Agencija za odgoj i obrazovanje

Na dan kada se u cijelom svijetu stavlja naglasak na važnost zdravlja, održavanjem edukativnoga Mliječnog dana Hrvatska mljekarska udruga je u suradnji sa Zagrebačkom županijom u Osnovnoj školi Milke Trnine u Križu poslala poruku o tome kako je svakodnevna konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda iznimno važna za ljude svih životnih dobi, s posebnim naglaskom na najmlađe, na djecu.

Mliječni dan kojim se učenike nastoji educirati o važnosti konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda okupio je predstavnike više institucija.

mr. sc Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, u svom je obraćanju nazočnima naglasila je kako Agencija daje podršku svim inicijativama koje doprinose korelaciji sadržaja nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, posebice zdravlja te onih koje doprinose promicanju i razvoju zdravih životnih navika.

doc. dr. sc. Zdravko Barać, predsjednik Hrvatske mljekarske udruge istaknuo je kako je od iznimne važnosti sustavno raditi na usvajanju zdravih životnih navika od najranije dobi i  podsjetio  da je mlijeko najkompletnija hrana, da uključuje visokovrijedne bjelančevine, mliječnu mast, više od 40 minerala i vitamina… Istaknuo je i da su u obilježavanju Svjetskog dana zdravlja na ovaj način omogućili učenicima sudjelovanje u edukativnim i interaktivnim sadržajima koji promiču zdrave životne navike kroz druženje, kviz znanja i degustacije.

Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede istaknuo je važnost domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i njezin doprinos i poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske te značaju, uz poruku: „Budite veseli, zdravi i redovito konzumirajte mlijeko i mliječne proizvode“.

Martina Marek Marinić, ravnateljica OŠ Milke Trnine u Križu, škole domaćina ovogodišnjeg Mliječnog dana, istaknula je da se u školi svakodnevno posvećuje pažnja zdravoj prehrani, promicanju zdravih prehrambenih navika, te da su mlijeko i mliječni proizvodi neizostavan segment učeničke prehrane.

Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije, istaknuo je da proizvodnja mlijeka zahtijeva velik trud, znanje i svakodnevan rad, te da je važno razumjeti koliko je zahtjevno proizvesti kvalitetan prehrambeni proizvod koji pridonosi našem zdravlju, uz poruku: „Važno je razvijati svijest o očuvanju vlastita zdravlja. Budite zdravi i dugovječni!“

Iznimno sadržajan program za djecu obuhvatio je glazbeni nastup učenika te edukativno predavanje prof. dr. sc. Milne Tudor Kalit s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti mlijeka u dječjoj prehrani koja je istaknula: „Mlijeko je vrijedan izvor hranjivih tvari potrebnih za rast, razvoj i očuvanje zdravlja. Sadržava visokokvalitetne bjelančevine, vitamine B skupine i vitamin D te minerale, osobito kalcij, ključan za zdravlje kostiju i zubi. Redovita konzumacija mlijeka osobito je važna u djetinjstvu i adolescenciji, ali i u odrasloj dobi, kada može pridonijeti smanjenju rizika od bolesti poput osteoporoze”.

 Tijekom Programa održan je edukativni kviz te izložba likovnih radova učenika na temu: „Čaša mlijeka-čaša zdravlja“.

O proizvodnji mlijeka, predstavivši aktivnosti na farmi mliječnih krava, govorio je Rafael Hubak s OPG-a Hubak iz obližnjeg Okešinca, kojeg je 2024. godine Hrvatska mljekarska udruga proglasila najuzornijim mladim proizvođačem mlijeka.

Program je završio kušanjem široke palete mliječnih proizvoda, koju su ustupile hrvatske mljekare.

Od 30. ožujka do 1. travnja 2026. godine u Zadru je održan državni stručni skup za učitelje razredne nastave Izazovi i mogućnosti inkluzije u razrednoj nastavi / Cjelodnevna škola / Inovacije u e-Dnevniku u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Skup su organizirale više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje: Snježana Lustig, mag. prim. educ., Sandra Mikšič, mag. prim. educ. i Mirela Skelac, univ. spec. act. soc., a skupu je nazočilo 155 učitelja i učiteljica.

Cilj stručnoga skupa bio je osnažiti profesionalne kompetencije učitelja razredne nastave u području inkluzivnoga odgoja i obrazovanja. Skup je ujedno pružio uvid u suvremene pristupe radu s učenicima s teškoćama i darovitim učenicima, otvorio prostor za stručno promišljanje o mogućnostima i izazovima cjelodnevne škole te predstavio novosti i mogućnosti sustava e-Dnevnik. Program skupa bio je usmjeren na povezivanje teorijskih spoznaja, zakonskoga okvira i primjera dobre prakse s ciljem unaprjeđenja kvalitete nastavnoga rada i stvaranja poticajnoga, uključivoga i podržavajućega razrednog okruženja.

Nakon izvedbe kraćeg programa klape Kapelin iz Glazbene škole Blagoje Bersa, Zadar, pod vodstvom profesorice Marjane Dušević, skup je uime Agencije za odgoj i obrazovanje svečano otvorila Sandra Mikšič, mag. prim. educ., viša savjetnica za razrednu nastavu. U svojem izlaganju izrazila je zadovoljstvo održavanjem stručnoga skupa te istaknula važnost tema kojima je bio posvećen. Naglasila je važnost stručnoga usavršavanja, razmjene iskustava i kontinuiranoga profesionalnog razvoja učitelja radi unaprjeđivanja kvalitete odgojno-obrazovnoga rada.

U uvodnom dijelu prvog dana sudionici su nazočili predavanju Iza uspjeha i izazova: emocionalne potrebe darovitih učenika i učenika s teškoćama koje je održala prof. dr. sc. Silvija Ručević, s Filozofskog fakulteta u Osijeku. U predavanju je istaknuta važnost razumijevanja socioemocionalnih potreba učenika te stvaranja poticajnoga razrednog ozračja koje podupire i darovite učenike i učenike s teškoćama. Posebno je naglašena važnost razvoja otpornosti te uloga učitelja u prepoznavanju emocionalnih teškoća i pružanju podrške učenicima.

Nakon toga održano je predavanje Obrazovna inkluzija – jučer, danas, sutra: pregled kroz ključne pretpostavke za provedbu, izv. prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić, sa Sveučilišta u Zadru. U izlaganju je prikazan razvoj koncepta inkluzivnoga obrazovanja te su istaknute ključne pretpostavke, vrijednosti i dionici potrebni za njegovu uspješnu provedbu u školskome sustavu. Posebno je naglašena važnost interdisciplinarnoga pristupa, međuresorne suradnje i osiguravanja odgovarajućih uvjeta za kvalitetnu inkluzivnu praksu.

Drugoga dana stručnoga skupa sudionicima je prikazana snimka predavanja Inovacije iz e-Dnevnika profesora Petra Josipovića iz CARNET-a, koji nije bio u mogućnosti nazočiti skupu. U predavanju su predstavljene novosti i mogućnosti sustava e-Dnevnik, s posebnim naglaskom na funkcionalnosti koje mogu doprinijeti učinkovitijoj organizaciji nastavnog procesa i kvalitetnijem praćenju učenika.

Uslijedilo je predavanje Prava i interesi učenika s teškoćama u inkluzivnom obrazovanju, koje su održali Hrvojka Brčić prof. defektolog i Andrea Barac., mag. prim. educ., mentorica. U predavanju su prikazani pravni okvir, postupci procjene potreba učenika te oblici podrške u redovitim i posebnim programima. Posebno je naglašena važnost suradnje učitelja, stručnih suradnika i roditelja u ostvarivanju najboljega interesa učenika.

Predavanje Asistivna tehnologija – podrška djeci s teškoćama održala je Marija Iličić., mag. rehab. educ. U izlaganju su predstavljene mogućnosti primjene asistivne tehnologije u radu s učenicima s različitim teškoćama te njezina važna uloga u povećanju samostalnosti, dostupnosti sadržaja i uspješnosti učenika u nastavnome procesu. Posebno je istaknuto da asistivna tehnologija može pridonijeti većoj motiviranosti učenika, lakšem sudjelovanju u aktivnostima i smanjenju frustracija tijekom učenja. Sudionici su upoznati s osnovnim obilježjima, kategorizacijom i načinima odabira odgovarajuće asistivne tehnologije, kao i s primjerima uređaja, aplikacija i opreme koji se mogu primijeniti u radu s djecom s teškoćama.

U nastavku programa Vera Šušić, psihologinja, održala je predavanje Zakonski okvir i daroviti učenici. Sudionicima su predstavljene ključne odredbe novoga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, s naglaskom na važnost pravodobnoga prepoznavanja darovitosti te ulogu učitelja u poticanju razvoja potencijala darovitih učenika. U predavanju je naglašeno da rad s darovitim učenicima novim pravilnikom postaje sustavna obveza svih dionika odgojno-obrazovnoga procesa. Sudionici su upoznati s vrstama i stupnjevima darovitosti, načinima identifikacije darovitih učenika te oblicima odgojno-obrazovne podrške, praćenja i vrednovanja njihovih postignuća.

Poslijepodnevni dio drugoga dana započeo je predavanjem Cjelodnevna nastava – prilika ili izazov za suvremenu školu? koje je održala Željka Goluža, dipl. učiteljica, izvrsna savjetnica. U izlaganju su predstavljena iskustva provedbe cjelodnevne škole te mogućnosti organizacije školskoga dana usmjerene na dobrobit učenika i razvoj njihovih kompetencija. Posebno je naglašena važnost promišljenoga planiranja izmjene aktivnosti tijekom dana i primjene aktivnih metoda učenja koje pridonose većoj motiviranosti, samostalnosti i dubljem razumijevanju nastavnih sadržaja.

Nada Kegalj, psihologinja, izvrsna savjetnica, održala je predavanje Pametni, znatiželjni i zahtjevni. Predavanje je bilo usmjereno na obilježja darovitih učenika te na važnost prepoznavanja njihovih sposobnosti i osiguravanja primjerene podrške u odgojno-obrazovnome radu. Istaknuto je da darovitost nije uvijek lako prepoznati te da učitelj ima važnu ulogu u prilagodbi nastave, poticanju razvoja potencijala i stvaranju podržavajućega okruženja za darovite učenike.

Trećega dana stručnoga skupa održane su tri radionice usmjerene na razvoj praktičnih kompetencija učitelja. Radionicu Kvalitetno poučavanje učenika s diferencijalnim odgojno-obrazovnim potrebama vodio je prof. dr. sc. Goran Livazović, s Filozofskog fakulteta u Osijeku. Radionicu Od izazova do snage: strategije za podršku darovitim učenicima i učenicima s teškoćama vodila je prof. dr. sc. Silvija Ručević, s Filozofskog fakulteta u Osijeku, dok je radionicu Izradimo program sustavne podrške uvažavajući sve potrebne pretpostavke uspješne inkluzije vodila izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić, sa Sveučilišta u Zadru. Radionički dio programa bio je usmjeren na primjenu stručnih spoznaja u konkretnim odgojno-obrazovnim situacijama te na osnaživanje učitelja za svakodnevni rad u inkluzivnome razrednom okruženju.

Stručni skup zaključen je predavanjem Obilježja kvalitetnog nastavnog rada s učenicima s diferencijalnim odgojno-obrazovnim potrebama koje je održao prof. dr. sc. Goran Livazović. U izlaganju su istaknuta temeljna obilježja kvalitetnoga nastavnog rada s učenicima s diferencijalnim odgojno-obrazovnim potrebama, uz naglasak na individualizirani pristup, diferencijaciju nastave i primjenu aktivnih metoda poučavanja. Posebno je istaknuta važnost prepoznavanja različitih potreba učenika, kvalitetne suradnje s roditeljima i stručnim suradnicima te kontinuiranoga stručnog usavršavanja učitelja kao važnih pretpostavki uspješne inkluzivne prakse.

Tijekom tri dana rada sudionici su imali priliku proširiti svoja znanja i kompetencije u području inkluzivnoga obrazovanja, rada s učenicima s teškoćama i darovitim učenicima, primjene asistivne tehnologije, organizacije cjelodnevne škole te uporabe mogućnosti sustava e-Dnevnik. Stručni skup omogućio je razmjenu iskustava, promišljanje izazova suvremene razredne nastave i osnaživanje učitelja za primjenu novih spoznaja u vlastitoj praksi.

Prema provedenoj evaluaciji, sudionici su iskazali zadovoljstvo sadržajem i organizacijom stručnoga skupa te su posebno istaknuli aktualnost tema, stručnost predavača i korisnost radionica za neposredan rad u nastavi.

Snježana Lustig, mag. prim. educ., Sandra Mikšič, mag. prim. educ. i Mirela Skelac, univ. spec. act. soc.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održan je 1. travnja 2026. međužupanijski stručni skup SHE škola Zdravlje u školi – od ideje do priznanja u OŠ Središće u Zagrebu. Skup je okupio odgojno-obrazovne djelatnike u cilju razmjene iskustava, predstavljanja primjera dobre prakse te jačanja kompetencija u području promicanja zdravlja i dobrobiti djece i mladih u školskom okruženju. Skup su svojom nazočnošću uveličale mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, te doc. prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., spec. školske medicine, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu, HZJZ, posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih. Time je dodatno naglašena važnost sustavnog pristupa promicanju zdravlja u odgojno-obrazovnom sustavu. Tijekom skupa dodijeljena su priznanja ustanovama uključenima u SHE mrežu za njihov kontinuirani i sustavni rad.

Priznanja su dodijeljena ustanovama koje provode aktivnosti usmjerene na razvoj zdravih životnih navika, očuvanje mentalnog zdravlja te poticanje održivog razvoja:

• Dječji vrtić Dječji svijet
• Osnovna škola Vjekoslava Paraća, Solin – Moje mentalno zdravlje
• Osnovna škola „Đuro Pilar“, Slavonski Brod – Hodaj sunčanom stranom
• Osnovna škola Vukovina – Volim školu
• Osnovna škola Ivana Gundulića, Zagreb – Zdravi um, sretno srce
• II. osnovna škola Bjelovar – Mentalno zdravlje; kretanje i boravak u prirodi
• Osnovna škola Pavao Belas, Brdovec – Prevencija pretilosti kod djece
• Osnovna škola „Blaž Tadijanović“, Slavonski Brod
• Osnovna škola Stjepana Radića, Brestovec Orehovički

U kategoriji srednjih škola priznanja su dodijeljena za sljedeće programe i aktivnosti:

• Poljoprivredno-šumarska škola Vinkovci – Zdrava prehrana; održivi razvoj
• Gimnazija Sesvete – Zdravstvena pismenost STEMKA
• Srednja škola Pregrada – Malim koracima do zdravlja
• Gimnazija Vukovar – Pričajmo o hrani – iskreno!; Naša škola – naš planet!; Zamijeni šutnju riječima!
• Prva gimnazija Varaždin – SHE na PGV
• Srednja škola Vela Luka – Aktivnosti SHE programa (prehrana, sport i fizičko zdravlje, projektni dani, radionice i mentalno zdravlje)
• Srednja škola Krapina – Promicanje zdravih stilova života (fizička aktivnost, održivi razvoj, mentalno zdravlje i školsko ozračje)
• Elektrotehnička i prometna škola Osijek – Novi friz u knjižnici
• Druga gimnazija Varaždin – U zdravom tijelu zdrav duh
• Tehnička škola Virovitica
• Srednja škola Prelog – Zdravo je pravo
• Srednja škola Pakrac
• Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin – Niz samostalnih projekata
• Klasična gimnazija, Zagreb – Otvori se za zdravlje
• VII. gimnazija, Zagreb – Niz aktivnosti: Hrana nije otpad
• Srednja škola A. M. Karamaneo, Vis.

Na skupu su uručena i imenovanja za četiri nove članice koje su tijekom školske godine 2024/2025. aktivno provodile SHE aktivnosti:

• OŠ Ivana Mažuranića, Vinkovci – Zdrava prehrana i održivi razvoj
• Osnovna škola Komiža – Aerobik s tatom, na penale s mamom
• OŠ Središće, Zagreb – Mentalno zdravlje i dobrobit učenika
• Prirodoslovna škola Split – Pametno jedeš, bolje se krećeš – živiš zdravije

Tijekom skupa istaknuto je i daljnje širenje mreže SHE škola. U školskoj godini 2025/2026. programu se pridružuje šest novih odgojno-obrazovnih ustanova:

Osnovne škole:

• Osnovna škola Sveti Đurđ
• Osnovna škola Josip Pupačić, Omiš
• Osnovna škola Ivana Rabljanina, Rab

Srednje škole:

• Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića, Osijek
• Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci
• Srednja škola Hvar

Dodjela priznanja i imenovanja još jednom je potvrdila važnost sustavnog, interdisciplinarnog i kontinuiranog pristupa promicanju zdravlja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Raznolikost provedenih aktivnosti pokazuje kako SHE pristup omogućuje integraciju zdravstvenih tema u svakodnevni život u školi pridonoseći stvaranju poticajnog i sigurnog okruženja za učenje i razvoj. Sve veći broj uključenih ustanova potvrđuje relevantnost i održivost SHE koncepta te njegovu važnu ulogu u unapređenju kvalitete odgojno-obrazovnog sustava

Tekst pripremila: dr. sc. Olgica Martinis, viša savjetnica za kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje

Državni stručni skup za učitelje glazbene kulture i nastavnike glazbene umjetnosti „Suvremeni pristupi u nastavi glazbe“ održan je od 31. ožujka do 1. travnja 2026. godine u Šibeniku. Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., obratila se okupljenima pozdravnim govorom ističući važnost unaprjeđenja suvremenih metoda poučavanja glazbe, razmjene primjera dobre prakse te jačanja stručnih kompetencija u radu s učenicima različitih potreba. U sklopu uvodnog dijela stručnoga skupa organiziran je prigodan glazbeni program. Nastupila je klapa Osnovne škole Meterize u Šibeniku, koja je izvela himnu „Lijepa naša“ (Antun Mihanović / Josip Runjanin), uz klavirsku pratnju Dražena Markovića, prof., i tradicijsku pjesmu „Čija je ono divojka“ i „Projedn kroz pasike“. Program je dodatno obogatio dječji zbor „Cvrčak“, koji okuplja djecu Gradskih vrtića Šibenika – DV Smilje i DV Šibenska maslina, izvedbama skladbi „Ljubav“ (S. Batur – M. Gulin – T. Eterović), „Maslina i Smilje“ (S. Batur – M. Gulin – D. Marković) te „Šibenik je to“ (D. Šarac – K. Juras – M. Višić). Glazbeni program je pripremila Sonja Batur, prof. glazbene kulture, izvrsna savjetnica iz Osnovne škole Meterize u Šibeniku.

Tijekom dvodnevnog programa obradile su se brojne aktualne teme iz područja glazbene pedagogije. Poseban naglasak stavljen je na utjecaj glazbe na mozak, uključujući neuroznanstvene, motoričke i terapijske dobrobiti glazbene prakse, o čemu je izlaganje održala dr. sc. Ana Skender iz KBC-a Sestre milosrdnice. Također, predstavljeni su pristupi radu s učenicima s teškoćama kroz prikaz rada u pojedinačnoj nastavi umjetničke škole nastavnice Silvane Vulas, prof., savjetnice iz Osnovne glazbene škole „Lovro pl. Matačić“ iz Omiša. Sudionici skupa imali su se priliku upoznati s važnošću vođenja pedagoške dokumentacije i vrednovanja učenika u predavanju višeg savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje Marka Majstorovića, prof. E-Twinning projekt „Glazbena priča“ kao primjer uspješne projektne nastave koji je nagrađen prestižnom COMET nacionalnom nagradom Agencije za mobilnost i programe EU, predstavile su učiteljice glazbene kulture: Pina Žilić, dipl. učit. glazbene kulture, savjetnica iz Osnovne škole Mate Lovraka u Petrinji, Sandra Poštić, prof. glazbene kulture, izvrsna savjetnica iz Osnovne škole Ljudevita Modeca u Križevcima i Nikolina Gundić, dipl. učit. glazbene kulture, savjetnica iz Osnovne škole Šemovec. Također, sudionici su upoznati s ciljevima i rezultatima rada u Cjelodnevnoj školi kroz predavanje Željke Ratković, mag. mus. i mag. educ. philol. croat., mentorice iz Osnovne škole Novi Marof, i s digitalnim alatima u obrazovanju kroz prezentaciju CARNET-ovih usluga koje su prezentirali CARNET-ovi predstavnici Jurica Vratarić, mag. educ. phys. i Matea Malčić, mag. educ. math. U poslijepodnevnom dijelu prvoga dana obrađena je i tema vokalne tehnike u zboru kroz prikaz anatomije i fiziologije glasa u predavanju i radionici profesora maestra Bojana Pogrmilovića, višestruko nagrađivanog zborovođe i vokalnog pedagoga, u suradnji sa šibenskim pjevačkim društvom Kolo.

Drugi dan stručnoga skupa bio je posvećen radionicama koje uključuju primjenu plesnog pokreta u nastavi glazbe kroz radionice nastavnice Mirjane Brcko, prof., savjetnice iz Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje u Zagrebu te nastavnica Renate Barac, prof. glazbene kulture, izvrsne savjetnice iz Osnovne škole Savski Gaj u Zagrebu i Ane Mikić, prof. glazbene kulture, izvrsne savjetnice iz Srednje škole Duga Resa i Osnovne škole dr. Ivan Merz u Zagrebu. Također, sudionike stručnoga skupa upoznalo se s korištenjem umjetne inteligencije u izradi glazbenih zadataka kroz radionicu nastavnice Ozane Bijelonjić, prof., mentorice iz XV. gimnazije (MIOC) u Zagrebu te o sindromu sagorijevanja kroz psihološku radionicu dr. sc. Gine Lugović, spec. kliničke psihologije.

Završni dio skupa obuhvatio je izlaganja o tradicijskoj glazbenoj baštini u nastavi te okrugli stol na temu suvremenih pristupa poučavanju glazbe koje su održali viši savjetnici za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost Agencije za odgoj i obrazovanje: Daria Kurtić, prof., Marko Majstorović, prof. i Ivana Petravić Zelić, prof.

Kao posebno zanimljiv i suvremen sadržaj ističe se povezanost glazbe s neuroznanošću te primjena umjetne inteligencije u obrazovnom procesu, što ukazuje na smjer modernizacije nastave glazbe.

Ivana Petravić Zelić, prof., viša savjetnica za glazbenu kulturu i glazbenu umjetnost Agencije za odgoj i obrazovanje

U sklopu projekta ISKRA – Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika u skladu s reformskim procesima (faza I), razvojnog projekta Agencije za odgoj i obrazovanje, čiji je cilj unaprijediti kompetencije odgojno-obrazovnih radnika kroz razvoj i uvođenje novih modela stručnog usavršavanja, reformu uvođenja pripravnika u sustav odgoja i obrazovanja te optimizaciju i standardizaciju praćenja neposrednog rada,pozivamo sve odgojno-obrazovne radnike i više savjetnike na sudjelovanje u istraživanju.

Cilj ovog istraživanja je dobiti uvid u stanje i kvalitetu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u razdoblju od 2020. do 2025. godine i procijeniti razinu zadovoljstva postojećim oblicima stručnog usavršavanja. Prikupljeni podaci poslužit će za izradu analize dosadašnjeg sustava stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja te doprinijeti razvoju strategije stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja. Na osnovi dobivenih rezultata Agencija planira izraditi prijedloge za tri strateška dokumenta: Nacionalni plan privlačenja i zadržavanja učitelja i nastavnika u sustavu, Nacionalni plan za profesionalni razvoj učitelja, nastavnika,  stručnih suradnika te odgojitelja i Nacionalni plan uvođenja učitelja i nastavnika početnika u odgojno-obrazovni sustav.

Pozivamo sve odgojno-obrazovne radnike i više savjetnike Agencije da ispune upitnik i svojim iskustvom, znanjem i stavovima doprinesu oblikovanju učinkovitijeg sustava stručnog usavršavanja. Vaš je doprinos iznimno vrijedan jer kao ključni dionici obrazovnog sustava izravno sudjelujete u njegovu razvoju i unapređenju.

Molimo Vas odgovorite na postavljena pitanja otvoreno i iskreno, jer će rezultati ovog upitnika biti izravni pokazatelj potreba za kvalitetnim stručnim usavršavanjem i profesionalnim razvojem.

Upitnici su objavljeni na e-aplikaciji za prijavljivanje na stručne skupove Agencije https://ettaedu.azoo.hr/

Molimo Vas da putem navedenih poveznica pristupite upitniku koji je sukladan Vašem radnom mjestu i opisu poslova. Imenovani voditelji Županijskih stručnih vijeća za razdoblje od 2024. do 2026., popunjavaju upitnik za voditelje županijskih stručnih vijeća.

1. Odgojitelji
2. Ravnatelji odgojno obrazovnih ustanova
3. Savjetnici i viši savjetnici AZOO-a
4. Stručni suradnici
5. Učitelji i nastavnici
6. Voditelji županijskih stručnih vijeća

Svi podaci iz ovoga upitnika su potpuno povjerljivi i anonimni. Rezultati će biti dostupni na nacionalnoj razini te jamčimo potpunu anonimnost u svim izvješćima o rezultatima istraživanja.

Unaprijed zahvaljujemo na Vašem vremenu i suradnji.

Agencija za odgoj i obrazovanje, u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata i Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan domovine, organizirala je državni stručni skup koji je ove godine posvećen učenju i poučavanju o 30. obljetnici potpisivanja Daytonskog sporazuma i protuzračnoj obrani u Domovinskom ratu.

U Trogiru se od 30. ožujka do 1. travnja održava 18. državni stručni skupu o Domovinskom ratu koji Agencija organizira u suradnji s partnerima s ciljem kontinuiranoga stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika povijesti, ali i potrebe za stalnim produbljivanjem znanja o ključnim događajima iz suvremene hrvatske povijesti.

Svečano otvorenje skupa „Daytonski sporazum i protuzračna obrana u Domovinskom ratu“, uz sudjelovanje brojnih uvaženih gostiju iz Republike Hrvatske i predstavnika obrazovnih institucija te ministra iz pet kantona Federacije Bosne i Hercegovine, sveučilišnih profesora, generala i zapovjednika te učitelja i nastavnika, upriličeno je 30. ožujka 2026. godine u Trogiru.

Skup je otvorila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je, govoreći o njegovu značaju, istaknula da ovakva stručna okupljanja omogućuju predstavljanje znanstvenih istraživanja, razmjenu iskustava i unaprjeđenje nastavne prakse, čime se doprinosi kvalitetnijem i odgovornijem poučavanju hrvatske povijesti. Istaknula je da Daytonski sporazum, osim što je označio završetak rata u Bosni i Hercegovini, i sada snažno utječe na političku stabilnost jugoistočne Europe, naglasivši da ga treba promatrati i kao važnu pouku o složenosti međunarodnih odnosa, važnosti diplomacije, sigurnosnih sustava i odgovornosti političkih odluka u očuvanju mira.

„Poznavanje i razumijevanje značaja protuzračne obrane u Domovinskom ratu dodatno naglašava sigurnosnu dimenziju ratnih zbivanja te doprinosi cjelovitijem razumijevanju vojnih, političkih i društvenih okolnosti vremena o kojem poučavamo“, kazala je ravnateljica Agencije.

Posebno je pritom naglasila ulogu učitelja i nastavnika: „Vi niste samo prenositelji znanja, nego i graditelji povijesne svijesti, kritičkog mišljenja i kulture dijaloga. Upravo kroz nastavu povijesti učenici uče razumjeti prošlost, prepoznati vrijednost mira, demokracije i suradnje te razvijati odgovoran odnos prema društvu u kojem žive“, poručila je.

Ravnateljica Milković zahvalila je suorganizatorima i svima koji su doprinijeli visokoj razini kvalitete skupa, prije svega doc. dr. sc. Anti Nazoru, ravnatelju Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Žani Ćorić, savjetnici s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini iz Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Istaknula je da je suradnja s tim institucijama primjer dobre prakse i zajedničkog djelovanja u promicanju povijesne istine i obrazovne izvrsnosti te doprinosi očuvanju jezika, kulture i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske te jačanju profesionalne i obrazovne povezanosti.

Okupljene učitelje i nastavnike povijesti iz Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, koji nastavu izvode prema hrvatskom kurikulu za nastavni predmet Povijest, uvodno su pozdravili Ante Bilić, gradonačelnik Grada Trogira, Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije te Momir Karin, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.

Program skupa obuhvatio je niz stručnih predavanja o ključnim događajima iz završne faze Domovinskog rata. O okolnostima mirovnih pregovora i potpisivanju Daytonskog sporazuma govorio je prof. dr. sc. Miomir Žužul, diplomat i sveučilišni profesor, koji je kao sudionik međunarodnih pregovora iz razdoblja 1990-ih iz prve ruke upoznao učitelje i nastavnike s okolnostima koje su prethodile potpisivanju Daytonskog sporazuma. Rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman prof. dr. sc. Ivica Lučić izlagao je o završnim operacijama hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1995. godine. O vojnom aspektu završetka rata i planovima operacije „Dunav“ izlagao je brigadir Mijo Kožić, s posebnim osvrtom na ratni put 5. gardijske brigade i njezine zadaće.

Tijekom trajanja skupa sudionici će imati priliku poslušati i izlaganja izv. prof. dr. sc. Ane Holjevac Tuković o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, a o ulozi protuzračne obrane u Domovinskom ratu govorit će general Darko Rukavina. Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata prof. dr. sc. Ante Nazor učiteljima i nastavnicima povijesti predstavit će arhivsku građu Centra o završnim operacijama 1995. godine.

Uz teorijski dio, program stručnog skupa uključuje i terensku nastavu te obilazak memorijalnih i povijesnih lokaliteta na području Trogira, Splita, Solina i Klisa, čime se sudionicima omogućuje neposredno upoznavanje s hrvatskom povijesnom i kulturnom baštinom.

Završni dan skupa posvećen je primjerima dobre prakse u nastavi povijesti, uključujući projekte o Vukovaru i Domovinskom ratu i predstavljanje rada obrazovnih i muzejskih institucija.

Stručni skup povodom obilježavanja tridesete obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma i tema protuzračne obrane u Domovinskom ratu doprinose cjelovitijem razumijevanju povijesnih okolnosti u vrijeme Domovinskog rata, ali istovremeno ističu zajedničku odgovornost pri poučavanju mladih generacija.

Stručni suradnici osnovnih škola uključenih u eksperimentalnu fazu provedbe programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“, okupili su se na usavršavanju u Vodicama na Državnom stručnom skupu, koji je s ciljem pružanja stručne podrške, razmjene iskustava i jačanja kompetencija sudionika u provedbi ovog reformskog procesa organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih.

Pedagoge, psihologe, edukacijske rehabilitatore, knjižničare i socijalne pedagoge iz cijele Republike Hrvatske na svečanom otvaranju skupa pozdravili su mr. sc. Katarina Milković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, te mr. sc. Tomislav Ninić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu, šport i nove tehnologije Šibensko-kninske županije.

Ravnateljica Katarina Milković u svom je obraćanju istaknula da su stručni suradnici ključni nositelji promjena u odgojno-obrazovnom sustavu te važna podrška učenicima, učiteljima i roditeljima. Naglasila je njihovu ulogu u provedbi eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, posebno u području inkluzivnog obrazovanja, individualiziranog pristupa, diferencirane nastave i suradničkog učenja.

„Vrijeme promjena je zahtjevno i izazovno vrijeme za stručne suradnike koji imaju jednu od najzahtjevnijih uloga u sustavu odgoja i obrazovanja. Bilo koja promjena u životu nikada nije laka, pa tako ni promjena na profesionalnom planu i u svakodnevnom radu. Ona traži od nas dodatni angažman, promjenu navika, promjenu razmišljanja. Kad promijenimo način razmišljanja i na promjenu počnemo gledati kao na priliku i izazov, otvaraju se mnoga vrata i kreće napredak“, poručila je ravnateljica Katarina Milković te izrazila nadu da će skup pridonijeti osnaživanju i povezivanju stručnih suradnika s ciljem unaprjeđenja obrazovnog sustava u kojem je u središtu dobrobit svakog djeteta.

Program skupa, koji se održava u Vodicama od 24. do 26. ožujka 2026. godine, obuhvatit će predavanja i radionice usmjerene na razvoj profesionalne suradnje i projektnog planiranja, s naglaskom na osmišljavanje aktivnosti koje potiču istraživački rad učenika i međupredmetnu suradnju učitelja i stručnih suradnika. Posebna pažnja posvećena je kurikularnom planiranju, integraciji međupredmetnih tema, formativnom vrednovanju te unaprjeđivanju praćenja nastavnog procesa i pružanja podrške učenicima kroz diferencirane pristupe. Istaknut će se važnost sustavne provedbe rekreacijskih stanki radi očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja učenika te uloga stručnih suradnika u stvaranju poticajnoga školskog okruženja koje promiče kretanje, suradnju i cjelovit razvoj učenika. Sudionicima će biti predstavljene i mogućnosti primjene pokreta u savjetodavnom, preventivnom i razvojno-pedagoškom radu.

O navedenim temama predavanja su održali Darko Kobetić, prof. reh., i stručni suradnici, praktičari iz osnovnih škola uključenih u provedbu eksperimentalnog programa, koji su predstavili primjere dobre prakse: Katica Novoselac, prof., OŠ „Vladimir Nazor“, Komletinci, Aneta Orešković Buljan, mag. paed. et hist., OŠ Drenje, Drenje, Marijana Kuna, mag. bibl. et mag. educ. philol. croat., OŠ Popovac, Popovac, Maja Škalić, prof., OŠ Budrovci, Budrovci, Sabina Zrilić, mag. educ. philol. croat, Mihaela Špoljarić, mag. educ. philol. croat. i mag.croat,   Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi, Ljiljana Đurđević, dipl. ped., OŠ Stjepana Radića Čaglin. Održane su i tri radionice na teme: Profesionalna suradnja i projektno planiranje u školi, Kurikularno planiranje i podrška učiteljima i Rekreacijska stanka.

U pripremi i provedbi programa sudjeluju i viši savjetnici za stručne suradnike Agencije za odgoj i obrazovanje Mara Capar, mag. rehab. educ., Sandra Orošić Jukić, prof., Eli Vidović, dipl. psiholog, Valerija Živković, mag. ped. i Adela Granić, prof., dipl. bibliotekar, te stručni suradnici iz škola uključenih u eksperimentalni program cjelodnevne škole.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za ovisnosti organizira 13. travnja 2026. od 10 do 14 sati u Zagreb edukaciju o prevenciji i novim trendovima u području droga i duhanskih proizvoda.

Edukacija je namijenjena stručnim suradnicima iz županija Grada Zagreba, Zagrebačke, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Istarske i Primorsko-goranske županije. Stručni suradnici koji se žele prijaviti na edukaciju, trebaju se obratiti e-poštom Mireli Kovačević, mirela.kovacevic@hzjz.hr što je prije moguće.

Detalje o odvijanju edukacije kao i završni program skupa će sudionici dobiti od Mirele Kovačević iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Budući da je planirani broj sudionika 40, organizatori edukacije navode da će se edukacije ponoviti u mjesecu lipnju i rujnu.

U povodu obilježavanja 30. Nazorovih dana i 150. obljetnice rođenja Vladimira Nazora, jednog od najznačajnijih hrvatskih pjesnika i pisaca koji je svojim djelom snažno promicao hrvatski jezik i identitet, Osnovna škola Vladimira Nazora iz Postira i Agencija za odgoj i obrazovanje raspisuju XIX. literarni natječaj „Nazor i mi“.

Pozivaju se učenici osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj te hrvatskih škola i društava u inozemstvu da sudjeluju u natječaju, iskažu svoju kreativnost i nadahnu se Nazorovim bogatim književnim opusom.

Učenici trebaju odabrati jednu od ponuđenih tema, napisati literarni rad te ga, putem škole, poslati na adresu natjecaj.nazor.postira@gmail.com najkasnije do 24. travnja 2026.

Najuspješniji radovi bit će nagrađeni, a njihovi autori i mentori svečano predstavljeni 20. svibnja 2026. u Postirima na otoku Braču, u sklopu završnice 30. Prosvjetno kulturne manifestacije NAZOROVI DANI 2026.

Ponuđene teme i propozicije možete potražiti u Natječaju kojega objavljujemo u nastavku.