Nove paradigme poučavanja u središtu Državnog stručnog skupa učitelja i nastavnika umjetničkih škola
U Glazbenoj školi Dugo Selo 1. i 2. rujna 2026. održan je Državni stručni skup učitelja i nastavnika umjetničkih škola „Nove paradigme poučavanja učitelja i nastavnika umjetničkih škola“. Dvodnevni stručni skup okupio je predavače iz umjetničkih i općeobrazovnih škola, visokoškolskih ustanova, Agencije za odgoj i obrazovanje te CARNET-a, a program je obuhvatio niz aktualnih tema vezanih uz suvremene pristupe poučavanju, razvoj učenika, suradnju s roditeljima, digitalne tehnologije te metodičke inovacije u glazbenom obrazovanju.
Skup je započeo uvodnim pozdravom, predstavljanjem programa i predavača te glazbenim programom učenika i profesora Glazbene škole Dugo Selo. Sudionicima su se obratile ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković te više savjetnice za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost Agencije za odgoj i obrazovanje, Daria Kurtić, prof., i Ivana Petravić Zelić, prof., koje su ujedno moderirale program skupa.
Prvi dan bio je usmjeren na izazove s kojima se učitelji i nastavnici susreću u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Iz Glazbene škole Varaždin profesorica savjetnica Ivana Godec-Vinceković govorila je o dobrobitima bavljenja glazbom za razvoj mladoga čovjeka i vrijednosti glazbenog obrazovanja, dok je pedagoginja Radojka Sučeska Ligutić, izvrsna savjetnica u zvanju iz Glazbenog učilišta Elly Bašić u Zagrebu otvorila važnu temu komunikacije s roditeljima i izgradnje partnerskog odnosa roditelja i nastavnika u radu s učenikom. Posebna pozornost posvećena je i generaciji učenika koja odrasta u izrazito digitalnom okruženju te su profesorice savjetnice Josipa Erhardt i Tomislava Karačić Šoljić iz Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku predstavile kreativne i digitalne pristupe poučavanju Generacije Alfa.
Digitalna transformacija obrazovanja bila je zastupljena i izlaganjem Jurice Vratarića, mag. educ. phys. i Matee Malčić, mag. educ. math., iz CARNET-a o umjetnoj inteligenciji i digitalnim alatima kao podršci učiteljima u obrazovnom procesu. Program prvoga dana obuhvatio je i iskustva provedbe cjelodnevne škole, koju je predstavila ravnateljica u zvanju mentorice Marina Balić, prof., iz Osnovne škole Čakovci na primjeru svoje škole te izlaganje profesorice savjetnice Judite Plazonić iz Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci o NTC sustavu učenja i mogućnostima razvoja potencijala svakog učenika umjetničke škole – od učenika s teškoćama do darovitih učenika.
Drugi dan skupa bio je posebno usmjeren na metodičke pristupe nastavi glazbe, posebice solfeggia. Prof. dr. sc. Sabina Vidulin, iz Muzičke akademije u Puli, predstavila je metodičke inovacije u slušanju glazbe u nastavi solfeggia kroz SES inkubatore i laboratorije, a doc. dr. sc. Marlena Plavšić s Filozofskog fakulteta u Puli govorila je o doprinosima višemodalnog i višekontekstualnog slušanja glazbe. Profesorica izvrsna savjetnica Suzana Goldin iz Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova u Puli predstavila je temu integracije doživljaja i spoznaje, dok je profesorica Jelena Pokos Prepelić iz Glazbene škole u Varaždinu ponudila holistički pogled na put „od skladbe do nastavne jedinice“.
Program je dodatno proširio pogled na mjesto glazbenog obrazovanja u suvremenoj školi i društvenom okruženju. Prof. dr. sc. Lada Duraković, iz Muzičke akademije u Puli, govorila je o uključivanju baštine lokalne sredine u učionicu glazbenih škola, dok je završno stručno izlaganje bilo posvećeno poziciji klasične harmonike u suvremenom glazbenom obrazovanju. O toj su temi govorile mag. art. dr. phil. Ivana Črnjak, prof., izvrsna savjetnica iz Glazbene škole Ferdo Livadić u Samoboru te Maja Talajić, prof., savjetnica i Anamarija Nerad, prof., savjetnica iz Glazbene škole Zlatko Baloković u Zagrebu.
Raznovrsnost tema dvodnevnog programa povezala je pedagošku, metodičku, komunikacijsku i digitalnu dimenziju suvremenoga umjetničkog obrazovanja. Od dobrobiti glazbe za razvoj učenika i suradnje s roditeljima, preko novih generacija učenika i primjene digitalnih tehnologija, do inovativnih pristupa nastavi solfeggia, lokalne baštine i položaja pojedinih instrumenata, program je sudionicima pružio prostor za stručno usavršavanje, razmjenu iskustava i promišljanje vlastite nastavne prakse. Državni stručni skup završen je evaluacijom programa i službenim zatvaranjem 2. rujna, čime je zaokružen dvodnevni program posvećen novim paradigmama poučavanja i daljnjem unapređivanju kvalitete umjetničkog i glazbenog obrazovanja.
Stručni skup Županijskoga stručnog vijeća ravnatelja osnovnih škola Grada Zagreba
Stručni skup Županijskoga stručnog vijeća ravnatelja osnovnih škola Grada Zagreba održan je u Osnovnoj školi Matije Gupca 31. kolovoza 2026.
Skup je otvorila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., naglasivši važnost i značaj profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika i doprinos agencijskog razvojnog projekta Iskra na temelju kojeg je moguće graditi fleksibilniji, otvoreniji i moderniji odgojno-obrazovni sustav. Sustav koji je spreman odgovoriti na zahtjeve budućnosti, pomoći u stvaranju održive mreže podrške i resursa te koji dugoročno omogućuju Agenciji sustavno provođenje reformskih procesa. Ravnateljica Milković je u govoru istaknula ulogu škole koja pravodobno prepoznaje indikatore ranjivosti i rizičnih obrazaca ponašanja te na njih pravovremeno reagira. No, jednako je važno naglasiti da škola te izazove ne može i ne smije rješavati sama. Umrežavanje odgojno-obrazovnog sustava sa sustavom zdravstva, socijalne skrbi i civilnog društva nužan je preduvjet za pravovremenu i učinkovitu intervenciju, naglasila je ravnateljica.
Glavni naglasak skupa bio je stavljen na dvije ključne i međusobno povezane teme. Prva, Mentalno zdravlje djece i mladih u sklopu kojih je Dolores Kujek, predstavnica Hrabrog telefona, predstavila projekt Škole hrabrosti s konkretnim preventivnim alatima i programima koji pomažu školama u izgradnji podržavajuće okoline i jačanju emocionalne otpornosti djece, a ravnateljica Osnovne škola Borovje mr. sc. Branka Štefok Bojadžija iznijela je svoja iskustva u provedbi pilot-projekta.
Drugu temu Integrirani pristup u zaštiti od nasilja među djecom i mladima – uloga škole u prevenciji i ranoj procjeni rizika predstavila je pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić sa suradnicama, naglasivši važnost integriranog pristupa te primjene jasnih protokola za rano prepoznavanje rizika i suzbijanje vršnjačkog nasilja. Između ostaloga naglašeno je uvođenje standarda brige za djecu, proaktivno djelovanje u svrhu sveobuhvatne zaštite djece, važnost uključivanja djece u donošenje odluka, bolju umreženost, međuresornu suradnju te međuresorno uvažavanje i poštivanje digniteta svake struke. Pravobraniteljica za djecu izlaganje je završila porukom: Možemo zajedno. Umjesto traženja krivca, tražimo zajedno rješenja.
Skup je završen raspravom o aktualnostima i organizacijskim izazovima na početku nove školske i nastavne godine te obavezama ravnatelja.
Skup su organizirali voditelji županijskih stručnih vijeća: Karmen Cesar, ravnateljica Osnovne škole Špansko Oranice i Antonio Jurčev, ravnatelj Osnovne škola Antuna Gustava Matoša.
U Trakošćanu održan međužupanijski stručni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave – Iskra – jačanje kompetencija voditelja županijskih stručnih vijeća razredne nastave u skladu s reformskim procesima
U Trakošćanu je 28. kolovoza 2026. godine održan Međužupanijski stručni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave Grada Zagreba te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije pod nazivom „Iskra – jačanje kompetencija voditelja županijskih stručnih vijeća razredne nastave u skladu s reformskim procesima“. Skup je okupio više od šezdesetak sudionika.
Na početku skupa ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof. pozdravila je sudionike, poželjela im uspješan rad te istaknula važnost njihova djelovanja u stručnom usavršavanju i povezivanju učitelja razredne nastave.
Nakon uvodnoga dijela i predstavljanja programa rada, Leon Jurčić, viši savjetnik za međunarodnu suradnju, predstavio je Projekt Iskra, stanje provedbe i aktivnosti u 2026. godini, čime je sudionicima približio aktualnosti povezane s projektom i mogućnosti njihova uključivanja.
Stručni dio skupa nastavljen je predavanjem dr. sc. Vesne Budinski, umirovljene profesorice Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu „Metodički pristup školskoj pismenosti – čitalačka pismenost“. Sudionici su se upoznali s ključnim sastavnicama razvoja čitalačke pismenosti te metodičkim pristupima koji pridonose uspješnom ostvarivanju ishoda u području početnoga čitanja, razumijevanja pročitanoga i stvaranja teksta.
U poslijepodnevnom dijelu Diana Atanasov Piljek, umjetnička savjetnica s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održala je predavanje „Razvoj glazbenoga sluha u kontekstu nastave Glazbene kulture“. U središtu izlaganja bile su mogućnosti razvoja, praćenja i vrednovanja glazbenoga sluha različitim glazbenim aktivnostima, uz povezivanje teorijskih spoznaja i praktičnih iskustava nastave Glazbene kulture.
Skup je zaključen predavanjem učiteljice razredne nastave Lidije Križanić, izvrsne savjetnice iz OŠ „Ljubo Babić“ Jastrebarsko, koja je predstavila temu „Metoda estetskoga transfera u nastavi Likovne kulture“. Poseban naglasak stavljen je na likovnоumjetničko djelo kao polazište nastavnoga procesa te na mogućnosti primjene metode estetskoga transfera etapama percepcije, recepcije i reakcije.
Raznovrsnost tema omogućila je sudionicima povezivanje aktualnih reformskih procesa s konkretnim metodičkim i stručnim pitanjima važnima za rad učitelja razredne nastave, ali i razmjenu iskustava i promišljanje o ulozi voditelja županijskih stručnih vijeća u kontinuiranom stručnom razvoju učitelja.
Stručni skup organizirali su viši savjetnici za razrednu nastavu Sanja Bilogrević, Tomislav Paljak, Karolina Vidović i Martina Horvat. Skupom je moderirala viša savjetnica za razrednu nastavu Karolina Vidović.
Sudionici stručnoga skupa u evaluaciji su izrazili zadovoljstvo organizacijom skupa, izborom predavača te ukupnim ozračjem.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., prisustvovala dodjeli kanonskih mandata vjeroučiteljima Zagrebačke nadbiskupije
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., prisustvovala je u subotu 29. kolovoza misnom slavlju u crkvi sv. Franje Asiškoga na Kaptolu, tijekom kojega je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vjeroučiteljima, vjeroučiteljicama i odgojiteljicama u vjeri podijelio kanonske mandate za novu školsku godinu.
U euharistijskom slavlju sudjelovali su pomoćni biskup mons. Marko Kovač, gvardijan samostana sv. Franje Asiškoga fra Tomislav Faletar, OFM, brojni svećenici te predstavnici crkvenoga i odgojno-obrazovnoga života.
U homiliji je nadbiskup Kutleša istaknuo da kanonski mandat nije tek potvrda stručnih kvalifikacija, nego crkveno poslanje i dar koji je potrebno trajno njegovati kroz osobni odnos s Kristom, molitvu i vjernost evanđeoskoj poruci. Ohrabrio je vjeroučitelje da ustraju u svom poslanju unatoč izazovima te da budu autentični svjedoci vjere među djecom i mladima.
Nakon popričesne molitve podijeljeni su kanonski mandati vjeroučiteljima, vjeroučiteljicama i odgojiteljicama u vjeri, a zahvalnice za dugogodišnji vjeroučiteljski, odgojiteljski i pastoralni rad povodom odlaska u mirovinu primili su Miljenko Grubeša, Štefica Tušek i Ana Tutić.
Na kraju slavlja predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić pročitala je dekret nadbiskupa Kutleše kojim je sv. Jeronim proglašen zaštitnikom vjeroučitelja Zagrebačke nadbiskupije, a njegov će se spomendan ubuduće obilježavati kao Dan vjeroučitelja Zagrebačke nadbiskupije.
U Zagrebu je održana Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje koji rade u srednjim školama.
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije 24. i 25. kolovoza održan je državni stručni skup Katehetska ljetna škola “Vjera i duhovnost – resursi izgradnje mira u svijetu nemira” na kojemu je sudjelovalo oko 130 vjeroučiteljica i vjeroučitelja koji rade u srednjim školama.
Stručni skup je na početku pozdravila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., istaknuvši da živimo u vremenu obilježenom brojnim nesigurnostima, sukobima, podjelama i ubrzanim promjenama te da svakodnevno svjedočimo ratovima, društvenim napetostima, rastu nepovjerenja i izazovima koje donosi digitalno okruženje. Naglasila je da u takvom svijetu pitanje mira nije samo političko ili društveno pitanje, nego prije svega duboko ljudsko, odgojno i duhovno pitanje. Obraćajući se vjeroučiteljima apostrofirala je da: „Vjeroučitelj može biti osoba koja učeniku pomaže zastati, razlikovati bitno od nebitnoga i tražiti dobro, stoga je stručno usavršavanje vjeroučitelja više od usvajanja novih nastavnih metoda“ te je na kraju zaključila da se mir ne poučava samo riječima već se on uči iskustvom.
Nazočne vjeroučitelje pozdravio je i nadbiskup Đuro Hranić podsjetivši na poruku pape Lava XIV. za 59. Svjetski dan mira, u kojoj se kaže da u vremenu, u kojemu se obrazovna politika, umjesto kulture sjećanja na milijune žrtava prošlog stoljeća, sve više preusmjerava na isključivo militarističko shvaćanje obrane, sigurnosti i mira, da u takvom vremenu, vjeronauk u školi mora postati prostor prvenstva života, zajedništva i bratstva, koji će dati glas tihoj revoluciji “Mir vama”.
Sudionicima se obratila i pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović koja je povezala općeljudsku težnju za mirom kao „trajnom čežnjom i željom ljudskog srca, s biblijskim obećanjima koja su ispunjena u Kristovu uskrsnom pozdravu: ‘Mir vama!’“
Prvoga dana održana su dva predavanja. Izvanredni profesor na Katedri Svetog pisma Starog zavjeta na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Anđelo Maly održao je predavanje „Mir između dara, čežnje i poslanja: biblijsko-teološka dimenzija“, a docent na Katedri moralne teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Ante Bekavac održao je predavanje „Teologija mira u učenju pape Franje i pape Lava XIV.“
U poslijepodnevnim satima vjeroučitelji su sudjelovali u dvije pedagoške radionice: „Mladi – graditelji mira u stvarnom i digitalnom svijetu“ i „Godišnji izvedbeni kurikulum i tematsko planiranje“. Radionice su održane u Osnovnoj školi Dr. Ivan Merz u Zagrebu, a njihov je cilj bio osnaživanje vjeroučitelja za promicanje kulture mira među mladima te pružanja stručne podrške u procesu kurikulumskog planiranja nastave.
Drugoga radnog dana održana su predavanja prof. dr. sc. Danijela Tolvajčića „Od ‘teorije pravednog rata’ do aktivnog zauzimanja za ‘pravedni mir’“ te izv. prof. dr. sc. Tomislava Kovača „Doprinos međureligijskog dijaloga izgradnji mira“. Završni dio programa Katehetske ljetne škole bio je susret s mirotvorcem Marijanom Gubinom.
Program su moderirali predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin i viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Gordana Barudžija.
Izvješće o provedenom javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Pravilnika o jednostavnoj nabavi
Državni stručni skup izvannastavnih aktivnosti: Dramski odgoj u tri čina: izražavanje, stvaralaštvo i kultura
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Specijalističkog studija za dramski odgoj Učiteljskog fakulteta 24. kolovoza 2026. godine započeo je trodnevni Državni stručni skup izvannastavnih aktivnosti za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske pod nazivom Dramski odgoj u tri čina: izražavanje, stvaralaštvo i kultura u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zagrebu. Na otvaranju skupa sudionicima se obratio domaćin, ravnatelj škole Mario Keča, prof. zaželjevši dobrodošlicu svima nazočnima te ugodan i uspješan rad. Potom se skupu obratila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., pozdravivši sve nazočne i naglasivši vrijednosti dramskoga odgoja u svakodnevnom radu s učenicima rekavši kako je dramski odgoj put do kvalitetnijeg rada s učenicima, poticanje njihovog izražavanja, kreativnosti te stvaranja kulture. Skupu se obratila i doc. dr. sc. Maša Rimac Jurinović – voditeljica Specijalističkog studija za dramski odgoj pri Učiteljskom fakultetu u Zagrebu naglasivši kako je dramski odgoj sve veća potreba u radu s učenicima te zaželjevši svima uspješan rad na skupu. I na kraju se svima nazočnima obratila viša savjetnica Ivana Ivančić Medved sa željom da sadržaji skupa, koje će nastavnici imati priliku čuti, vidjeti, učiti i sami biti sukreatori radionica postanu dio njihova učinkovitoga i primjenjivoga svakodnevnoga rada s učenicima.
Skup je sadržajno organiziran za početnike u dramskom odgoju i za one koji već imaju prethodnog iskustva u radu s tehnikama dramskoga odgoja. Prvi je dan otpočeo interaktivnim predavanjem Ane Škaro pod nazivom Snaga dramskoga odgoja pred izazovom poučavanja suvremenoga djeteta, a potom su uslijedile četiri dramske radionice: Dramska početnica – dramske igre i tehnike pod vodstvom Ane Malnar, Dramske igre za poticanje suradnje i povjerenja pod vodstvom Stele Macakanja Baćić, Tajne crvene cipele (detektivska konstrukcija dramskog/književnog lika i situacije) koju je vodila Iva Nemec te Dramski odgoj u nastavi – planiranje i vrednovanje ishoda u provedbi Željke Župan Vuksan. Prvi dan skupa završio je Storytellingom za djecu i mlade Dijane Zorić koja je prezentirala kako su stvaranje odnosa i povjerenja temeljni čimbenik storytellinga i svakog drugog rada s učenicima.
Drugi dan stručnog skupa sadrži predavanje Željke Župan Vuksan Iza zastora – tajne postavljanja predstave s djecom i mladima te cjelodnevne radionice: Od igre do predstave (voditeljica Stela Macakanja Baćić), Pričokaz: Igrom ispričana priča (voditeljica Ana Škaro), Kazalište materijala (voditeljica Ana Malnar) te Kamišibaj – pripovjedno kazalište (voditeljica Iva Nemec). Radionice će se održavati prema načelu uvođenja u rad, stvaranja predstave i kasnijeg uprizorenja.
Treći dan će dr. sc Maša Rimac Jurinović održati stručno predavanje Kazališno opismenjavanje djece i mladih – u teoriji, a potom Kazlišno opismenjavanje djece i mladih – u praksi analizom i interpretacijom kazališne predstave Mala Frida dramskim tehnikama za početnike i za sudionike koji su se s dramskim tehnikama susretali i ranije. Interpretacije će voditi sve voditeljice radionica.
Obavijest o pokretanju javnog savjetovanja: Pravilnik o jednostavnoj nabavi Agencije za odgoj i obrazovanje
Agencija za odgoj i obrazovanje otvara javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu prijedloga Pravilnika o jednostavnoj nabavi.
Ovim se Pravilnikom uređuje postupak koji prethodi stvaranju ugovornog odnosa za nabavu robe, radova i usluga procijenjene vrijednosti do zakonski propisanih pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi. Cilj donošenja novog Pravilnika je dodatno unaprjeđenje transparentnosti, učinkovitosti i ekonomičnosti trošenja javnih sredstava unutar Agencije.
Pozivamo predstavnike zainteresirane javnosti – gospodarske subjekte, stručnu javnost i građane – da dostave svoje obrazložene primjedbe, prijedloge i komentare na predloženi tekst.
Informacije o savjetovanju:
- Dokument: Pravilnik o jednostavnoj nabavi Agencije za odgoj i obrazovanje (nacrt)
- Razdoblje javnog savjetovanja: od 31. srpnja 2026. do 21. kolovoza 2026. godine.
- Način sudjelovanja: Vaši prijedlozi dostavljaju se isključivo putem e-pošte na adresu: savjetovanje@azoo.hr
Nacrt Pravilnika možete preuzeti u privitku ove objave.
Pravilnik o jednostavnoj nabavi Agencije za odgoj i obrazovanje (nacrt)
(pdf: 243,53 KB)
Preuzmi
Zahvaljujemo Vam na doprinosu u unaprjeđenju naših radnih procesa.
U Puli održan Međunarodni stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva „Kulturna baština i identitet istarskog kraja“
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih od 21. do 24. srpnja 2026. u Puli je održan Međunarodni stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva pod nazivom Kulturna baština i identitet istarskog kraja. Skup je okupio više od stotinu sudionika, među kojima su bili odgojno-obrazovni djelatnici iz hrvatskih manjinskih zajednica i hrvatskog iseljeništva iz čak 14 država: Bosne i Hercegovine, Irske, Italije, Kanade, Kraljevine Švedske, Mađarske, Republike Austrije, Republike Slovenije, Republike Srbije, Rumunjske, Savezne Republike Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Sjeverne Makedonije i Slovačke Republike te učitelji, nastavnici i ravnatelji iz Istarske županije.
Na svečanom otvaranju sudionicima se obratila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je istaknula kako kulturna baština nije samo nasljeđe prošlosti, nego i važan temelj odgoja, obrazovanja i nacionalnog identiteta. Također je naglasila da Agencija za odgoj i obrazovanje, kao središnja stručna ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske, kontinuirano pruža stručnu i savjetodavnu potporu odgojno-obrazovnim radnicima te organizira programe stručnog usavršavanja s ciljem unapređivanja kvalitete odgoja i obrazovanja. Dodala je kako ovakvi stručni skupovi potvrđuju i trajnu opredijeljenost Republike Hrvatske pružanju potpore hrvatskim zajednicama izvan njezinih granica te očuvanju hrvatskog jezika, kulture i nacionalnog identiteta.
U uvodnom dijelu skupa sudionicima su se, uz ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje, obratili državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, prof., zamjenica župana Istarske županije Gordana Antić, dr. med., te prodekanica za nastavu i upravljanje kvalitetom Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ doc. dr. sc. Roberta Kontošić Pamić.
Program stručnog skupa obuhvatio je predavanja, panel-raspravu, radionice i stručne obilaske posvećene kulturnoj baštini i identitetu istarskoga kraja.
Prvog i drugog dana održana su predavanja Istra kroz stoljeća: povijesni razvoj i višeslojni identitet doc. dr. sc. Alena Tafre, Umreženi identiteti: hrvatsko iseljeništvo između zavičaja, kulture i obrazovanja mr. sc. Vesne Kukavice, Zavičajna povijest u nastavi kao instrument očuvanja kulturne baštine i identiteta doc. dr. sc. Vlatka Smiljanića i Istarski kulturno-povijesni krajolik u odgoju i obrazovanju mr. Ljiljane Klinger te panel-rasprava Uloga škole u očuvanju kulturne baštine i nacionalnog identiteta na kojoj su sudjelovali panelisti prof. dr. sc. Nevio Šetić, dr. sc. Marin Beroš i dr. sc. Ivančica Banković Mandić, a koju je vodila Roberta Špoljarić, mag. educ. croat. Panelisti su istaknuli kako kulturnu baštinu i identitet učenicima treba približavati kao trajne vrijednosti koje potiču razvoj osjećaja pripadnosti i odgovornosti za očuvanje vlastitog identiteta.
Nakon plenarnih predavanja i panel-rasprave sudionici su sudjelovali u pedagoškim radionicama Arhitektura istarskoga grada Zvjezdane Prohaske, prof., i Folklor i ples istarskoga kraja Lucije Kancijanić, prof.
Drugi dan stručnoga skupa zamjenica župana Istarske županije Gordana Antić, dr. med., primila je ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarinu Milković, prof., i predstavnike 14 zemalja sudionika stručnog skupa koji su na prijemu predstavili svoje zajednice i razmijenili iskustva iz prakse vezana za izvođenje hrvatske nastave u inozemstvu.
U večernjim satima drugog dana sudionici su sudjelovali u stručnom obilasku Šetnja kroz povijest Pule u kojem ih je dr. sc. Igor Jovanović upoznao s važnijim lokalitetima i drugim kulturnim, povijesnim i sakralnim sadržajima grada Pule.
Treći dan stručnog skupa sudionici su pod njegovim vodstvom obišli i Poreč, Rovinj i Svetvinčenat gdje su posjetili važnije povijesne, sakralne i kulturne lokalitete, među kojima Eufrazijevu baziliku, crkvu sv. Eufemije i kaštel u Svetvinčentu.
Četvrti dan stručnog skupa sudionici su imali priliku upoznati se s prirodnim ljepotama te kulturnim, povijesnim i arheološkim znamenitostima Nacionalnog parka Brijuni.
Ovaj međunarodni stručni skup omogućio je razmjenu stručnih znanja i iskustava te upoznavanje bogate kulturne baštine Istre, s ciljem boljeg razumijevanja hrvatskog identiteta, hrvatskog jezika, hrvatske kulture i hrvatske baštine, jačanja profesionalnih kompetencija, međunarodne suradnje i povezanosti hrvatskih zajednica iz različitih dijelova svijeta.
Stota obljetnica rođenja prof. dr. sc. Stjepka Težaka u Karlovcu okupila učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika iz cijele Republike Hrvatske
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Karlovcu je 2. i 3. srpnja 2026. održan državni stručni skup za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika Mentalno zdravlje i suvremene perspektive poučavanja i učenja hrvatskoga jezika / Cjelodnevna škola / Inovacije u e-Dnevniku. Stručni je skup bio zamišljen kao mjesto stručnoga promišljanja i razmjene iskustava o tome kako u svakodnevnoj nastavnoj praksi prepoznati izazove s kojima se susreću učenici i nastavnici te kako ponuditi kvalitetne i učinkovite modele djelovanja. Predavanjima, radionicama i primjerima dobre prakse nastojale su se istražiti mogućnosti koje pridonose razvoju nastavničkih kompetencija u redovitoj nastavi hrvatskoga jezika, u pripremnoj nastavi za učenike koji ne poznaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik te u izvannastavnim aktivnostima povezanima s nastavnim predmetom Hrvatski jezik. Cilj je bio učitelje i nastavnike osnažiti za uspješnije suočavanje sa zahtjevima suvremenoga školskog okruženja. Na samome početku sudionike su skupa pozdravili Irmelina Sablić, ravnateljica škole domaćina Osnovne škole Dubovac i Maja Mikulec Rogić, stručna suradnica za organizaciju i događanja u Kinu Edison, predstavnici ustanova u kojima su se odvijala plenarna predavanja i radionice. Potporu skupu i dobrodošlicu u Karlovac i Karlovačku županiju izrazile su pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca Draženka Sila Ljubenko i županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin. U svečanome programu sudjelovale su učenice OŠ Dubovac, a nakon njihovih uspješnih nastupa poseban kreativni uradak bio je kratki dokumentarni film Težak iz obitelji težaka, autorsko djelo Jure Šebalja i učiteljice hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Dubovac Ivančice Šebalj, nastao baš za potrebe ovoga državnoga stručnog skupa. Jedan je dio programa stručnoga skupa bio posvećen obilježavanju stote godišnjice rođenja prof. dr. sc. Stjepka Težaka, istaknutoga jezikoslovca, metodičara i pedagoga čije je djelovanje trajno obilježilo hrvatsku filologiju i metodiku nastave hrvatskoga jezika. Prof. dr. sc. Stjepko Težak svojim je stručnim i znanstvenim radom naglašavao važnost funkcionalnoga pristupa jeziku, povezanosti nastave sa stvarnim životom te aktivne uloge učenika u procesu učenja. Njegove ideje o toleranciji u jeziku te suvremenoj i učeniku usmjerenoj nastavi i danas su iznimno aktualne te predstavljaju vrijedan poticaj svima koji nastoje unaprijediti poučavanje hrvatskoga jezika. Upravo su zbog toga učiteljice hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi Slave Raškaj iz Ozlja Sandra Prebeg i Mirjana Petrunić pripremile školsku izložbu u čast prof. dr. sc. Stjepku Težaku, a prva su dva predavanja bila posvećena stotoj obljetnici njegova rođenja.

Izlaganje Jezične teorije i prakse u vidokrugu profesora Stjepka Težaka pripremila je profesorica doktorica znanosti Bernardina Petrović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Pokazala je da znanstveni dosezi, nastavni doprinosi i stručni napori Stjepka Težaka svjedoče o nastojanju da se jezik promatra kao živ, funkcionalan i društveno određen sustav. Težakov rad pokazuje kako jezikoslovlje ne ostaje omeđeno teorijskim modelima, već je usmjereno obrazovanju, javnoj komunikaciji i razvoju jezične kulture. Profesorica doktorica znanosti Karol Visinko s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci u spomen na prof. dr. sc. Stjepka Težaka održala je izlaganje Temelji metodičkoga obrazovanja. Izdvojila je znanstvena i stručna djela prof. dr. sc. Stjepka Težaka i njegove spoznaje koje trajno ostaju u temeljima metodičkoga obrazovanja učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika.
U suvremenom obrazovnom sustavu obilježenom jezičnom i kulturnom raznolikošću razvoj pismenosti inojezičnih učenika jedno je od ključnih pitanja obrazovne jednakosti i kvalitete poučavanja. Profesorica doktorica znanosti Lidija Cvikić s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje O općoj i disciplinarnoj pismenosti iz perspektive inojezičnih učenika. Posebno je naglasila ulogu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u kojemu je uz razvoj opće jezične kompetencije učenicima potrebno pružiti i alate za razvoj disciplinarne pismenosti: razumijevanje školskoga vokabulara, rad s različitim vrstama tekstova, strategije čitanja stručnih tekstova te razumijevanju i proizvodnju jezičnih obrazaca tipičnih za pojedine predmete.
Predavanje Funkcionalni dijalog prema DISC modelu za učitelje i nastavnike hrvatskog jezika doktorice znanosti Ivane Perkušić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku dalo je sudionicima uvid u DISC model kao okvir koji unaprjeđuje komunikacijske procese, kako u privatnom tako i poslovnom kontekstu.
U suvremenom obrazovnom okruženju, obilježenom povećanim zahtjevima, ubrzanim tempom i emocionalnim opterećenjima, mentalno zdravlje učitelja i učenika postaje jedan od ključnih preduvjeta kvalitetnog poučavanja i učenja. Doktorica znanosti Ivana Čatić, učiteljica hrvatskoga jezika iz OŠ Josipa Kozarca u Semeljcima, pripremila je i održala izlaganje Svjesno disanje, NLP i coaching u nastavi: put prema mentalnoj ravnoteži. (Promjena počinje kada počnemo raditi drugačije.)
U drugome dijelu prvoga dana državnoga stručnoga skupa sudionici su u Osnovnoj školi Dubovac po vlastitome izboru sudjelovali na jednoj od sedam radionica.
Dr. sc. Martina Hranj, inače dugogodišnja nastavnica hrvatskog jezika i povijesti u osnovnoj i srednjoj školi i dobitnica nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja za najuspješnije djelatnike 2019. godine, za sudionike je organizirala radionicu Važnost usmenoga pripovijedanja ili kako pripovijedanjem motivirati učenike na čitanje i učenje.
Školski suradnici knjižničari i dugogodišnji suradnici na projektima, edukacijama i istraživanjima u području školskih knjižnica i obrazovanja dr. sc. Josip Strija i prof. Tanja Kolar Janković pripremili su radionicu Priča kao didaktički alat: dizajn, izvedba i evaluacija.
Profesor Tomislav Hrebak, kroatist i fonetičar zaposlen kao učitelj hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi „Grigor Vitez“ Sveti Ivan Žabno, mnogima poznat kao voditelj nacionalne manifestacije Balogijade, za sve zainteresirane vodio je radionicu Govorne vježbe.
Profesorica Ljiljana Hanžek, učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Voltino, u Zagrebu, koja je uz rad u školi završila dugogodišnju edukaciju iz područja dinamičke neuromuskularne stabilizacije, za sudionike je pripremila radionicu Motoričkim vještinama do boljeg rukopisa.
Profesorica Nataša Jurić Stanković, učiteljica Hrvatskoga jezika iz OŠ Petra Krešimira IV. u Šibeniku, dobitnica nagrade Hrvatskoga centra za dramski odgoj za poseban doprinos dramskom i kazališnom odgoju 2025. godine, za zainteresirane sudionike održala je radionicu Učionica kao pozornica (osnove dramskoga rada u školskoj dramskoj skupini i u nastavi hrvatskoga jezika).
Dr. sc. Ivana Čatić uz svoj znanstveni i učiteljski rad kontinuirano se profesionalno usavršava na području osobnoga i profesionalnog razvoja. Nositeljica je certifikata NLP Master te je nakon predavanja provela i radionicu Praktična primjena svjesnoga disanja te coaching i NLP alati.
Učiteljica razredne nastave Janja Kolak u OŠ Tituša Brezovačkoga u Zagrebu, trenerica za projektnu nastavu, savjetnica za interaktivne otvorene škole, certificirana „Učiteljica prijateljica jezika“, za jednu je grupu sudionika održala radionicu Pripremna nastava i poučavanje u višejezičnom okruženju.
Drugi dan održavanja državnoga stručnoga skupa započeo je pozdravnim govorom Ivana Gojmerca, ravnatelja Kina Edison, te vrlo aktualnim predavanjem dr. sc. Josipa Strije Umjetna inteligencija između izazova i mogućnosti primjene. Cilj je predavanja bio ponuditi modele odgovorne i pedagoški opravdane integracije umjetne inteligencije u nastavni proces – ne kao zamjene za učitelja, nego kao alata koji, uz jasno definirana pravila i etičke okvire, može unaprijediti kvalitetu učenja, razvijati digitalnu i informacijsku pismenost te osnažiti profesionalnu autonomiju nastavnika.
Nastavnica hrvatskoga jezika u Srednjoj školi Duga Resa Petra Grba predstavila je primjer iz vlastite školske prakse u izlaganju Podcast u kontekstu suvremenih perspektiva poučavanja i učenja. Pokazala je da podcast može biti odličan izvor motivacije kod učenika, ali i poticaj za razvijanje kreativnosti. Primjer iz prakse predstavila je i učiteljica Ingrid Šlosar iz OŠ Eugena Kumičića u Rijeci u izlaganju Priprema i izvedba mjuzikla za stjecanje jezičnih kompetencija. Predstavljajući proces nastanka predstave, učiteljica je svaku fazu povezala s konkretnim jezičnim vještinama, ali pokazala kako glazba utječe na izgovor, kako pokret može utjecati na riječ i smanjenje stresa.
Na samome kraju dvodnevnoga druženja učiteljica Gordana Kučinić iz OŠ Augusta Cesarca u Krapini upoznala je okupljene s projektom Cjelodnevna škola, a profesor Petar Josipović iz CARNETA s inovacijama u e-Dnevniku.
Organizatorice i voditeljice državnoga stručnoga skupa bile su više savjetnice za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Anđa Suvala, Barbara Beronja i Hrvatka Kuko, a na skupu je sudjelovalo oko 180 učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika.