Od 30. ožujka do 1. travnja 2026. godine u Zadru je održan državni stručni skup za učitelje razredne nastave Izazovi i mogućnosti inkluzije u razrednoj nastavi / Cjelodnevna škola / Inovacije u e-Dnevniku u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Skup su organizirale više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje: Snježana Lustig, mag. prim. educ., Sandra Mikšič, mag. prim. educ. i Mirela Skelac, univ. spec. act. soc., a skupu je nazočilo 155 učitelja i učiteljica.
Cilj stručnoga skupa bio je osnažiti profesionalne kompetencije učitelja razredne nastave u području inkluzivnoga odgoja i obrazovanja. Skup je ujedno pružio uvid u suvremene pristupe radu s učenicima s teškoćama i darovitim učenicima, otvorio prostor za stručno promišljanje o mogućnostima i izazovima cjelodnevne škole te predstavio novosti i mogućnosti sustava e-Dnevnik. Program skupa bio je usmjeren na povezivanje teorijskih spoznaja, zakonskoga okvira i primjera dobre prakse s ciljem unaprjeđenja kvalitete nastavnoga rada i stvaranja poticajnoga, uključivoga i podržavajućega razrednog okruženja.
Nakon izvedbe kraćeg programa klape Kapelin iz Glazbene škole Blagoje Bersa, Zadar, pod vodstvom profesorice Marjane Dušević, skup je uime Agencije za odgoj i obrazovanje svečano otvorila Sandra Mikšič, mag. prim. educ., viša savjetnica za razrednu nastavu. U svojem izlaganju izrazila je zadovoljstvo održavanjem stručnoga skupa te istaknula važnost tema kojima je bio posvećen. Naglasila je važnost stručnoga usavršavanja, razmjene iskustava i kontinuiranoga profesionalnog razvoja učitelja radi unaprjeđivanja kvalitete odgojno-obrazovnoga rada.
U uvodnom dijelu prvog dana sudionici su nazočili predavanju Iza uspjeha i izazova: emocionalne potrebe darovitih učenika i učenika s teškoćama koje je održala prof. dr. sc. Silvija Ručević, s Filozofskog fakulteta u Osijeku. U predavanju je istaknuta važnost razumijevanja socioemocionalnih potreba učenika te stvaranja poticajnoga razrednog ozračja koje podupire i darovite učenike i učenike s teškoćama. Posebno je naglašena važnost razvoja otpornosti te uloga učitelja u prepoznavanju emocionalnih teškoća i pružanju podrške učenicima.
Nakon toga održano je predavanje Obrazovna inkluzija – jučer, danas, sutra: pregled kroz ključne pretpostavke za provedbu, izv. prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić, sa Sveučilišta u Zadru. U izlaganju je prikazan razvoj koncepta inkluzivnoga obrazovanja te su istaknute ključne pretpostavke, vrijednosti i dionici potrebni za njegovu uspješnu provedbu u školskome sustavu. Posebno je naglašena važnost interdisciplinarnoga pristupa, međuresorne suradnje i osiguravanja odgovarajućih uvjeta za kvalitetnu inkluzivnu praksu.
Drugoga dana stručnoga skupa sudionicima je prikazana snimka predavanja Inovacije iz e-Dnevnika profesora Petra Josipovića iz CARNET-a, koji nije bio u mogućnosti nazočiti skupu. U predavanju su predstavljene novosti i mogućnosti sustava e-Dnevnik, s posebnim naglaskom na funkcionalnosti koje mogu doprinijeti učinkovitijoj organizaciji nastavnog procesa i kvalitetnijem praćenju učenika.
Uslijedilo je predavanje Prava i interesi učenika s teškoćama u inkluzivnom obrazovanju, koje su održali Hrvojka Brčić prof. defektolog i Andrea Barac., mag. prim. educ., mentorica. U predavanju su prikazani pravni okvir, postupci procjene potreba učenika te oblici podrške u redovitim i posebnim programima. Posebno je naglašena važnost suradnje učitelja, stručnih suradnika i roditelja u ostvarivanju najboljega interesa učenika.
Predavanje Asistivna tehnologija – podrška djeci s teškoćama održala je Marija Iličić., mag. rehab. educ. U izlaganju su predstavljene mogućnosti primjene asistivne tehnologije u radu s učenicima s različitim teškoćama te njezina važna uloga u povećanju samostalnosti, dostupnosti sadržaja i uspješnosti učenika u nastavnome procesu. Posebno je istaknuto da asistivna tehnologija može pridonijeti većoj motiviranosti učenika, lakšem sudjelovanju u aktivnostima i smanjenju frustracija tijekom učenja. Sudionici su upoznati s osnovnim obilježjima, kategorizacijom i načinima odabira odgovarajuće asistivne tehnologije, kao i s primjerima uređaja, aplikacija i opreme koji se mogu primijeniti u radu s djecom s teškoćama.
U nastavku programa Vera Šušić, psihologinja, održala je predavanje Zakonski okvir i daroviti učenici. Sudionicima su predstavljene ključne odredbe novoga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, s naglaskom na važnost pravodobnoga prepoznavanja darovitosti te ulogu učitelja u poticanju razvoja potencijala darovitih učenika. U predavanju je naglašeno da rad s darovitim učenicima novim pravilnikom postaje sustavna obveza svih dionika odgojno-obrazovnoga procesa. Sudionici su upoznati s vrstama i stupnjevima darovitosti, načinima identifikacije darovitih učenika te oblicima odgojno-obrazovne podrške, praćenja i vrednovanja njihovih postignuća.
Poslijepodnevni dio drugoga dana započeo je predavanjem Cjelodnevna nastava – prilika ili izazov za suvremenu školu? koje je održala Željka Goluža, dipl. učiteljica, izvrsna savjetnica. U izlaganju su predstavljena iskustva provedbe cjelodnevne škole te mogućnosti organizacije školskoga dana usmjerene na dobrobit učenika i razvoj njihovih kompetencija. Posebno je naglašena važnost promišljenoga planiranja izmjene aktivnosti tijekom dana i primjene aktivnih metoda učenja koje pridonose većoj motiviranosti, samostalnosti i dubljem razumijevanju nastavnih sadržaja.
Nada Kegalj, psihologinja, izvrsna savjetnica, održala je predavanje Pametni, znatiželjni i zahtjevni. Predavanje je bilo usmjereno na obilježja darovitih učenika te na važnost prepoznavanja njihovih sposobnosti i osiguravanja primjerene podrške u odgojno-obrazovnome radu. Istaknuto je da darovitost nije uvijek lako prepoznati te da učitelj ima važnu ulogu u prilagodbi nastave, poticanju razvoja potencijala i stvaranju podržavajućega okruženja za darovite učenike.
Trećega dana stručnoga skupa održane su tri radionice usmjerene na razvoj praktičnih kompetencija učitelja. Radionicu Kvalitetno poučavanje učenika s diferencijalnim odgojno-obrazovnim potrebama vodio je prof. dr. sc. Goran Livazović, s Filozofskog fakulteta u Osijeku. Radionicu Od izazova do snage: strategije za podršku darovitim učenicima i učenicima s teškoćama vodila je prof. dr. sc. Silvija Ručević, s Filozofskog fakulteta u Osijeku, dok je radionicu Izradimo program sustavne podrške uvažavajući sve potrebne pretpostavke uspješne inkluzije vodila izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić, sa Sveučilišta u Zadru. Radionički dio programa bio je usmjeren na primjenu stručnih spoznaja u konkretnim odgojno-obrazovnim situacijama te na osnaživanje učitelja za svakodnevni rad u inkluzivnome razrednom okruženju.
Stručni skup zaključen je predavanjem Obilježja kvalitetnog nastavnog rada s učenicima s diferencijalnim odgojno-obrazovnim potrebama koje je održao prof. dr. sc. Goran Livazović. U izlaganju su istaknuta temeljna obilježja kvalitetnoga nastavnog rada s učenicima s diferencijalnim odgojno-obrazovnim potrebama, uz naglasak na individualizirani pristup, diferencijaciju nastave i primjenu aktivnih metoda poučavanja. Posebno je istaknuta važnost prepoznavanja različitih potreba učenika, kvalitetne suradnje s roditeljima i stručnim suradnicima te kontinuiranoga stručnog usavršavanja učitelja kao važnih pretpostavki uspješne inkluzivne prakse.
Tijekom tri dana rada sudionici su imali priliku proširiti svoja znanja i kompetencije u području inkluzivnoga obrazovanja, rada s učenicima s teškoćama i darovitim učenicima, primjene asistivne tehnologije, organizacije cjelodnevne škole te uporabe mogućnosti sustava e-Dnevnik. Stručni skup omogućio je razmjenu iskustava, promišljanje izazova suvremene razredne nastave i osnaživanje učitelja za primjenu novih spoznaja u vlastitoj praksi.
Prema provedenoj evaluaciji, sudionici su iskazali zadovoljstvo sadržajem i organizacijom stručnoga skupa te su posebno istaknuli aktualnost tema, stručnost predavača i korisnost radionica za neposredan rad u nastavi.
Snježana Lustig, mag. prim. educ., Sandra Mikšič, mag. prim. educ. i Mirela Skelac, univ. spec. act. soc.