Državni stručni skup o Domovinskom ratu, stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike povijesti, ove je godine bio posvećen akcijama, događanjima i hrabrim ljudima koji su sudjelovali u ratnim zbivanjima na području Banovine.
Na 7. državnom stručnom skupu o Domovinskom ratu, koji je od 14. do 16. travnja 2014. održan u Topuskom, sudjelovalo je gotovo 150 učitelja i nastavnika povijesti. Kroz stručna predavanja istaknutih znanstvenika i povjesničara te svjedočenjem sudionika ratnih događanja učitelji i nastavnici upoznati su sa značenjem i ulogom vojne operacije „Oluja“ na Banovini i akcijom „Una“ te bitkom za Farkašić, stradanjima novinara za vrijeme ratnih događanja na Banovini te nadljudskim naporima liječnika i sanitetskog osoblja u ratnim vremenima. Obišli su i autentične lokacije pojedinih događaja na području Sisačko-moslavačke županije i odali počast stradalim braniteljima i civilima u Banskoj Strugi, Hrvatskoj Kostajnici i Baćinu. Dio programa skupa bio je posvećen i starijoj povijesti na tom prostoru – Sisačkoj bitki, ali i aktualnim događanjima.
Branimir Farkaš, vanjskopolitički novinar HTV-a i doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata prvi put su javno komentirali i pojasnili okolnosti podizanja hrvatske tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, govorili su o srpskoj protutužbi i sudskom procesu koji se vodi u Haagu.
Otvaranju stručnog skupa nazočili su brojni ugledni gosti, pomoćnica ministra branitelja Nevenka Benić, Snježana Gernhardt u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, sisački biskup mons. Vlado Košić, načelnik Općine Topusko Vlado Muža, zamjenici sisačko-moslavačke županice Zdenko Vahovec i Ivan Nekvapil te Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. Pozdravljajući učitelje i nastavnike povijesti svi su redom naglasili njihovu zadaću i odgovornost podučavanja istinite i objektivne povijesti.
-Prije sedam godina prepoznali smo ovaj program, a danas iskreno kažem da mi je žao što to nismo učinili i ranije. Osobno mislim da je tema Domovinskog rata s aspekta obrazovne politike i obrazovnog sustava trebala biti prepoznata već 1995. godine. Naši učenici su mogli učiti, a vi učitelji i nastavnici poučavati samo na temelju onoga što je pisalo u udžbenicima. U udžbenicima se, sve do ove godine, toj temi pristupalo na različite načine, a naša djeca zaslužuju da se o Domovinskom ratu govori istinito i autentično – naglasio je Vinko Filipović. Izrazio je žaljenje što učitelji i nastavnici povijesti nisu u većem broju prisutni na skupu te nadanje da će ravnatelji, unatoč materijalnom stanju u školama, prepoznati da je pohađanje stručnog skupa o Domovinskom ratu prioritet.
Fotoalbum
{galerija}domovinski2014{/galerija}
U ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta sudionike skupa pozdravila je Katarina Gerthardt. Pohvalila je napore Agencije za odgoj i obrazovanje u organizaciji skupa o Domovinskom ratu, jer naglasila je, upravo na ovakvom skupu, na jedan poseban način, kroz predavanja i autentično svjedočenje sudionika i terensku nastavu učitelji i nastavnici povijesti mogu se educirati i dobiti najrelevantnije činjenice o Domovinskom ratu koje će moći prenijeti djeci. Podršku održavanju stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika povijesti na temu Domovinskog rata dala je i pomoćnica ministra branitelja Nevenka Benić, naglasivši da Ministarstvo branitelja podupire svaku aktivnost kojom se promiču istina i vrijednosti Domovinskog rata. – Imate priliku učiti o Domovinskom ratu od neposrednih sudionika, svjedoka, od ljudi koji su sudjelovali u svim akcijama na području Banovine koja je dala nemjerljiv doprinos Domovinskom ratu. Na vama je velika odgovornost da svojim učenicima prenesete neposredna znanja o tome što se dogodilo prije 20 godina i kako se stvarala država – kazala je Nevenka Benić.
Stručna predavanja započela su izlaganjem generala Vlade Hodalja koji je govorio o prilikama na Banovini od 1990. do 1992. naglasivši pritom da su hrvatski branitelji unatoč nepripremljenosti, slabom naoružanju, teškim vremenskim uvjetima do sredine 1991. godine obranili glavne ciljeve agresorske vojske na tom području. General Drago Matanović približio je učiteljima i nastavnicima događanja i istaknuo značajne političke aspekte operacije „Oluja“ i akcije „Una“. Pukovnik Ivica Pandža Orkan održao je predavanje na temu „Stradavanje novinara na Banovini – Pucanj u istinu o Domovinskom ratu”. Na području Banovine, prema njegovim riječima, stradalo je najviše novinara u Domovinskom ratu. Ubijeno je pet novinara, među njima Gordan Lederer, novinar HTV-a i dva ruska novinara Viktor Nogin i Gennady Kurinnoy, fizički je ozlijeđeno i ranjeno njih 10, a više od 15 je fizički zlostavljano i maltretirano. Brigadir Mile Krišto i Petar Bajan posvjedočili su o boju za Farkašić, a ratni snimatelj Pavle Vranicani i bojnik Tonči Soža, načelnik saniteta 2. gardijske brigade, prisjetili su se kako su organizirali sanitetsku službu u uvjetima rata. Izlagali su o tome kako su hitno morali preorijentirati civilne bolnice u ratne, organizirati mobilne kirurške ekipe, a na autentičnim snimkama iz tog doba učitelji i nastavnicu su mogli vidjeti kako se u nemogućim uvjetima organiziralo izvlačenje ranjenika iz ratnih zona.
U organizaciji skupa Franji Čičku, višem savjetniku za povijest Agencije za odgoj i obrazovanje, i ove godine uvelike su pomogli djelatnici Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koji su prikazali dokumente srpske proveniencije o Banovini u Domovinskom ratu te kao gosta predavača pozvali Ivana Cerovca koji je 1991. godine mjesto ravnatelja Zagrebačke filharmonije zamijenio mjestom zapovjednika obrane Topuskog.
Zadnjeg dana skupa učiteljima i nastavnicima prikazani su primjeri dobre prakse poučavanja o Domovinskom ratu i održano je predavanje o ulozi žena u ratu na području Banovine.