U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Vodicama je od 4. do 6. ožujka 2026. održan Drugi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika. Okupio je voditelje županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave, učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika te odgojitelje i djelatnike u dječjim vrtićima. Drugi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika stručno-znanstveni je skup državne razine za kojim se ukazala potreba nakon održanoga prošlogodišnjega Prvoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika.
Svečano otvaranje Simpozija uveličala je učenička klapa Dota koja pod vodstvom profesorice Mire Grujić djeluje pri Glazbenoj školi Ivana Lukačića iz Šibenika. Nakon njihove izvedbe tradicionalnih pučkih glagoljaških napjeva šibenskoga kraja, okupljene je sudionike pozdravila mr. Đurđa Kulušić, pomoćnica ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje. Prenijela je pozdrave mr. sc. Katarine Milković, prof., i istaknula koliko je svima okupljenima važna tema komunikacijske i čitalačke pismenosti, bez obzira na dob djece, odnosno učenika s kojima rade. Objasnila je da je to sposobnost razumijevanja, povezivanja, propitivanja i stvaranja značenja i kao takva je temelj učenja, od igre u dječjim vrtićima do pisanja eseja na državnoj maturi. Naglasila je da se Drugi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika događa upravo iz toga razloga – funkcionalna pismenost učenika zajednička je odgovornost svih sudionika u sustavu odgoja i obrazovanja. Pismenosti nema bez komunikacije. Stoga, i igraonica u vrtiću i učionica u školi moraju biti mjesto govora. Mjesto dijaloga. Mjesto gdje učenici smiju pokušati, pogriješiti, preoblikovati i ponovno pokušati. Kvalitetan razgovor obogaćuje rječnik, razvija mišljenje i samopouzdanje. Pomoćnica ravnateljice mr. Đurđa Kulušić zahvalila je okupljenim odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima jer su upravo oni model učenja, čitanja i komunikacije svojoj djeci, odnosno učenicima.
Program Simpozija obuhvatio je interaktivna predavanja uglednih stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, Učiteljskoga fakulteta i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Agencije za odgoj i obrazovanje, omogućivši i razmjenu iskustava te primjere dobre prakse odgojitelja iz dječjih vrtića, učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola. Nakon svečanog otvaranja, voditelji županijskoga stručnoga vijeća Snježana Čubrilo, Bruno Vojvodić i Natalija Trogrlić, govorili su o diseminaciji i zaključcima s Prvoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika. Stručni dio započeo je predavanjem Uloga jezika kod disleksije: od jasnog do jednostavnog i individualiziranog dr. sc. Marije Lenček, red. prof., Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Potom je dr. sc. Jelena Vignjević održala interaktivno predavanje na temu Dječji leksički razvoj i mogućnosti njegova poticanja od rane dobi. Prvi dio drugoga dana Simpozija bio je posvećen leksičkoj kompetenciji. Uvodno predavanje na temu leksika održale su dr. sc. Marijana Češi i Sandra Maletić, prof., pod nazivom Leksička kompetencija učenika – temeljni čimbenici u nastavi hrvatskoga kao materinskoga jezika, a nakon njih prof. dr. sc. Zrinka Jelaska održala je interaktivno predavanje Riječi materinskoga jezika – od uporabe do svjesnoga znanja. Primjere iz nastavne prakse održali su odgojno-obrazovni radnici predškolskog odgoja Vesna Glavović, mag. praesc. educ., Nataša Mesaroš Grgurić i Mara Kolar, učiteljice razredne nastave, Mirjana Jukić i Senka Sušac, učiteljice hrvatskoga jezika, i nastavnice hrvatskoga jezika Vedrana Močnik i Sandra Maletić. Drugi dio 5. ožujka 2026. obuhvatio je temu govorenja i slušanja, a predavanja su održali izv. prof. dr. sc. Davor Nikolić, pod nazivom Aktivno i kritičko slušanje u odgojno-obrazovnom procesu i izv. prof. dr. sc. Gabrijela Kišiček, Odgojitelji, učitelji i nastavnici kao govorni uzori – važnosti jačanja govorničkih kompetencija. U završnome dijelu Simpozija izlaganje na temu slušanja i govorenja završilo je predavanjem Davora Stankovića, prof., Razvijanje govorničkih vještina od malih nogu do mature.
Zahvaljujući predavačima na Drugome simpoziju hrvatskoga kao materinskoga jezika, sudionici su doznali mnogo o dječjem leksičkome razvoju i mogućnostima njegova poticanja od najranije dobi i tijekom kasnijih razdoblja. Primjeri iz prakse pokazali su mogućnosti refleksivno-iskustvenog pristupa poučavanja leksika u ranome i predškolskom odgoju i obrazovanju, razrednoj, predmetnoj i srednjoškolskoj nastavi hrvatskoga jezika. Završni je dio Simpozija bio posvećen razvijanju govorničkih vještina, ali i aktivnome i kritičkome slušanju, od malih nogu do mature. Sudionici su se upoznali i s inovacijama u e-Dnevniku te s provedbom Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Na izdvojenim sastancima sudionika Simpozija s višim savjetnicima Agencije za odgoj i obrazovanje dogovorena je diseminacija spoznaja i zaključaka Simpozija ostalim djelatnicima u sustavu odgoja i obrazovanja.
Prije zatvaranja skupa predstavnica ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Snježana Kovačićek, mag. praesc. educ., predstavnica učitelja razredne nastave Ivana Labor, dipl. učitelj razredne nastave, predstavnice učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika Snježana Čubrilo, prof., i dr. sc. Iva Polić na temelju provedenih ocjenskih upitnika iznijele su zaključke Simpozija. Pritom su istaknule izneseno zadovoljstvo i visoke ocjene kojima su sudionici vrednovali organizaciju i ozračje skupa, ali i aktualnost tema, zanimljivost izlaganja i njihovu primjenjivost u praksi.
Važno je istaknuti da su voditelji županijskih vijeća razredne nastave, učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika te predstavnika odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima napravili plan diseminacije tema obuhvaćenih na Drugome simpoziju tijekom ove i sljedeće školske godine tako da će svi odgojno-obrazovni radnici u sustavu koji poučavaju hrvatski kao materinski jezik biti obuhvaćeni stručnim usavršavanjima, i to oko 4 200 učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama, oko 15 000 učitelja razredne nastave i oko 15 000 odgojno-obrazovnih radnika u ranome i predškolskom odgoju.