je namijenjen odgojiteljima u predškolskim ustanovama Republike Hrvatske koji je održan od 13. do 15. travnja 2026. u Tuheljskim Toplicama. Na stručnom usavršavanju sudjelovalo je 300 sudionika – odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja dječjih vrtića. Voditeljica stručnog usavršavanja bila je viša savjetnica Luja Zamečnik, prof.
Uvodnim izlaganjima – Kultura dječjeg vrtića kao prostor brige i demokracije: profesionalno djelovanje u kompleksnom okruženju, doc. dr. sc. Ida Somolanji Tokić i Kultura suradnje: prostor rasta, dijaloga i (samo)refleksije, izv. prof. dr. sc. Tijana Borovac, s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dalo je perspektive gdje vidimo prostor za unapređivanje refleksijama na vlastitom iskustvu.
Kultura participacije u RPOO: istraživanja s djecom kao polazište uzajamnog razumijevanja, dr. sc. Katarine Bogatić, Filozofski fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, uz promicanje demokratske prakse, potaknulo je na promišljanje uzajamnog razumijevanja i prepoznavanja prilika autentičnosti u okružju dječjeg vrtića. Značaj uloge odgojitelja, važnost povratne informacije i preuzimanje inicijative u komunikaciji istaknuto je izlaganjem Između algoritma i autoriteta struke: redefiniranje podrške roditeljstvu u digitalnom dobu, izv. prof. dr. sc. Adrijane Višnjić-Jevtić, Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Nadalje izlaganja: Kultura vrtića kao skrivena snaga: Izgradnja zajednice u kojoj je sreća namjera, a ne slučajnost, dr. sc. Akvilina Čamber Tambolaš, više asistentica, Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet u Rijeci i Profesionalni identitet i profesionalni razvoj: recipročan odnos u praksi odgajatelja, doc. dr. sc. Danijele Blanuša Trošelj, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, doprinijela su u osvješćivanju važnosti djelovanja – mijenjanja, razumijevanja i istraživanja da bi doprinosili vrijednostima kulture ustanove uz težnju cijele zajednice dječjeg vrtića u stvaranju vlastitog identiteta, neovisno o različitim fazama karijere i vremenskoj dimenziji identiteta bili.
U stručno-pedagoškim radionicama: Kultura dječjeg vrtića – mjesto uključivosti i partnerstva roditelja i odgojitelja u kvalitetnoj podršci razvoju djeteta, Kristina Zorić-Beslema, odgojitelj savjetnik, DV Vukovar I, Vukovar;Profesionalni identitet odgojitelja i članova stručnog tima, Blaženka Crvenković, odgojitelj savjetnik, DV Crvenkapica, Ilok; Inkluzija kao proces, a ne cilj – uloga odgojitelja u inkluzivno odgojno- obrazovnom okruženju, Saša Soukup, mag. praesc. educ., DV Požega, Požega; Pisanje pedagoški smislenih i profesionalnih komentara na dječje aktivnosti, Mladenka Frankić, odgojitelj savjetnik, DV Pahuljica, Rab, naglasila se podrška profesionalnom razvoju, jačanje kompetencija i promicanje oblikovanja profesionalnog identiteta.
Panel raspravom Mentoriranje studenata i pripravnika kao dio profesionalne odgovornosti ustanove, Bernarda Tomas, mag. praesc. educ., DV Osijek, Osijek, potaknuta je rasprava sustručnjaka i promišljanje na koji način mijenjamo praksu na bolje, dajemo li priliku međugeneracijskom učenju te kako mentorska podrška čini razliku.
S primjerima prakse sudjelovali su: DV Osijek, Osijek; DV Zvončić Našice – Grad Našice, Našice; DV More, Rijeka; DV Olga Ban, Pazin; DV Radost, Crikvenica; DV Trnsko, Zagreb, DV Dječja igra, Zagreb, DV Mali princ, Zagreb i DV Cvrčak, Solin te DV Dobri i DV Radost iz Splita.
Na okruglom stolu Što za Vas znači autonomija odgojitelja: Izbor ili obveza, uzdoc. dr. sc. Danijelu Blanušu Trošelj i dr. sc. Akvilinu Čamber Tambolaš sudjelovale su sve više savjetnice za predškolski odgoj AZOO pri čemu se istaknulo u čemu se sve ogleda autonomija odgojitelja i važnost prepoznavanja prilika za moguće promjene u razvoju pozitivne kulture ustanove.