U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje 25. rujna 2020. godine održan je prvi online državni stručni skup za učitelje i nastavnike klasičnih jezika. Tema skupa bila je Pannonia Superior – ogledni primjer za nastavu civilizacije i baštine s ciljem skretanja pozornosti na izuzetnu važnost domene civilizacije i baštine u kurikulima latinskog i grčkog jezika.
Predavači su svojim izlaganjima i primjerima dobre nastavne prakse pokazali modele uključivanja civilizacijskih sadržaja u nastavu klasičnih jezika. Skupu u trajanju od 4 sata nazočilo je osamdesetak učitelja i nastavnika iz cijele Hrvatske. Na početku skupa sudionike je pozdravila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr.sc. Dubravka Brezak Stamać osvrnuvši se na zanimljivost odabranih tema. – Pored važnosti jačanja STEM predmeta, ne zaboravimo i na važnost humanističkoga obrazovanja, vrijednost izbornosti predmeta koje potenciraju kreativni izraz učenika, što očekujemo u novoj fazi reforme – istaknula je ravnateljica Agencije.
Skup je organizirala i vodila Kornelija Pavlić, prof., vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje za klasične jezike.
Stručni skup izvorno je bio zamišljen kao terenska nastava na lokalitetu Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama. Predavači Spomenka Vlahović, dipl. arheolog i ravnateljica Muzeja Varaždinskih Toplica i nastavnik latinskog jezika u Prvoj gimnaziji Varaždin Rajko Guščić, prof. s velikim su uspjehom proveli sudionike lokalitetima ali u virtualnom okruženju. Naslovi njihovih dvaju predavanja i prezentacija bili su Aquae Iasae i Pannonia Superior u rimskoj državi Tác, Aquincum, Seusovo blago – širenje Rimljana kroz Gornju Panoniju.
Nastavnik latinskog i grčkog jezika u Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu Tonći Maleš, prof., ujedno i član Stručno radne skupine za klasične jezike u predavanju Cilj i ishodi učenja civilizacije i baštine u nastavi klasičnih jezika osobito je naglasio upućivanje učenika na antičku baštinu u Republici Hrvatskoj. Svoje izlaganje potkrijepio je i vlastitim video uratkom.
Lidija Klenovšak, prof., nastavnica latinskog jezika u Gimnaziji A.G.Matoša prezentacijom pod naslovom Civilizacija i baština na primjerima projektne nastave – rimska odjeća, obuća, frizure i nakit ponudila je zoran primjer osobne kreativnosti rada s učenicima i oduševila sudionike skupa.
Predavanje Vrednovanje ishoda civilizacije baštine kroz učeničke talente održao je nastavnik latinskog i grčkog jezika u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji u Osijeku Matija Zorić, prof. te ponudio vlastite primjere dobre nastavne prakse s osobitim naglaskom da je učenicima izuzetno važno za razvoj njihovog samopozdanja omogućiti i vanjsko vrednovanje njihovog rada npr. publiku na predstavama i slično.
Svi predavači ali i sudionici skupa u svojim komentarima složili su se da je izlazak iz učionice kao terenska nastava u muzejima, institutima, na antičkim lokalitetima neophodno što više provoditi u nastavi klasičnih jezika. Također su se složili da neposredan rad s učenicima na projektima iziskuje veliki dodatni napor i trud nastavnika ali da su veselje i dojmovi koje učenici pamte cijeloga svoga života dovoljno velika motivacija da ne posustaju u svojem radu. Svoje vlastite primjere putem video konferencije iznijelo je još nekoliko sudionika skupa.
U Raspravu na temu iskustva nastavnika tijekom provedbe dvogodišnjeg eksperimenta Škole za život pozvani su prvenstveno nastavnici koji su dvije godine bili obuhvaćeni eksperimentom. Cilj je bio da ostalima prenesu svoja iskustva i obrazlože usporedbu primjene starog i novog modela . Raspravi su se odazvale profesorice iz Zagreba, Rovinja i Ivanca. Zajedničko mišljenje je da su pripreme za nastavu i osmišljavanje nastavnog sata mnogo intenzivnije, da se treba voditi latinskom izrekom Aurea mediocritas i s mjerom tijekom nastavne godine dozirati sudjelovanje učenika u istraživačkim radovima, te da su učenici pozitivno reagirali na promjene koje su uvodile u nastavu.