U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Splitu je od 30. do 31. ožujka 2023. godine održan Državni stručni skup Odgajanje i odrastanje u digitalnom vremenu – mogućnosti i perspektive informacijske znanosti, jubilarna 35. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Državni skup održan je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u trajanju od 15 sati, a u njemu su sudjelovali školski knjižničari iz cijele Republike Hrvatske.
U ime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać te u svoje ime, sudionike je pozdravila organizatorica skupa viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo Ana Saulačić, prof., dipl. knjiž. i univ. spec. menadžmenta obrazovanja, zaposlenica Agencije za odgoj i obrazovanje – Podružnice Split. Otvaranje skupa započelo je državnom himnom Republike Hrvatske i recitacijom Karmen Dlaka, učenice II. razreda gimnazijskog programa Prirodoslovne škole Split, koja je pjesmom Naša Višnja autorice Marice Štokić, stručne suradnice knjižničarke u SŠ Pavla Rittera Vitezovića Senj, nakon čega je Ana Saulačić uputila pozdravnu riječ eminentnim sudionicima skupa te podsjetila sudionike na ulogu Proljetnih škola kroz povijest te na doprinos njezinih idejnih začetnika i djelatnika na tom značajnom putu.
Istaknute predstavnice knjižničarske zajednice, koje su prisustvovale svečanom otvaranju su: Ana Utrobičić, prof. i viša knjižničarka, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Splitu, dr. sc. Sanja Brbora, viša knjižničarka, predsjednica Društva knjižničara u Splitu, Grozdana Ribičić, knjižničarska savjetnica, ravnateljicu Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, Kristina Romić, viša knjižničarka Matične službe za školske knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo pri Centru za razvoj knjižnica i knjižničarstva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hanja Anić, viša knjižničarka, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Splitsko-dalmatinske županije, Alka Stropnik, knjižničarska savjetnica, voditeljica Matične službe Knjižnica grada Zagreba, Iva Grisogono, stručna suradnica knjižničarka savjetnica, predsjednica Sekcije za školske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, Nataša Mesić-Muharemi, stručna suradnica knjižničarka savjetnica, predsjednica Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD-a, Vanja Jurilj, stručna suradnica knjižničarka savjetnica, dopredsjednica Hrvatske udruge školskih knjižnilara te dr. sc. Korina Udina, stručna suradnica knjižničarka izvrsna savjetnica i Irja Jerković, stručna suradnica knjižničarka, pokretačice i desetljetne voditeljice humanitarnih akcija na Proljetnim školama.
Obilježavanje trideset i pet godina postojanja okupljanja stručnih suradnika knjižničara Hrvatske s temeljnim ciljem razmjene iskustava dobre prakse predstavlja važnu tradiciju koja je na inicijativu Prosvjetno-pedagoške službe Rijeka (1959. – 1989.) – Zavod za školstvo (1990. – 1995.), Zavod za unapređivanje školstva (1998. – 2002.) – i Matične službe za školske knjižnice započela 1989. godine u Crikvenici s temom Funkcije i zadaci školske knjižnice i nastavila se na istu temu 1990. godine, godine 1991. tema je bila Osposobljavanje učenika za intelektualni rad posredovanjem školske knjižnice, 1992. Kulturna funkcija školske knjižnice, 1993. godine Razvijanje čitateljskih interesa i navika putem školske knjižnice te se održavanje nastavilo sve do sada. Idejna začetnica Višnja Šeta (preminula 2002. godine), stručna suradnica knjižničarka Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci, začetnica je i osoba koja je oplemenila Proljetne škole, koje će vječno biti protkane njenom duhovnošću. Prof. dr. sc. Stjepan Staničić i Đudita Franko, ravnatelji navedene gimnazije, zaslužni su za tiskanje zbornika Proljetnih škola do 2007. godine kada je tiskanje preuzela Agencija za odgoj i obrazovanje (pravni sljednik Zavoda za školstvo). Đudita Franko, bila je u ime Gimnazije izdavačica zbornika od 1995. do 2007. godine, a od 2022. godine zaposlena je kao viša savjetnica za stručne suradnike psihologe i nastavnike psihologije u AZOO – Podružnica Rijeka.
Sudionici su tijekom dvodnevnog rada analizirali i razumjeli: trendove i fenomene suvremenog roditeljstva, odnose s vršnjacima u virtualnom svijetu koji su različiti od odnosa u stvarnom okružju, odgajanje u školskom kontekstu, moderni pristup traženju informacija, metapismenost kao pedagoški model za razmišljanje i znanje. Digitalno okružje u kojem internetska generacija odrasta oblikuje njihova stajališta o učenju i svijetu, a ta stajališta, kao i sve u životu, imaju dvije strane, pozitivnu i negativnu, zbog čega je neophodno da roditelji i odgojno-obrazovni radnici shvate promjene i konstruktivno djeluju. Brojna empirijskih istraživanja osvijestila su nedostatke digitalne komunikacije i prednosti kontakta s djecom uživo, zbog čega je krajem 2008. godine prof. dr. sc. Zlatko Miliša, predsjednik udruge CINAZ i ravnatelj Zavoda za unapređivanje školstva (2000. – 2001.), pokrenuo projekt Deset dana bez ekrana, a 2012. godine objavio priručnik za razvoj kritičkog i selektivnog korištenja triju ekrana u mladih. Odgojni izazov predstavlja dijeljenje intimnih informacija samopredstavljanjem u virtualnom javnom prostoru, nezadovoljstvo vlastitim izgledom ili učestalo vršnjačko nasilje objavljeno elektroničkim putem zbog čega djeci i mladima trebaju obitelj i škola kao moralni kompas, uporište i sigurna luka. Ovogodišnja Proljetna škola interdisciplinarnog je karaktera s ciljem ukazivanja na suvremenu društvenu klimu odgajanja i odrastanja u digitalnom vremenu te na odgojno-obrazovne mogućnosti informacijskih stručnjaka – stručnih suradnika knjižničara, koji timskim radom ostvaruju ciljeve knjižnično-informacijske i medijske pismenosti i poticanja čitanja.
Viša savjetnica Ana Saulačić zaključila je pozdravnu riječ citirajući umirovljenu kolegicu višu savjetnicu Biserku Šušnjić: Zbornik radova Proljetne škole školskih knjižničara nastavlja tradiciju ostavljanja traga o onome što se radilo na skupu ne samo u doživljajima sudionika, koji su najdragocjenija dobrobit ovakvog načina stručnog usavršavanja, već i u tekstovima koji se čitaju kada treba u svojim školama primijeniti ono što se spoznalo.
U prvom dijelu prvoga dana Proljetne škole temu Preferencije i stavovi adolescenata o čitanju u digitalnom vremenu predstavila je prof. dr. sc. Vesna Bilić, redovita profesorica na Katedri za pedagogiju i didaktiku Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je za ovaj skup provela opsežno istraživanje ispitavši percepciju i stavove učenika i njihovih nastavnika o preferencijama, pozitivnim i negativnim aspektima te odgojno-obrazovnim ishodima čitanja tiskanih tekstova i tekstova s ekrana. Dakle, iako su digitalni mediji donijeli nove mogućnosti, ponašanja i novu praksu čitanja, izazvali su različite dvojbe, a suprotno očekivanjima nisu posve potisnuli knjige i tiskane materijale za učenje. – zaključila je profesorica Vesna Bilić.
Dr. sc. Alica Kolarić, poslijedoktorandica, viša knjižničarka s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, započela je predavanje Digitalno odrastanje, informacijska pismenost i uloga školskog knjižničara riječima: Današnja djeca žive u digitalnom informacijskom okružju u kojem nedostaju tradicionalni informacijski posrednici koji su nekad jamčili vjerodostojnost informacija. Istodobno, u tom se okružju objavljuju i dijele informacije koje nude sadržaje i informacije upitne kvalitete i vjerodostojnosti., a zaključila: Poučavanje informacijskoj pismenosti jedna je od temeljnih zadaća školskog knjižničara i istodobno prilika da školski knjižničari pridonesu odgojno-obrazovnom procesu onime u čemu su upravo oni stručnjaci. Na tragu takvih promišljanja, Američko udruženje školskih knjižničara (AASL) zaključuje da je školska knjižnica je mjesto gdje učenici postaju mislioci, istraživači, suradnici i izumitelji. Možemo zaključiti da djecu treba poticati na postavljanje pitanja te da je potrebno njegovati kulturu istraživanja. Školske knjižnice ustanove su koje pružaju pristup informacijama pa su zato prirodan kontekst za takvu kulturu (De Abreu 2018).
Predavanje Knjige i čitanje u doba igrifikacije predstavila je prof. dr. sc. Ivana Batarelo Kokić s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, istaknuvši: U kontekstu knjiga i čitanja, igrifikacija je pristup učenju i podučavanju koji koristi elemente igre i dizajna igara kako bi se potaknula motivacija, angažman i učenje prilikom čitanja. To znači da se čitanje pretvara u zabavnu i interaktivnu aktivnost kroz upotrebu nagrada, izazova i natjecanja, pri čemu učenici mogu postati zainteresiraniji za čitanje i aktivno sudjelovati u procesu učenja.
Dr. sc. Kristina Romić, viša knjižničarka u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gabriela Golubić, prof. kroat. i filoz. i dipl. knjižničarka u Osnovnoj školi Ivan Benković, Dugo Selo predstavile su istraživanje Izazovi digitalnog vremena i školsko knjižničarstvo, koje su provele za ovaj stručni skup. Školski knjižničari mogu imati ključnu ulogu u obrazovanju putem podcasta, pružajući korisnicima vrijedne sadržaje i podršku u učenju te mogu preporučiti i stvarati podcaste koji se tiču različitih tema, kao i surađivati s učiteljima i učenicima kako bi stvorili podcaste kao dio projekta ili nastave. Izrada podcasta o knjigama, podučavanje informacijske pismenosti te suradnja s učiteljima kako bi stvorili podcaste koji se tiču različitih tema koje se obrađuju u nastavi, ključne su aktivnosti školskih knjižničara kada je riječ o podcastima. – istaknule su autorice istraživanja.
Drugi dio prvog dana stručnog usavršavanja započela je Jasmina Aleksandra Žiljak, dipl. učiteljica, dramska pedagoginja zaposlena u dvama ustanovama: Dječji vrtić „Calimero“ Split i Prvi hrvatski studij pripovijedanja Kreativnog studija „Logos“ Varaždin, istaknuvši odgojno-obrazovnu važnost pripovijedanja predavanjem naslovljenim Kreativno pripovijedanje kao poticaj za razvoj čitalačke kulture. Otvorila je brojna pitanja: Što je to kreativno pripovijedanje i kako ga ostvariti u knjižnici?, Može li pripovijedanje biti umjetnost?, Koje su kompetencije kreativnog pripovjedača?, Čitati ili pripovijedati djeci priče i bajke?, Koje bajke?, U kojoj dobi?, Koja je uloga bajki u današnjem svijetu, te kako one djeluju na cjelokupni razvoj djeteta?, a zaključila citatom Richarda Kearneya: Pripovijedanje je ljudima važno koliko i jelo. Zapravo, važnije, jer hrana nas drži na životu, ali priče su ono što naš život čini vrijednim življenja. Priče su ono što naš život čini ljudskim.
Ravnateljica Osnovne škole Dr. Branimira Markovića, Ravna Gora, mr. sc. Nataša Možgon Kauzlarić, prof. pedagogije i dipl. knjiž., predstavila je Odgojne mogućnosti u timskom radu stručnih suradnika pedagoga i knjižničara. Važno je ostvariti asertivnu komunikaciju gdje stručni suradnici mogu izraziti sebe na asertivan način da kažu što misle, a ne povrijede druge. Odgojni aspekti ostvaruju se kroz preventivne programe, satove razrednog odjela, projekte poput Treninga životnih vještina i Ljubavi u pokretu te akcijska i ostala istraživanja na razini škole. U digitalnom vremenu razdoblja pandemije posebno su bili postavljeni izazovi odgojnih mogućnosti koji su se ostvarivali u zajedničkom radu, online knjižnici s temama mentalnog zdravlja, anketnim upitnicima za učenike i djelatnike. – istaknula je Nataša Možgon Kauzlarić.
Doc. dr. sc. Jurica Pavičić profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu i novinar Jutarnjeg lista te Ivana Žderić, profesorica i urednica u tvrtki Profil Knjiga, predstavili su Razvijanje mašte i stvaranje ideja, poticaj na zaigranost i druženje, istaknuvši: Roditelji, učitelji, knjižničari, ukratko svi odrasli suočavaju se s dječjom fascinacijom ekranima – mobitelima, televizijama, tabletima… Teško ih je od njih odvojiti i zainteresirati za knjigu. Iako će na prvu reći da ne vole knjige, iz iskustva znamo da ih se može privući pričom, emocijom, sadržajem, zabavom, smijehom. Također su zaključili: Smatramo da slikovnice mogu potaknuti dječju maštu, povezati ih s drugom djecom, pomoći im shvatiti svoje i tuđe osjećaje, pomoći im u razmišljanju, razviti im vokabular i osvojiti ih pričom.
Drugi dan skupa započeo je izlaganjem Milijane Kovačević, dipl. psihologinja savjetnice u miru i Adriana Turić Erceg, prof. i dipl. knjižničarka mentorica iz Osnovne škole Vrgorac, koje su predstavile temu Nadareni učenici i uloga stručnog suradnika knjižničara. Psihologinja Milijana Kovačević istaknula je: Darovita djeca spadaju u kategoriju posebno zahtjevne djece. Njihova znatiželja, neutaživa glad za znanjem, istraživački duh, neprestano traganje za novim i nepoznatim te obilje sličnih osobina, koje dolaze do izražaja čim otkriju sebe i vanjski svijet, stavljaju na kušnju njihove roditelje i djelatnike organiziranih oblika odgoja i obrazovanja. Svi bi oni, u svakom momentu, trebali biti spremni pomoći darovitoj djeci da kvalitetno zadovolje svoje potrebe za intelektualnim i drugim oblicima rasta.
Irena Dukić, prof. def., ravnateljica savjetnica i Danijela Petani, prof. i dipl. knjiž., mentorica, obje iz Osnovne škole „Voštarnica-Zadar“ predstavile su Mogućnosti stručnog suradnika knjižničara u radu s učenicima s intelektualnim teškoćama u posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, primjer OŠ Voštarnica–Zadar. Ravnateljica je govorila o organizacijskim preduvjetima specijalne škole: Prije šest godina prepoznata je potreba transformacije OŠ Voštarnica-Zadar. Glavni uzroci zbog kojih je bila potrebna je bilo povećanje u zadnjih deset godina ukupnog broja učenika sa 75 na 133, a broja učenika s poremećajima iz spektra autizma s 12 na 62 te u skladu s tim i broja radnika s 36 na 60. U skladu s tako promijenjenim kontekstom rada Škole i promijenjenim potrebama učenika pojavili su se i drugi uzroci potrebe za transformacijom Škole. To su bili: nedovoljne kompetencije radnika u suvremenim metodama rada s učenicima, fluktuacija radnika, puno novih radnika, nezadovoljene potrebe učenika i radnika, kao i ne odgovarajući stil vođenja, tehnologije i oprema u nastavi, zgrada te kultura i klima kao i organizacijska struktura. Stručan suradnica knjižničarka istaknula je da su aktivnosti školske knjižnice za djecu s teškoćama u razvoju po naslovu identične onima u redovnim školama, ali se razlikuju po načinu pripremanja i realizaciji za koje je potrebna fleksibilnost, a ponekad i domišljatost: Upis u školsku knjižnicu novopridošlih učenika na početku školske godine ostvaruje se polako i u suradnji s edukacijskim rehabilitatorima. Učenici s teškoćama sporije se adaptiraju na nove ljude, stoga je preporučljiv odlazak knjižničara u učionice i boravak u odgojno-obrazovnim skupinama i razredima dok učenicima knjižničar ne postane njihova poznata i povjerljiva osoba.
Anita Drenjančević, dipl. knjiž. savjetnica i Andrijana Sili, dipl. učit. savjetnica iz Osnovne škole Josipovac te Nataša Mesić Muharemi, prof. i dipl. knjiž. savjetnica iz Osnovne škole Darda, predstavile su temu Školska knjižnica u digitalnom vremenu i odgojni predmeti kroz eTwinning projekte i K2 projekte Osječko-baranjske županije, naglasivši: Digitalna kompetencija ključna je za učenje, rad i aktivno sudjelovanje u društvu 21. stoljeća. Za školsko obrazovanje nije važno samo razumjeti samu kompetenciju već je važno i znati kako pomoći razvijati tu kompetenciju. – Zahvaljujući njima, puno je lakše doprijeti do većeg broja ljudi i proširiti projektne informacije, što je za Erasmus+ projekte vrlo važno. Isto tako, digitalni alati omogućavaju suradnju među učiteljima i učenicima u školi, ali i širom Europe, što je prije bilo ograničeno samo prilikom fizičkih posjeta.
Za potrebe projekta do sada smo koristili Weebly i WordPress za izradu mrežnih stranica, Padlet za suradnju, Bookcretor za izradu digitalnih knjiga, Genially, Wordwall, Kahoot, Quizzis, alate za izradu stripa, Teams, Zoom i google Meet za videokonferencije, Canvu za izradu plakata, brošura, alate koji se nalaze u Google Wordspaceu te brojne druge.
Ivana Miletić, prof. filoz., log. i etike, dipl. knjižnićarka u Osnovnoj školi Cavtat, Ana Ćurković, dipl. knjiž. u OŠ Smokvica i OŠ Janjina i Marija Lipanović, prof. engleskog i talijanskog jezika u Osnovnoj školi Janjina te Tea Kompar Jerković, prof. i dipl. knjižničarka iz Osnovne škole Lapad, predstavile su Školska knjižnica u digitalnom vremenu i odgojni projekti Dubrovačko-neretvanske županije. Ivana Miletić predstavlja projekt neposrednog odgojno – obrazovnog rada s učenicima Čitam ti koji provodi u Osnovnoj školi Cavtat od listopada 2021. godine. Projekt se provodi učenicima od 1. do 6. razreda koji imaju smanjenu koncentraciju i pažnju. Jedna od bitnih sastavnica djelatnosti stručnih suradnika knjižničara svakako je suradnja s učiteljima i ravnateljem u školi, a takav oblik suradnje predstavljaju Ana Ćurković i Marija Lipanović kroz projekte Erasmus+ programa koji se financira sredstvima Europske unije. Projekti koje su one provodile u OŠ Smokvica i OŠ Janjina zovu se Naš zeleni početak, projekt kojemu je glavni cilj podizanje ekološke svijesti na razini škole i izvan nje, te Radosno dijete – napredna škola kojemu je cilj uvođenje novih metoda rada u nastavi i stvaranje repozitorija multimedijskih sadržaja kao antistres programa. Tea Kompar Jerković predstavlja projekt Utjecaj digitalnih medija i društvenih mreža na naše mentalno zdravlje. To je projekt kojim se školska knjižnica OŠ Lapad uključila u školski preventivni program s trećim i sedmim razredima, a s ciljem osvješćivanja učenika o utjecaju društvenih mreža na njihovo mentalno zdravlje i socijalni život kao i osnaživanja učenika za život i rad izvan virtualnog svijeta.
Zadarska skupina eminentnih stručnih suradnica knjižničarki: Ivana Perić, prof. i dipl. knjiž. savjetnica u OŠ Petra Preradovića i Mišela Nežić, prof. i dipl. knjiž. mentorica u OŠ „Zadarski otoci“ predstavile su Školska knjižnica u digitalnom vremenu i odgojni projekti Zadarske županije – osnovnoškolski projekti, a srednjoškolske projekte su predstavile Danijela Riger Knez, prof. i dipl. knjiž. savjetnica u Hotelijersko turističkoj i ugostiteljskoj školi i Tanja Telesmanić, prof. i dipl. knjiž. mentorica u Ekonomsko-birotehničkoj i trgovačkoj školi Zadar. U OŠ Petra Preradovića, Zadar stručne suradnice knjižničarke provode aktivnosti čitanja djeci i mladima s ciljem poticanja ljubavi prema jeziku i čitanju, ali i vraćanja učenika pisanoj riječi i čitanju iz užitka. Pritom je naglasak na čitanju učenicima primjerenih naslova, razvoju empatije, kritičkog mišljenja i dubljeg razumijevanja problema, raspravi o njima, istraživanju različitih izvora, pronalaženju mogućih rješenja za probleme s kojima se susreću u djelima, no nerijetko i u svojim životima, kao što su problemi u obitelji, siromaštvo i socijalne razlike među učenicima, međuvršnjačko nasilje i njegove posljedice, smrt člana obitelji, nenasilno rješavanje sukoba te iznošenje zaključaka a sve s ciljem osnaživanja svakog učenika. U OŠ „Zadarski otoci“ – Zadar višegodišnja je praksa provedba roditeljskog sastanka stručnog suradnika knjižničara s roditeljima učenika nižih razreda s temom Važnost čitanja u digitalno doba. Učenici, nastavnici i stručni suradnici u zadarskoj Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi u stalnoj su prilagodbi digitalnom vremenu tražeći pravu mjeru upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi kako bi ona zaista pomogla u ostvarivanju ciljeva i ishoda. U ovom će se izlaganju pokazati na koji su način korišteni digitalni alati u zajedničkom planiranju školskih projekata, planiranju Erasmus+ i eTwinning projekata, na koji način digitalni alati mogu povećati učeničku motivaciju te kako upotrijebiti digitalne alate u inkluzivnom pristupu poučavanju (Olakšani pristup u Windowsima, Diamond Ranking Activity, KWL tablica, Wordwall, alat Google translate za kopiranje i prilagodbu teksta učenicima s poteškoćama). Projekt „Neustrašive žene u Hrvatskoj“ Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole iz Zadra, sastavljen od niza aktivnosti i uklopljen u kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, provodi se tijekom ove školske godine i šalje snažnu poruku učenicama, budućim neustrašivim ženama Hrvatske.
Tijekom oba dana sudionici su mogli vidjeti plakate na kojima je prikazana raznovrsnost djelatnosti školske knjižnice. Tatjana Kreštan, prof., viša knjižničarka, stručna suradnica knjižničarka savjetnica u Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar, predstavila je temu Izložba Ivane Barišić Tomšić u knjižnici Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar. Ankica Karakaš Radošević, stručna suradnica knjižničarka savjetnica u OŠ Đakovački Selci i OŠ S. S. Kranjčević Levanjska Varoš, predstavila je postere: Rad u digitalnim alatima i Izložba u školskoj knjižnici. Gordana Rešicki Degoricija, prof. i dipl. knjiž., savjetnica iz Tehničke škole Kutina, sudionicima se predstavila dvama plakatima: Razgovarati s drvećem – povijesna šetnja putevima moslovačke poezije i proze te Moslovačka gora –inicijativa za UNESCO geopark.
Zaključni govor vodila je viša savjetnica Ana Saulačić koja je istaknula da je za dobrobit djece potrebno cjelovito interdisciplinarno poučavanje te suradnja učitelja / nastavnika i stručnih suradnika, koji zajednički vode učenike na putu aktivnog i odgovornog učenja u digitalnom okružju.
Organizacijski odbor skupa: Žaklin Antonijević, Maja Duplančić, Marijana Jelinić Pezo, Jelena Tomeljak, Adriana Turić Erceg i Ana Saulačić te lektorice zbornika sažetaka: Anela Crnogorac, Ivana Perić, Danijela Riger Knez i Adriana Turić Erceg, su stručne suradnice – knjižničarke bez kojih realizacija skupa ne bi bila moguća. U radu dvodnevnog skupa sudjelovalo je 25 pozvanih predavača, čija će izlaganja biti tiskana u zborniku sažetaka u izdanju Agencije za odgoj i obrazovanje.
Evaluacija
(pdf: 1,32 MB)
Preuzmi