U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i udruge Hrvatska geološka ljetna škola 14. travnja 2023. održan je 8. proljetni seminar za geografe s temom Geološke posebnosti nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj.
Skup je održan u kongresnom centru hotela Antunović u Zagrebu.U njemu su sudjelovali učitelji i nastavnici geografije (76) iz gotovo svih županija Republike Hrvatske. Njihovom profesionalnom razvoju pridonijeli su eminentni stručnjaci iz područja geologije i geomorfologije čiji je znanstveni rad povezan s istraživanjima područja nacionalnih parkova.
Ovogodišnji, 8. proljetni seminar usmjeren je primarno na jačanje kompetencija učitelja i nastavnika u području geologije zaštićenih prirodnih područja s posebnim naglaskom na nacionalne parkove kao primjere prostornoga identiteta Republike Hrvatske.
Sudionike skupa umjesto ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, pozdravila je viša savjetnica za geografiju Vesna Milić, dipl. geograf, a u ime udruge Hrvatska geološka ljetna škola, gospodin Zlatko Špoljar, dipl. inž. i tajnik Udruge.
Uvodna predavanja dala su pregled geografskih, geomorfoloških i geoloških značajki hrvatskih nacionalnih parkova, a u sljedećima, kojima su obuhvaćena četiri nacionalna parka (NP Sjeverni Velebit, NP Plitvička jezera, NP Krka, NP Mljet) izdvojene su i naglašene njihove geološke značajke.
Nacionalni parkovi kao primjeri prirodne baštine čine prostorni identitet. S obzirom da se nalaze na našem državnom teritoriju ujedno predstavljaju nacionalni identitet. Prostorni identitet jedan je o ključnih koncepata u kurikulu Geografije koji polazi od razumijevanja geografskog prostora u cijelosti i od identitetnog razlikovanja pojedinih manjih prostornih cjelina. Geografski prostor je prostor u kojem ljudi žive i u kojem djeluju u kauzalnom odnosu s prirodnom osnovom. U osnovi njihovog odnosa je interakcija koja u nekim prostorima dovodi do točke u kojoj prijeti opasnost opstanka prirodno vrijednih krajolika, staništa i živih bića u njima pa i samoga čovjeka. Ipak, postoji svijest ljudi o potrebi zaštite takvih prostora i način kako ih očuvati. Uloga učitelja i nastavnika geografije u tom kontekstu je vrlo važna jer osim što poučavanjem o nacionalnim parkovima pridonose razumijevanju ključnoga geografskog koncepta, potiču obogaćivanje znanja, ali i propitivanje vrijednosti te zasigurno i jačanje osjećaja ljubavi prema izvornim prirodnim i krajobraznim vrijednostima nacionalnoga prostora.
SAŽECI PREDAVANJA
Geografske i geomorfološke značajke nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj
Izv. prof. dr. sc. Neven Bočić, Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek
U uvodnom dijelu predavanja govorilo se o različitim definicijama pojma nacionalni parkovi, navedeni su podaci o prvim nacionalnim parkovima u svijetu i u Hrvatskoj. U nastavku je dat pregledni prikaz geografskih i geomorfoloških značajki nacionalnih parkova sa smještajem u prostoru, veličinama te relativno malim udjelom u ukupnoj površini državnoga teritorija od svega 1,35% kopnene površine Hrvatske. Prikazani su primjeri korištenja izvora Navionics.com na primjeru NP Brijuni za uvid u geomorfologiju podmorja, uvid u stvaranje reljefnih oblika te za predodžbu o izgledu reljefa u mlađoj geološkoj prošlosti prostora. Brojnim grafičkim prikazima koji su nastali terenskim prikupljanjem podataka predstavljeni su tipovi reljefa s karakterističnim podzemnim i nadzemnim oblicima koji ujedno predstavljaju prepoznatljivost prostora nacionalnih parkova.
Geološke značajke hrvatskih nacionalnih parkova
dr. sc. Ivo Velić, zaslužni znanstvenik
U uvodnom dijelu izdvojeni su ključne značajke naših nacionalnih parkova. Svima je zajedničko što su smješteni u krškim Dinaridima, na kopnu i u moru. Jednakih su temeljnih sastavnica: građeni su od karbonatnih stijena (pretežito vapnenaca i dolomita), klastičnih stijena (konglomerata, pješčenjaka, pijesaka i lapora), razmjerno su bogati vodom (jezera, izvori potoka i rijeka), pretežito su pokriveni vegetacijom (šume, nisko raslinje ili trava) i staništa su mnogih divljih životinja (medvjed, ris, divlja svinja, srna, jelen, zec, gmazovi, mnogobrojne vrste ptica).
U nastavku su izdvojene geološke posebnosti pojedinih nacionalnih parkova uz fotografije, geološke i topografske karte, geološke profile te karakteristične fenomene i fosile koji su svojstveni za određenu geološku eru (primjerice, ostaci stopa dinosaura na području NP Brijuni).
Nacionalni park Sjeverni Velebit (geološke posebnosti)
dr. sc. Josipa Velić, prof. emerita
Predavanje je uključivalo sljedeće teme: opći podaci o NP Sjeverni Velebit, geološki sastav i građa, geološke posebnosti.
U prvoj temi dat je podatak o datumu proglašenja NP, datumu kojeg je NP uvršten na popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, opisani su strogi rezervati Hajdučkih i Rožanskih kukova koji se nalaze unutar obuhvata NP te su izdvojene posebne vrijednosti (krški fenomeni, biljni i životinjski svijet, botanički rezervat Visibaba, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, Velebitski botanički vrt, šumski rezervat Borov vrh i posebni šumski rezervat Štirovača).
U drugoj temi opisan je geološki sastav i građa. Najveći dio površine NP zauzimaju Velebitske vapnenačke breče iz vremena oligocena i miocena, a najstarije su stijene diploporni vapnenci, Rabeljski siltiti te Glavni dolomit iz trijasa. Iz vremena jure potječu litiotidni, brahiopodni i mrljasti vapnenci s okom vidljivim fosilnim ostacima. Napomenuto je da najveći dio poznate Premužićeva staza prolazi kroz prostor koji je građen od Velebitskih breča. U manjem južnom dijelu NP mogu se naći sedimenti kvartarne starosti nastali za vrijeme pleistocena.
U okviru treće teme izdvojene su i opisane geološke posebnosti teritorija NP s posebnih naglaskom na Hajdučke i Rožanske kukove, Lukinu jamu, Zavižan, Velebitski botanički vrt, Premužićevu stazu i Štirovaču.
Geološki sadržaji u Nacionalnom parku Plitvička jezera
dr. sc. Marija Bošnjak, dr. sc. Jasenka Sremac, dr. sc. Uroš Barudžija, Hrvatski prirodoslovni muzej; Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet
U predavanju su izloženi opći podaci o Nacionalnom parku, izdvojena je geološka građa, obrazložen je nastanak sedrenih barijera te je opisana zaštita prirodne baštine. Među općim podacima istaknuta je veličina prostora koji zauzima NP u odnosu na ostale NP u Hrvatskoj te vrijeme proglašenja prostora Nacionalnim parkom te vrijednost NP zbog koje se nalazi na popisu svjetske prirodne baštine koja je pod zaštitom UNESCO-a. Istaknuto je da je prostor građen od sedimentnih stijena mlađeg trijasa, jure te starije i dijela mlađe krede. Kvartarne naslage u vidu sedrenih barijera predstavljaju šupljikave stijene, sivožute boje čija debljina u pojedinim barijerama iznosi preko 20 metara. Na terenu su zabilježeni veliki rasjedi, a tek mjestimice starije borane strukture. Glavne tektonske strukture pružaju se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. U nastavku je dat detaljan prikaz građe prema geološkoj starosti te su opisani geološki i kemijski uvjeti koji su pridonijeli i danas pridonose stvaranju sedrenih barijera. Izdvojena su dva dijela Plitvičkih jezera s obzirom na proces sedrenja: izvorišno područje u kojem nema sedrenja ili je ono slabo i područje voda tekućica u kojima postoje sedrene tvorevine.
Na kraju je naglašeno da su Plitvička jezera dinamički hidrološki sustav koji je vrlo osjetljiv na prirodne i antropogene procese te da ljudski utjecaj treba pažljivo planirati i kontrolirati jer je prirodne procese ionako teško kontrolirati.
Geološki sadržaji u Nacionalnom parku Krka
dr. sc. Marija Bošnjak, Hrvatski prirodoslovni muzej
Predavanje se sastojalo od nekoliko dijelova: osnovnih obilježja NP Krka, geološke građe područja, tragova nekadašnjeg života u današnjem području NP te dodatnih zanimljivosti.
Naglašeno je da se na području NP nalaze stijene kredne i paleogene starosti. Prevladavaju sedimentne stijene među kojima je vapnenac. U vapnencima gornje krede nalaze se fosilni školjkaši (rudisti), a iz donjeg i srednjeg eocena potječu foraminiferski vapnenci, dok iz gornjeg eocena, fosili koralja, ježinaca, puževa i školjkaša. Fosilno bilje nalazi se u vapnencu iz oligocena.
Među zanimljivosti NP Krka uvrštene su brojne špilje i jame (65), a detaljnije je opisana špilja Miljacka II koja predstavlja najveći speleološki objekt na području NP. Posebnu vrijednost NP daje sedam sedrenih slapova, građenih od sedre kao temeljim fenomenom NP, krški fenomeni, raznolik biljni i životinjski svijet s endemičnim vrstama i tri hidroelektrane koje su izgrađene početkom 20. stoljeća.
Geološki sadržaji u Nacionalnom parku Mljet
dr. sc. Jasenka Sremac
Na početku predavanja iznijeti su opći podaci o otoku Mljetu, o NP Mljet, a u nastavku geološka građa NP i kamene „poslastice“ te je na kraju izdvojena uloga Nacionalnog parka u prezentiranju sadržaja.
Naglašeno je da je prostor NP najstarije morsko zaštićeno područje u Hrvatskoj (1960.) te da se njegove vrijednosti očituju u jedinstvenoj geomorfologiji, Velikom i Malom jezeru, šumskom pokrovu, otočiću Sv. Marija i lokalitetu Polača s rimskom palačom i ranokršćanskom bazilikom.
U geološkoj građi NP zastupljeni su dolomiti (uglavnom jurske starosti) i vapnenci (pretežito kredne starosti). U stijenama su vidljivi brojni fosilni ostaci među kojima se ističu stromatoliti, rudisti i brahiopodi. Na prostoru NP mogu se naći mlađe stijene uglavnom su to sigovine i druge špiljske naslage, siparišta breča i pjeskoviti sediment nastao djelovanjem vjetra i valova. Mljetska jezera nastala su tijekom izdizanja morske razine potapanjem krških udolina nakon otapanja leda.
Na kraju je naglašeno da edukativna i turistička uloga Nacionalnog parka Mljet nije u dovoljnoj mjeri iskorištena.
Evaluacija
(docx: 33,71 KB)
Preuzmi