Katehetska proljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje katoličkog vjeronauka u osnovnim školama održana je 13. i 14. travnja 2023. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu na temu Antropološko-teološki pristup u katoličkom vjeronauku. Stručni skup je obuhvaćao predavanja, panel rasprave i radionice u kojima se promišljamo o antropološko-teološkom području kroz njegovu konkretizaciju i aktualizaciju u vjeronauku poštujući temeljno načelo vjernosti Bogu i vjernosti čovjeku. Na početku programa obratili su se viši savjetnik za vjeronauk Tomislav Tomasić, prof., koji je nazočne sudionike pozdravio u ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać, te predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin.
Prvo predavanje Katehetske proljetne škole održao je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić na temu „Čovjek kao ens educandum i ens religiosum? Evanđelje i kultura u razgovoru o čovjeku”. Prof. dr. Tanjić pozvao se najprije na riječi pape Franje koje je uputio Rimskoj kuriji 2019., kada je poručio kako „vrijeme uz kojem se nalazimo nije epoha promjena”, već se „nalazimo u promjeni epohe”, te se u svom izlaganju rektor osvrnuo na značajke aktualnih promjena koje donose i nove promjene paradigme. Ona nužno zahtijeva novu, drugačiju kulturu, ali i zahtijeva novo, drugačije vodstvo: kulturno, crkveno, ekonomsko, društveno, koje bi odgovorilo tim novim antropološkim i društveno-ekološkim izazovima koji na neki način muče cijelo čovječanstvo.
Drugo predavanje održala je dr. sc. Kristina Vujica na temu Antropološka preobrazba i izazovi za vjeronauk. Dr. sc. Kristina Vujica je na početku predavanja mali povijesni pregled poimanja čovjeka kroz povijest filozofije naglašavajući da ondje gdje je krivo shvaćen Bog, bio je krivo shvaćen i čovjek. Nameću se pitanja pružamo li mi danas kulturu vjere, vjeru koja obogaćuje naše čovještvo, koja omogućuje da se ono razvija i raste u svojoj punini. Vjeronauk posreduje takve sadržaje koji nisu uvijek razumljivi onima koji ne postavljaju pitanja. Stoga svi koji poučavaju trebaju iznaći mogućnost da postavljaju pitanja koja su od životne važnosti i koja odjekuju u umovima i srcima učenika. Kod učenika je potrebno probuditi pitanja koja su u njemu već prisutna. Dakle, prije nego dajemo odgovore, još je važnije probuditi pitanja. Tamo gdje se postavljaju ili pobuđuju pitanja i gdje se odgovori tumače u svjetlu pitanja, na djelu je humanistički duh. Religija nije jedan vid ljudskog duha, ona je dubinska dimenzija svake funkcije ljudskog duha.
Doc. dr. sc. Marijana Mohorić održala je predavanje na temu Teologija i kršćanska kultura kao izvori kateheze prema novom Direktoriju za katehezu. U prvom dijelu izlaganja predstavljen je proces nastanka novog Direktorija za katehezu (2020.) što omogućuje bolje razumijevanje glavnih naglasaka koji su usko povezani s razlozima njegova nastanka, a koji predstavljaju ključeve za ispravnu interpretaciju konceptualne i sadržajne strukture dokumenta, kao i uočavanje novina koje se njime želi unijeti u suvremeno katehetsko promišljanje i djelovanje kako bi ono odgovaralo prilikama suvremenog svijeta. Struktura novog Direktorija uvelike se razlikuje od strukture prethodnog Općeg direktorija za katehezu (1997.) i reflektira nosive stupove njegove poruke u čijem je centru jedan teološki koncept temeljem kojeg je onda moguće izdvojiti karakteristike koje čine eksplicitnim primat kerigme u katehezi i to po pitanju naglasaka vezanih uz: proces, izvore i metodologiju katehetskog služenja Crkve. Hermenutsko-egizistencijalni didaktički pristup u religioznom odgoju i katehezi nalazi temelje u hermeneutičko-egzistencijalnom zaokretu koji karakterizira zapadno europsku misao, oslanjajući se na psiho-pedagoške i didaktičke konstrukcije koji vide vezu između psihološkog razvoja, društveno-kulturnog konteksta i konstruktivnog (suradničkog) didaktičkog modela. Osnovno načelo modela zahtijeva nastavu koja ne polazi od specifičnih disciplinskih sadržaja, kao u klasičnom pristupu procesu učenja (transmisivnom). Didaktička radnja koristi ove sadržaje, ali to čini na istraživačkom putu slijedeći pretežno konstruktivno-suradnički pristup učenju.
U sklopu panel rasprave na temu Otkrivati i mati hrabrosti za novo govorili su Ivan Miškulin, prof. o budućnost čovjeka i izazovima algor-etike u vjeronauku; Martina Horvat, prof. govorila je o putovanju kroz biblijsku antropologiju i metodi bibliologa i Martina Filipović, prof. govorila je o selfi kulture do istinskoga sebe u nastavi.
U interaktivnim radionicama predstavljeni su primjeri sinteze i aktualizacije u 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. razredu osnovne škole. Interaktivne radionice održale su vjeroučiteljice Vesna Hodak, prof., Klara Labinac, prof., Ivona Rendulić, prof., Tihana Petković, prof. i Jasmina Rašković, prof.
Evaluacijski upitnik je ispunilo 176 od ukupno 246 sudionika koji su stručni skup u cijelosti ocijenili srednjom ocjenom 4.3. Procjena tema i sadržaja izlaganja za: relevantnost tema izlaganja (4); aktualnost tema izlaganja (4.1); primjenjivost sadržaja izlaganja u praksi (3,8); potkrijepljenost sadržaja izlaganja primjerima iz prakse (4); motivirajući sadržaji (4).
Uspješnost predstavljanja tema predavanja: Čovjek kao ens educandum i ens religiosum? Evanđelje i kultura u razgovoru o čovjeku, prof. dr. sc. Željko Tanjić (3,9), Antropološka preobrazba i izazovi za vjeronauk, dr. sc. Kristina Vujica (3,9), Teologija i kršćanska kultura kao izvori kateheze prema novom Direktoriju za katehezu, doc. dr. sc. Marijana Mohorić (3,8), Otkrivati i imati hrabrosti za novo u nastavi. Panel rasprava, Ivan Miškulin, prof., Martina Horvat, prof. i Martina Filipović, prof. (4,2), Primjeri sinteze i aktualizacije od 1. do 8. razreda osnovne škole – Interaktivna radionica, Vesna Hodak, prof., Klara Labinac, prof., Ivona Rendulić, prof., Tihana Petković, prof. i Jasmina Rašković, prof. (4,5).
Na pitanje Smatrate li da će sudjelovanje na ovom stručnom skupu unaprijediti vaš rad, 94% sudionika je odgovorilo potvrdno.
Voditelji skupa bili su: izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin i Tomislav Tomasić, prof.
Evaluacija
(pdf: 489,99 KB)
Preuzmi