U Splitu je 23. studenoga 2018.g. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore održana Konferencija o Poduzetništvu u odgojno obrazovnom sustavu. Konferenciju je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijskom komorom Split.
Konferencijom se naglasila važnost u nastavni program ugrađenog pristupa poučavanja „kroz“ poduzetništvo koji označava proces zasnovan na iskustvu i iskustvenog pristupa gdje učenici prolaze kroz stvarne poduzetničke procese učenja. Primjeri iskustvenog učenja su korišteni kao most između učenika, učitelja, nastavnika i vanjskih sudionika. Također, na taj način se iskazuje suradnja s okolnim svijetom kao ključna komponenta poduzetničkog obrazovanja. Konferencijom u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatske gospodarske komore željela se potaknuti suradnja gospodarstvenika i odgojno-obrazovnih ustanova.
Sukladno Lisabonskoj strategiji Europi je potreban razvoj onih aktivnosti koje će kroz stvaranje znanja, inovacija i dinamičnom proizvodnjom pridonositi gospodarskom rastu i jačanju njenog gospodarstva. Za takav razvoj Europa treba više poduzetničkih aktivnosti i pothvata. Pozicioniranje poduzetničkog obrazovanje je važno kao sredstva za osnaživanje ljudi i organizacija u cilju stvaranja društvene vrijednosti za opće dobro. Glavni cilj poduzetničkog obrazovanja je razviti što višu razinu poduzetničkih kompetencija. Konferencija ima svoje mjesto u razumijevanja poduzetništva i odgovarajućeg obrazovnog okruženja.
U svom obraćanju sudionicima Konferencije potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj je naglasila da je potrebno usadimo poduzetničke kompetencije od najranije dobi. Potrebno je djecu čim uđu u sustav odgoja i obrazovanja učiti kritički promišljati, konkretizirati i djelovati.
U ime Agencije za odgoj i obrazovanje, sudionicima se je obratio Vlade Matas, predstojnik podružnice Split. Ekonomski fakultet u Splitu je predstavljen od strane dekanica, prof. dr.sc. Maja Fredotović, koja se također obratila sudionicima Konferencije.
Na konferenciji su bili predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Sveučilišta u Splitu, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te predstavnici ostalih institucija i udruga.
Konferencija se odvijala u četiri panela te su sudionici imali priliku čuti koje su uloge institucija u osvješćivanju poduzetničkog duha kod mladih, te što je napravljeno i što se radi po tom pitanju. Bilo je riječi i o primjerima praksi iz inozemstva ali i iz cijele Hrvatske.
S poduzetničkim obrazovanjem započinjemo u ranoj dobi, već u dječjem vrtiću. Predstavnice dječjih vrtića, ravnateljica dječjeg vrtića Cvrčak i mrav u Triblju, Dajana Jerčinović i ravnateljica dječjeg vrtića Radost u Crikvenici, Martina Magaš su prezentirale poduzetničke projekte kojima se razvija poduzetnički duh, ideje i njihova provedba i pozitivne slike poduzetništva u dječjoj dobi.
Poduzetničko obrazovanje podrazumijeva rad učenika osnovnih i srednjih škola na konkretnim projektima (stvarni poslovi i zadaci koji proizlaze iz predmetnog i školskog kurikula) unutar njihovih zajednica i iznalaženja praktičnih rješenja. Najčešći pedagoški pristupi su “učenje radeći” i suradničko učenje. “Učenje radeći” predstavlja veliku skupinu različitih pedagoških metoda koje su se razvile iz učenja temeljenog na projektima, temeljenog na aktivnostima, temeljenog na problemima, istraživanjima, itd. Primjer kako to radi OŠ Bartola Kašića Vinkovci predstavila je Gordana Maršić, učiteljica mentorica. Gospođa Gordana Maršić je ovom prigodom govorila o Učenju na temelju projekta i ukazala na razlike između projekta i učenja temeljenog na projektu.
Docentica Ivana Fabrio s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu je govorila o pojmu design thinkinga u obrazovanju te je predstavila projekt hrvatskih autentičnih igračaka za djecu koje su osmislili i dizajnirali studenti inspirirani našom kulturnom baštinom.
Na razini fakultetskog obrazovanja je većina inicijativa usmjerena na poslovni start-up. Predstavnice Ekonomskog fakulteta, Ivana Bilić i Marina Tudor, su prisutne upoznale s radom studentskog poduzetničkog inkubatora koji je upisao već četvrtu generaciju i o projektu poduzetničke igraonice za predškolski uzrast.
Razinu srednjoškolskog obrazovanja trebamo upotpuniti istovremenim dobrovoljnim i više poslovno usmjerenim pristupom, primjenjujući užu definiciju poduzetništva. O tome je govorio ravnatelj Turističko ugostiteljske škole Split, Ive Bilića. U strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, poduzetničke aktivnosti su učestalo stvaranja vrijednosti za druge ljude, ali oni su rijetko povezani s poduzetničkim područjem i njegovim alatima, metodama i postupcima za stvaranje vrijednosti.
Ravnatelji su ključni nositelji promjena. Oni mogu oblikovati okruženje za učenje, ulogu učitelja i suradnju škole s okolnim okruženjem. O ulozi ravnatelja u razvoju poduzetničke kulture odgojno obrazovne ustanove je govorio, putem video linka, ravnatelj Osnovne škole Stjepana Radića Brestovec Orehovički, Zdenko Kobeščak.
Stručni skup organizirali su i vodile viša stručna suradnica Antonija Bašić i viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Vesna Marović, dipl oec. Antonija Bašić, viša stručna suradnica, Odsjek za međunarodne poslove i EU, u Hrvatskoj gospodarskoj komori je također pripremila predavanje na temu “Poduzetnički duh mladih- ulog u stabilno gospodarstvo budućnosti”.
Viša savjetnica za učeničko poduzetništvo u Agenciji za odgoj i obrazovanje Vesna Marović, dip. oec. je predstavila aktivnosti Agencije za odgoj i obrazovanje povezane s poduzetničkim obrazovanjem u Republici Hrvatskoj. Također je kroz završne riječi četiri panela dionike Konferencije upoznala s komentarima stručnjaka iz zajednice dionika Inicijativa Poduzetništva360. Službe za znanost unutar Europske komisije, koja ima cilj pružiti znanstvenu potporu temeljenu na dokazima europskom procesu donošenja politike. Izražene znanstvene izjava ne znače političku poziciju Europske komisije.
Konferencijom je proširena mreža vanjskih sudionika koji mogu dati informacije o procesu, tako da učitelji, školski ravnatelji i kreatori politika, mogu lako razmotriti vrstu i prirodu angažmana dionika koji su doveli do obrazovnih aktivnosti koje će dalje oni predlagati.