Obilježavanje trideset i sedam godina postojanja hrvatskog okupljanja stručnih suradnika knjižničara s temeljnim ciljem razmjenjivanja iskustava dobre prakse, važna je tradicija, u kojoj je ove godine sudjelovalo 210 stručnih suradnika knjižničara i 22 predavača, u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, od 9. do 11. travnja u Solinu – gradu prijatelju djece. Svečanom programu otvaranja trodnevnog državnog skupa u organizaciji više savjetnice Ane Saulačić sudjelovala je povijesna postrojba „Kliški uskoci“, književnik Ante Nadomir Tadić Šutra te učenici Osnovne škole kralja Zvonimira Solin Petar Franjiga, učenik 5. razreda koji je izveo monolog prema tekstu Tatin pogled, Anite Šojat i Andrea Rapić, učenica 6. razreda koja je izvela pjesme Ima jedan svijet i Zemlja dide mog.
Nakon svečanog otvaranja, radni dio prvog dana skupa započeo je predavanjem Hrvatski školski muzej: školsko nasljeđe kao kulturna baština, dr. sc. Štefke Batinić, knjižničarske savjetnice i kustosice u Hrvatskom školskom muzeju, koji je među starijim zagrebačkim muzejima. Predavanje je popraćeno preslikama građe koja se čuva u zbirkama i knjižnici Hrvatskoga školskog muzeja. Stručni rad 37. Proljetne škole školskih knjižničara nastavljen je predavanjem više savjetnice za stručne suradnike knjižničare Dalmacije, Ane Saulačić iz Podružnice Split, ne temu Stručni suradnik knjižničar u Godini Hrvatskoga Kraljevstva – Hrvatski narodni vladari u zbirkama školskih knjižnica, također je kulturnu i javnu djelatnost na temu Trenutak za knjižni kutak (HRT – Radio Dubrovnik) predstavila Irja Jerković, profesorica i stručna suradnica knjižničarka u OŠ Mokošica u Dubrovniku. Prvi dan skupa završio je besplatnim Korizmenim koncertom „Evo Kralja okrunjena“ u Crkvi Gospe od Otoka, u izvedbi KUD-a Salona pod vodstvom dirigenta Tonća Ćićerića, umjetničkog direktora Glazbene škole „Silvije Bomardelli“ u Solinu.
Drugi dan 37. PŠŠK započeo je predavanjem redovite profesorice u trajnom zvanju, prof. dr. sc. Ivane Batarelo Kokić s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, temom „Društveno korisno učenje u školskom kurikulumu: implikacije za razvoj odgovornosti i očuvanje identiteta“. – Organizacijom radionica, volonterskih programa, interdisciplinarnih projekata te pružanjem kontinuirane evaluacije i povratnih informacija, knjižničari mogu stvoriti dinamično okruženje koje promiče razvoj praktičnih vještina, razumijevanje društvene odgovornosti i kulturnog identiteta. Aktivnosti poput istraživanja kulturne baštine, ekoloških projekata, digitalnog građanstva, suradničkog učenja i pripovijedanja omogućuju učenicima usvajanje novih znanja, vještina i jačanje osjećaja zajedništva. Sudjelovanjem u ovim aktivnostima uz korištenje okvira društveno korisnog učenja, učenici usvajaju nova znanja, vještine i jačaju osjećaj zajedništva, dok istovremeno pridonose očuvanju identiteta i odgovornom odnosu prema društvenoj zajednici – zaključila je profesorica Batarelo Kokić.
Rad je nastavljen predavanjem „Uloga storytellinga u osvješćivanju nacionalnog identiteta i implementaciji u školske kurikule“prof. dr. sc. Bože Skoke, redovitog profesora na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Izlaganje se odnosilo na važnosti storytellinga, odnosno pripovijedanja u suvremenom obrazovnom sustavu, s posebnim naglaskom na komuniciranje tema vezanih uz nacionalni identitet te njihove implementacije u školske kurikulume.
„Mogućnosti kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice u osnovnoj i srednjoj školi – timski rad u školi i suradnja sa srodnim ustanovama (knjižnice, muzeji, arhivi)“ predavanje je autorica Ivane Perić i Danijele Riger-Knez. – Razumijevajući sebe i svoje, uči se razumjeti i cijeniti druge. Učeći i razumijevajući druge mladi čovjek postaje građanin svijeta koji poštuje različitost, a njeguje posebnost. Stalno razmatranje dosad ostvarenoga u izgradnji osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta učenika i mogućnosti školske knjižnice kao sastavnice svih odgojno-obrazovnih ustanova vodi suradničkom promišljanu programa kulturne i javne djelatnosti osnovnih i srednjih škola (i školskih knjižnica). – izjavile su Perić i Riger-Knez.
„Uloga nacionalne matične službe: stručna podrška i suradnja za razvoj knjižničarske struke (suradnja i komunikacija nacionalnog matičara i školskog knjižničara)“, tema je predavačice dr. sc. Kristine Romić, više knjižničarke za školske knjižnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo, Centtra za razvoj knjižnica i knjižničarstva pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uslijedila su predavanja: „Međunarodni projekt My Hometown / Moj rodni grad“, Nikoline Dolfić Tomić, „Kronaka Pučke škole Rašćane 1926. – 1941. (važnost školskih spomenica)“, Branka Radonića i Adriane Turić Erceg, „Arheološki muzej u Splitu – najstariji muzej u Hrvatskoj“ arheologa dr. sc. Ante Jurčevića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Splitu, najstarije muzejske ustanova u Hrvatskoj, osnovana 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru, „Arheološki lokalitet Salona“, Ema Višić-Ljubić, arheologinje i latinistica, matičarkea i muzejske savjetnice Priručne zbirke i lokaliteta Salona, koja je predavanje zaključil poznatom sintagmom don Frane Bulića: Iz zemlje kamen, iz kamena povijest, iz povijesti svijest, na temu „Detektivi u muzeju: Vodstva i radionice u Arheološkom muzeju u Splitu“, govorio je Luka Donadini, mag. edu. hist. et phil., kustos s Odsjeka za pedagogiju Arheološkog muzeja u Splitu. „Prirodni i kulturni identitet zavičaja – prikaz radionice“ predstavile su Tatjana Kreštan i Gordana Rešicki-Degoricija, želeći potaknuti kolege na inovativne pristupe u radu s korisnicima s ciljem osnaživanja njihove uloge čuvara lokalne kulture i znanja.
Treći dan skupa započela je Marija Čelan-Mijić predstavljanjem teme „Mogućnosti međupredmetne suradnje u provedbi kulturne i javne djelatnosti u osnovnoj školi“, kojom je temeljem oprimjerenog sudionike ojačala za samostalno oblikovanje aktivnosti za međupredmetnu provedbu kulturne i javne djelatnosti u izvanučioničkoj nastavi i terenskom radu. „Projekt: Rimsko kulinarstvo“predstavila jeMartina Glučina, prof. povijesti i dipl. knjižničarka, ravnateljica Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen, istaknuvši Arheološki muzej Narona u Vidu kraj Metkovića, kao partnera i jedini državni muzej u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koji kao ustanova koja prikuplja, čuva, interpretira i izlaže materijalnu arheološku građu, aktivno djeluje u zajednici promovirajući svoju obrazovnu ulogu. „Kulturna i javna djelatnost stručnog suradnika knjižničara – primjeri iz Međimurja“ predstavile su Tanja Radiković i Romina Fic, istaknuvši da područje kulturne i javne djelatnosti otvara stručnim suradnicima knjižničarima nebrojene mogućnosti za izražavanje kreativnosti, razvoj organizacijskih i komunikacijskih vještina te jačanje suradnje i koordinacije s učenicima, nastavnicima i ostalim sudionicima uključenima u ovu djelatnost. Marijan Šimeg, dip. politolog, glavni urednik Školskih novina, predstavio je ulogu medija u radu odgojno-obrazovnih ustanova, temom „75 godina suradnje – Školske novine“istaknuvši činjenicu da živimo u složenom društvu koje ne bi moglo funkcionirati bez medija. Spisateljica i sveučilišna predavačica Jelena Stupalo, dipl. ing. menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, direktorica Turističke zajednice grada Solina, govorila je o temi „Turistička zajednica i mogućnosti suradnje sa školskim knjižnicama – Solin, kolijevka antičke i starohrvatske povijesti“.
U zaključcima skupa raspravi je doprinijela Vanja Jurilj, predsjednica HUŠK-a, govoreći na temu „Promocija hrvatske tradicije i kulture kroz rad Hrvatske udruge školskih knjižničara“, također su prikazana tri video uratka autorice Tee Radić, objavljena na Youtube kanalu 37. PŠŠK. Izložbu „Hrvatski narodni vladari u zbirkama školskih knjižnica“ moguće je pogledati na poveznici:
https://www.youtube.com/watch?v=0WD67hpxfe4 . Zaključcima je također pridonio Marijan Šimeg, a Školske novine su osvrt na državni skup objavile 22. travnja 2025. u broju 15-16., https://www.skolskenovine.hr/izdanja, kao temu broja „Uloga knjižničara u kulturnoj i javnoj djelatnosti odgojno-obrazovnih ustanova“ pod naslovom „Stručnjaci koji povezuju učenike, učitelje i širu zajednicu u brojnim aktivnostima“. Najveće oduševljenje sudionika izazvalo je predavanje prof. dr. sc. Bože Skoke. Zbornik 37. Proljetne škole školskih knjižničara Republike Hrvatske bit će objavljen na mrežnoj stranici Agencije za odgoj i obrazovanje početkom srpnja 2025. godine u rubrici Izdavačka djelatnost, Posebnu zahvalnost zaslužuje Programski i Organizacijski odbor 37. PŠŠK: Žaklin Antonijević, Katarina Blagojević, Maja Duplančić, Marijana Jelinić Pezo, Tea Radić, Ana Saulačić, Jelena Tomeljak i Adriana Turić Erceg.