Državni stručni skup Botanika u kurikulu biologije održan je 12. travnja 2023. u OŠ Jabukovac u Zagrebu. Stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike biologije organizirala je Lydia Lugar, prof. viša savjetnica za prirodu i biologiju Agencije za odgoj i obrazovanje.
Prof. dr. sc. Božena Mitić s Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu održala je predavanje naziva Razmnožavanje biljaka – ispravljanje miskoncepcija u kojem je govorila o jednoj od najčešćih miskoncepcija učenika (ali često i učitelja/nastavnika) vezanih uz životne cikluse i razmnožavanje biljaka, a to je poistovjećivanje vegetativnog i nespolnog razmnožavanja biljaka. Naime, biljke imaju dva načina razmnožavanja vezana uz njihov ciklus izmjene generacija: generativno i vegetativno. Generativnim razmnožavanjem biljka stvara isključivo ili haploidne spore ili haploidne gamete, koje omogućavaju stvaranje genetički različitih potomaka. Stvaranje spora naziva se nespolnim generativnim razmnožavanjem jer u izmjeni generacija spore ne ulaze u proces oplodnje, ali nastaju mejotičkim diobama i produkt su sporofitske generacije. Daljnjim mitotičkim diobama haploidne spore razvija se generacija gametofit, koja stvara gamete, koje prilikom izmjene generacija ulaze u proces oplodnje. Stoga je to spolno generativno razmnožavanje. Vegetativnim pak razmnožavanjem biljka nikada ne stvara spore ili gamete, već umnožava (klonira) somatske stanice svog vegetativnog tijela ili njegovog dijela, isključivo mitotičkim diobama. Tako nastaju specifični fragmenti, vegetativna rasplodna tjelešca, bulbili, vriježe, podanci, gomolji i sl. Potomci ovakvog razmnožavanja uvijek su genetički identični matičnoj biljci koja ih je proizvela (klonovi) te je vegetativno razmnožavanje „kloniranje” dominantne generacije biljaka (gametofit kod mahovina, a sporofit kod ostalih biljaka).
Prof. dr. sc. B. Mitić održala je i predavanje Palinologija, u kojem je govorila općenito o samoj znanosti, ali i mogućnostima njene primjene u nastavi. Palinologija je znanost koja se bavi proučavanjem sitnih organskih dijelova i ostataka, a najčešće se odnosi na analize peludi biljaka. Pelud je reducirani muški gametofit sjemenjača, tj. stvara muške gamete i prenosi ih na njušku tučka biljke iste vrste, kako bi moglo doći do oplodnje i izmjene genetičkog materijala. Evolucija peludi išla je u smjeru olakšavanja prijenosa do ženskog cvijeta te povećavanja vjerojatnosti oprašivanja i oplodnje. Pelud se, zahvaljujući različitim prilagodbama, najčešće rasprostranjuje vjetrom (anemofilija), životinjama (zoofijlija) i vodom (hidrofilija). Zato pelud anemofilnih vrsta ima strukture koje olakšavaju lebdenje u zraku (npr. pelud golosjemenjača ima zračne vrećice), sitniji je i stvara se u većoj količini nego pelud zoofilnih biljaka. Npr. pelud entomofilnih vrsta (koje se oprašuju kukcima) često je ljepljiv kako bi se osiguralo da će ga oprašivač odnijeti. Veličina peluda je različita, a najčešća peludna zrnca su veličine između 20 μm i 100 μm. Predstavljene su osnove klasifikacije peludi. Ukazano je na važnost peludi za životni ciklus biljaka i život na Zemlji te na postojanje koevolucijskih i simbiotičkih odnosa oprašivača i biljaka. Prikazana je se mogućnosti primjene peludnih analiza u različite svrhe: istraživanja alergija, dokazivanja autentičnosti meda, forenzičkih istraživanja, istraživanja razvoja pojedinih biljaka, staništa i promjena klime kroz prošlost, utjecaja čovjeka na okoliš itd. Povezana je pojava peluda i invazivnih biljaka na nekom području. Uz osnovne informacije o invazivnim biljkama, predstavljen je Europski projekt Bioblitz – dojavljivanje „građana znanstvenika“ o invazivnim vrstama nadležnim institucijama svake zemlje. Inicijativa o istovremenom provođenju ovog projekta diljem Europe započela je 2022. godine. Ove se godine planira proširivanje ove aktivnosti, koja će se održati od 25. do 28. svibnja 2023. te uključivanje većeg broja škola i građanske javnosti diljem Hrvatske.
U predavanju izv. prof. dr. sc. Renate Šoštarić s Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Važnost raznolikosti školskih, gradskih i obiteljskih vrtova za ukupnu bioraznolikost nekog područja bilo je riječi o prijetnji očuvanju bioraznolikosti širenjem gradova, industrijskih područja, poljoprivrednih površina i prometnica. Time se smanjuju i fragmentiraju površine prirodnih staništa te ugrožava biljni i životinjski svijet. Istaknuto je da je česta pogrešna pretpostavka kako se bioraznolikost održava samo u „divljim“ područjima ruralnih sredina i zaštićenih prirodnih parkova. Urbane sredine u kojima su održane zelene površine različitih veličina i namjena, pokazale su se neočekivane oaze bioraznolikosti. Pri tome nije bila presudna veličina pojedinih zelenih površina, već njihova brojnost i umreženost. Pokazalo se da i najmanje površine, poput malih „otočića zemlje“ uz ulične drvorede mogu biti veliki doprinos urbanom mozaiku zelenih dijelova grada. Naročito su važni različiti vodeni elementi poput rijeka, potoka, (umjetno kreiranih) jezera. Zbog toga se danas u programe razvoja urbanih područja uključuju zeleni i vodeni koridori koji trebaju povezati različite tipove zelenih površina s rubnim i ruralnim područjima. U tome svoju ulogu ne bi trebale imati samo javne zelene površine poput parkova, igrališta i travnjaka, već i obiteljski, školski, kvartovski, krovni vrtovi, zbog čega je važno educirati i poticati stanovnike da se aktivno uključe u očuvanje i održavanje raznolikosti najrazličitijih zelenih površina u urbanim sredinama.
U popodnevnom dijelu programa paralelno su održane četiri radionice. Sudionici skupa su birali na kojoj žele sudjelovati.
Praktična radionica izv. prof. dr. sc. R. Šoštarić Kako kreirati (bio)raznoliki vrt imala je za cilj upoznati sudionike s osnovnim koracima u planiranju i osmišljavanju zelenih površina različitih veličina i namjena, koje podržavaju ideju bioraznolikosti urbanih sredina. Upoznati su i s prikladnim skupinama biljaka. Sudionici su grupnim radom osmislili „ozelenjavanje“ zelenog otoka usred parkirališta koji nije adekvatno održavan.
Radionica Invazivne biljke koju je održala dr. sc. Diana Vlahović iz OŠ Bogumila Tonija u Samoboru nadovezala se na izlaganje prof. dr. sc. B. Mitić. Sudionici su upoznati s pojmom invazivnih stranih vrsta i razlozima njihova širenja kao i prijetnjama koje predstavljaju za bioraznolikost. Podaci o rasprostranjenosti invazivnih vrsta na nivou svake države važni su zbog podizanja svijesti javnosti o problemima koje uzrokuju kao i o načinima sprječavanja njihova unošenja i širenja. Predstavljena je hrvatska inačica europske mobilne aplikacije (Invazivne vrste) koju je razvilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, s ciljem razvijanja mreže istraživača amatera na terenu (tzv. građanska znanost), koji će dojavljivati nalaze stranih i invazivnih vrsta u Hrvatskoj te time pridonijeti kartiranju postojećih i ranom otkrivanju novih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj. Upoznati su i s aplikacijom iNaturalist koja se primjenjuje na području Europe. Sudionici radionice su primijenili aplikaciju radom na terenu (okoliš škole, park šuma Tuškanac, Dubravkin put).
Doc. dr. sc. Sara Essert s Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu održala je radionicu Terenska nastava botanike 1 u kojoj je bilo riječi o važnosti terenske nastave za poučavanje botaničkih sadržaja. Da bi botanička terenska nastava bila uspješna, nije dovoljno učenike odvesti u šumu i tamo im nabrajati biljne vrste ili ih pustiti da skroz slobodno prema vlastitim afinitetima (ne)istražuju okoliš. Za terensku nastavu koja će ispuniti zamišljene ishode, dobra priprema učitelja/nastavnika prije izlaska na teren pola je posla, a drugu polovicu čini učiteljevo/nastavnikovo oduševljenje biljkama u kombinaciji s raznolikim zadacima za učenike i pomno vođenom šetnjom kroz prirodu. Na radionici se ukazalo na glavne smjernice vezane uz pripremu terenske nastave i dani su primjeri nekih zadataka za učenike. Odrađena je determinacija biljnih vrsta na dijelu Dubravkina puta.
Dr. sc. Vedran Šegota, viši stručni suradnik, također s Botaničkog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, održao je terensku radionicu Terenska nastava botanike 2 na području Park šume Tuškanac. Obuhvatila je pregled drvenastih vrsta (drveća i grmlja) koje čine šumsku vegetaciju tog područja, kao i pregled proljetnih vrsta koje su u travnju na vrhuncu cvatnje u prizemnom sloju ovih listopadnih šuma. Tijekom radionice je prikazan jedan od mogućih načina prezentacije biljaka tijekom terenske nastave za učenike, fotografiranja i izrade popisa vrsta. Sudionici su upoznati i s mahovinama na ovom staništu.
U završnom dijelu stručnog skupa predstavljeno je pet primjera iz prakse. Tri su se primjera odnosila na projektnu nastavu botanike: Kroz kakve promjene prolazi listopadno drveće (javor i lipa) u mom kraju, Svjetlane Knežević, prof., iz OŠ fra B. T. Leakovića, Bošnjaci, Biljke vjesnici proljeća na području Banovine, Željka Jambrešića, prof., iz SŠ Glina, Glina, Školski arboretum, Ane Culej, prof., i Irene Futivić, prof., iz Gimnazije A. G. Matoša, Zabok. Jedan je primjer prikazao provedenu terensku nastavu – Prepoznajmo ljekovite biljke u našim šumama, Karmele Brčić Đapić, prof., iz Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti, Zagreb i Vlatke Kuhar, prof., iz VII. gimnazije, Zagreb, a jedan je primjer bio prikaz inovativnog načina poučavanja – O biljkama i…, Zrinke Pongrac Štimac, prof., iz V. gimnazije, Zagreb.
II. DIO
Sudionici skupa su u evaluaciji izrazili zadovoljstvo stručnim skupom. Njih 84 % je skup u cjelini procijenilo izvrsnim, a isto toliko i aktualnost sadržaja. Njih 81 % smatra izvrsnom mogućnost primjene tema u praksi. Komunikaciju unutar skupine 92 % sudionika smatra izvrsnom, a 80 % to misli o prilici za izražavanje vlastitog mišljenja.
Evaluacija
(pdf: 226,39 KB)
Preuzmi