Četvrti državni stručni skup o Domovinskom ratu za učitelje i nastavnike povijesti, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, održan je od 27. do 29. travnja 2011. godine u Dubrovniku.
Predavanja o događanjima u Dubrovniku prije 20 godina, pripremi obrane, blokiranom gradu, namjerama agresora i deblokadi za više od 200 učitelja i nastavnika održali su sudionici ratnih zbivanja i povjesničari. O tom vremenu, događanjima i okolnostima svjedočili su tadašnji biskup mons. dr. Želimir Puljić, ratni zapovjednik obrane Dubrovnika general Nojko Marinović, glavni pregovarač s jugo-vojskom i ratni gradonačelnik Nikola Obuljen, dr. sc. Jakša Raguž iz Hrvatskog instituta za povijest, doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata RH (HMDCDR), preživjeli logoraši iz logora Morinj i mnogi drugi.
Sudionici stručnog skupa posjetili su i autentična mjesta ratnih zbivanja Prevlaku i Srđ. Upravo takav pristup proučavanja jedne od najvažnijih tema naše povijesti, kroz znanstvena istraživanje i prikupljanje činjenica i dokaza, cilj su održavanja stručnog skupa o Domovinskom ratu. U pozdravnom govoru Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje naglasio je da učitelji i nastavnici u školama moraju poučavati samo istinu o Domovinskom ratu, a ne da učenici svjedoče o ratu na temelju dnevno-političkih događanja.
– Ovaj stručni skup je upravo takav događaj gdje istinu o Domovinskom ratu svjedoče oni koji su u njemu sudjelovali – kazao je Vinko Filipović. Podsjetio je da se o Domovinskom ratu u udžbenicima ne govori dovoljno i da učitelje i nastavnike povijesti do prije četiri godine nitko nije poučavao o toj temi. Zahvalio se zato svih predavačim što su pristali autentično svjedočiti o Domovinskom ratu i prenijeti istinu na mlađe generacije.
Foto-album
{galerija}domovinski2011{/galerija}
Uvodno predavanje na skupu održao je tadašnji dubrovački biskup mons. dr. Želimir Puljić. Govorio je o naporima koje je uložio da ukaže i upozori na ratna zbivanja u Dubrovniku. U prvom dijelu osvrnuo se, kako je rekao, na proljeće novih sloboda i godinu demokratskih promjena devedesete, a u drugom dijelu na „zimu agresije“ u sklopu kojeg je opisao nekoliko događaja i susreta te pročitao nekoliko pisama koje je poslao na niza adresa u svijetu i Papi Ivanu Pavlu II. i u njima tražio zaustavljanje agresije na Dubrovnik.
Prof. dr. sc. Hrvoje Kačić upoznao je učitelje i nastavnike povijesti s podacima, činjenicama i iskustvima koje je kao tadašnji predsjednik Saborskog odbora za inozemne poslove stekao u kontaktima s međunarodnom zajednicom u vrijeme afirmacije hrvatske neovisnosti.
Predavanje o organizacije obrane i deblokadi Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa te planovima agresora održao je general Nojko Marinović. Čovjek za kojeg će vam Dubrovčani reći da je to general koji je obranio njihov grad izlagao je dva dana. U prvom predavanju govorio je o organizciji obrane Dubrovnika, stanju u gradu i okolici i planovima jugo-vojske 1991. godine. Svojom karizmom i neposrednišću general, koji rijetko istupa u javnost, oduševio je sudionike skupa. Zato je s velikim pljeskom dočekan drugog dana kada je opisao kako je s Jankom Bobetkom, tadašnjim zapovjednikom Južnog bojišta vodio akciju deblokade Dubrovnika i operacije oslobađanja dubrovačkog zaleđa. Svoju priču završio je porukom. „Prihvaćali mi istinu ili odbijali, ponosili se ili sramili njome, promijeniti je ne možemo. Zato bi bili uputno, razborito i opravdano svoju prošlost dobro proučiti i pravilno je prosuditi, zlo osuditi, a dobra dijela pohvaliti. Potrebno je povijest pisati perom istine i činjenica, a to mogu smo povjesničari.“ General Nojko Marinović naglasio je da u pisanju svoje povijesti kasnimo bar 15 godina. A za to vrijeme, kaže, već su nam neki drugi počeli pisati hrvatsku povijest. Pohvalio je zato i podržao održavanje državnih stručnih skupova o Domovinskom ratu. –Skup je jedinstvena prigoda da se čuje riječ sudionika Domovinskog rata na ovom području, da se sagleda hrabrost Dubrovnika i da se prouče slike s kakvim snagama smo se branili, a kakvu snagu je imao neprijatelj- rekao je.
Vrlo zanimljivo i zapaženo predavanje održao je dr. Jakša Raguž. Govorio je o srpsko-crnogorskom pokušaju odvajanja Dubrovnika od Republike Hrvatske i stvaranju projekta Nove Dubrovačke Republike devedesetih godina. Agresija na Dubrovnik i hrabrost stanovnik toga grada pokazani su i na autentičnim videosnimkama iz 1991., vojnim kartama i dokumentima. Vrijednu povijesnu dokumentaciju prikupili su, istražili i arhivirali djelatnici HMDCDR-a i Muzeja Domovinskog rata u Dubrovniku.
U evaluacijama državnoga stručnog skupu o Domovinskom ratu u Dubrovniku učitelji i nastavnici povijesti vrlo su pohvalno i korisno ocjenili izlaganja predavača i posjet Prevlaci i Srđu. Važnost skupa prepoznali su i u Gradu Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Čelnici lokalne vlasti pozdravili su održavnje skupa i pomogli u organizaciji.
Poznati snimatelj i fotograf Šime Strikoman snimio je u Dubrovniku Milenijsku fotografiju učitelja i nastavnika povijesti, sudionika stručnog skupa Dubrovnik u Domovinskom ratu. Na Vidikovcu je snimljena 234. Milenijska fotografija „Zastava LIBERTAS“.