Agencija za odgoj i obrazovanje

Povodom Svjetskog dana debljine, koji se 04. ožujka obilježio porukom „Zajedno možemo promijeniti priču o debljini”, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su Smjernice za medijsko izvještavanje i javnu komunikaciju o dječjem zdravlju i debljini kod djece – „Dijete na prvom mjestu“.

Zdravlje djece uvijek mora biti društveni prioritet te je važan dio javne komunikacije. Mediji, stručnjaci i drugi dionici odgovornom javnom komunikacijom i izvještavanjem mogu značajno doprinijeti prevenciji i destigmatizaciji debljine kod djece, uključujući komunikaciju o debljini kao bolesti na koju utječu brojni čimbenici.

Namjena je Smjernica „Dijete na prvom mjestu“ promicati javnu komunikaciju koja doprinosi razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja, a prije svega vodi brigu o zdravlju, dobrobiti i zaštiti djece. Smjernice nude konkretne pristupe i primjere terminologije, audiovizualnih sadržaja, izvora informacija i pitanja za pripremu medijskih sadržaja i drugih oblika javne komunikacije o temi debljine i zdravlja djece u širem smislu.

 U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Vodicama je od 4. do 6. ožujka 2026. održan Drugi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika. Okupio je voditelje županijskih stručnih vijeća učitelja razredne nastave, učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika te odgojitelje i djelatnike u dječjim vrtićima. Drugi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika stručno-znanstveni je skup državne razine za kojim se ukazala potreba nakon održanoga prošlogodišnjega Prvoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika.

Svečano otvaranje Simpozija uveličala je učenička klapa Dota koja pod vodstvom profesorice Mire Grujić djeluje pri Glazbenoj školi Ivana Lukačića iz Šibenika. Nakon njihove izvedbe tradicionalnih pučkih glagoljaških napjeva šibenskoga kraja, okupljene je sudionike pozdravila mr. Đurđa Kulušić, pomoćnica ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje. Prenijela je pozdrave mr. sc. Katarine Milković, prof., i istaknula koliko je svima okupljenima važna tema komunikacijske i čitalačke pismenosti, bez obzira na dob djece, odnosno učenika s kojima rade. Objasnila je da je to sposobnost razumijevanja, povezivanja, propitivanja i stvaranja značenja i kao takva je temelj učenja, od igre u dječjim vrtićima do pisanja eseja na državnoj maturi. Naglasila je da se Drugi simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika događa upravo iz toga razloga – funkcionalna pismenost učenika zajednička je odgovornost svih sudionika u sustavu odgoja i obrazovanja. Pismenosti nema bez komunikacije. Stoga, i igraonica u vrtiću i učionica u školi moraju biti mjesto govora. Mjesto dijaloga. Mjesto gdje učenici smiju pokušati, pogriješiti, preoblikovati i ponovno pokušati. Kvalitetan razgovor obogaćuje rječnik, razvija mišljenje i samopouzdanje. Pomoćnica ravnateljice mr. Đurđa Kulušić zahvalila je okupljenim odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima jer su upravo oni model učenja, čitanja i komunikacije svojoj djeci, odnosno učenicima.

Program Simpozija obuhvatio je interaktivna predavanja uglednih stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, Učiteljskoga fakulteta i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  te Agencije za odgoj i obrazovanje, omogućivši i razmjenu iskustava te primjere dobre prakse odgojitelja iz dječjih vrtića, učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola. Nakon svečanog otvaranja, voditelji županijskoga stručnoga vijeća Snježana Čubrilo, Bruno Vojvodić i Natalija Trogrlić, govorili su o diseminaciji i zaključcima s Prvoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika. Stručni dio započeo je predavanjem Uloga jezika kod disleksije: od jasnog do jednostavnog i individualiziranog dr. sc. Marije Lenček, red. prof., Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Potom je dr. sc. Jelena Vignjević održala interaktivno predavanje na temu Dječji leksički razvoj i mogućnosti njegova poticanja od rane dobi. Prvi dio drugoga dana Simpozija bio je posvećen leksičkoj kompetenciji. Uvodno predavanje na temu leksika održale su dr. sc. Marijana Češi i Sandra Maletić, prof., pod nazivom Leksička kompetencija učenika – temeljni čimbenici u nastavi hrvatskoga kao materinskoga jezika, a nakon njih prof. dr. sc. Zrinka Jelaska održala je interaktivno predavanje Riječi materinskoga jezika – od uporabe do svjesnoga znanja. Svoje primjere iz nastavne prakse predstavili su odgojno-obrazovni radnici predškolskog odgoja Vesna Glavović, mag. praesc. educ., Nataša Mesaroš Grgurić i Mara Kolar, učiteljice razredne nastave, Mirjana Jukić i Senka Sušac, učiteljice hrvatskoga jezika, i nastavnice hrvatskoga jezika Vedrana Močnik i Sandra Maletić. Drugi dio 5. ožujka 2026. obuhvatio je temu govorenja i slušanja, a predavanja su održali izv. prof. dr. sc. Davor Nikolić, pod nazivom Aktivno i kritičko slušanje u odgojno-obrazovnom procesu i izv. prof. dr. sc. Gabrijela Kišiček, Odgojitelji, učitelji i nastavnici kao govorni uzori – važnosti jačanja govorničkih kompetencija. U završnome dijelu Simpozija izlaganje na temu slušanja i govorenja završilo je predavanjem Davora Stankovića, prof., Razvijanje govorničkih vještina od malih nogu do mature.

Zahvaljujući predavačima na Drugome simpoziju hrvatskoga kao materinskoga jezika, sudionici su doznali mnogo o dječjem leksičkome razvoju i mogućnostima njegova poticanja od najranije dobi i tijekom kasnijih razdoblja. Primjeri iz prakse pokazali su mogućnosti refleksivno-iskustvenog pristupa poučavanja leksika u ranome i predškolskom odgoju i obrazovanju, razrednoj, predmetnoj i srednjoškolskoj nastavi hrvatskoga jezika. Završni je dio Simpozija bio posvećen razvijanju govorničkih vještina, ali i aktivnome i kritičkome slušanju, od malih nogu do mature.

Gordana Kučinić, prof., voditeljica ŽSV-a Krapinsko-zagorske županije i učiteljica hrvatskoga jezika u OŠ Augusta Cesarca iz Krapine sudionicima je prenijela svoja iskustva s provedbom Eksperimentalnog programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“. Inovacije u sustavu e-Dnevnik okupljenim je predstavio Petar Josipović, koordinator razvoja e-Dnevnika (CARNET), predstavivši nove funkcionalnosti i daljnje smjerove razvoja digitalnih alata u školama. Na izdvojenim sastancima sudionika Simpozija s višim savjetnicima Agencije za odgoj i obrazovanje dogovorena je diseminacija spoznaja i zaključaka Simpozija ostalim djelatnicima u sustavu odgoja i obrazovanja.

Prije zatvaranja skupa predstavnica ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja Snježana Kovačićek, mag. praesc. educ., predstavnica učitelja razredne nastave Ivana Labor, dipl. učitelj razredne nastave, predstavnice učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika Snježana Čubrilo, prof., i dr. sc. Iva Polić na temelju provedenih ocjenskih upitnika iznijele su zaključke Simpozija. Pritom su istaknule izneseno zadovoljstvo i visoke ocjene kojima su sudionici vrednovali organizaciju i ozračje skupa, ali i aktualnost tema, zanimljivost izlaganja i njihovu primjenjivost u praksi.

Važno je istaknuti da su voditelji županijskih vijeća razredne nastave, učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika te predstavnika odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima napravili plan diseminacije tema obuhvaćenih na Drugome simpoziju tijekom ove i sljedeće školske godine tako da će svi odgojno-obrazovni radnici u sustavu koji poučavaju hrvatski kao materinski jezik biti obuhvaćeni stručnim usavršavanjima, i to oko 4 200 učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama, oko 15 000 učitelja razredne nastave i oko 18 000 odgojno-obrazovnih radnika u ranome i predškolskom odgoju.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof. i Vlatka Kovač, viša savjetnica za ravnatelje osnovnih škola sudjelovale su na međunarodnoj konferenciji posvećenoj internacionalizaciji obrazovanja, održanoj 5. i 6. ožujka 2026. na Gran Canaria u Španjolskoj. Konferenciju je organizirao Ured za europske obrazovne programe Kanarskih otoka (OPEEC) u okviru Ministarstva obrazovanja Vlade Kanarskih otoka. Na konferenciji se okupilo više od 350 obrazovnih stručnjaka te predstavnici više od 100 obrazovnih ustanova s Kanarskih otoka i iz brojnih europskih zemalja. Sudjelovali su ravnatelji i učitelji škola uključenih u projekte Erasmus+, predstavnici obrazovnih institucija te stručnjaci međunarodnih organizacija poput Europska komisija i OECD.

Ravnateljica Milković na konferenciji je predstavila rad Agencije i njezinu ulogu u pružanju stručne i pedagoške potpore sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Istaknula je da Agencija kroz profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika, stručno savjetovanje i razvoj mreža suradnje sustavno unapređuje kvalitetu odgojno-obrazovne prakse. Naglasila je i važnost međunarodne dimenzije obrazovanja te sudjelovanja u programu Erasmus+, koji omogućuje mobilnosti, stručne razmjene i partnerske projekte.

Posebno je predstavila projekt ISKRA, program stručnog usavršavanja namijenjen višim savjetnicima i voditeljima županijskih stručnih vijeća, usmjeren na jačanje pedagoškog vodstva i razvoj savjetničkih kompetencija.

Govoreći o međunarodnoj suradnji, ravnateljica Milković naglasila je otvorenost Agencije za partnerstva s obrazovnim institucijama i organizacijama u Europi, osobito u području razvoja savjetničkih kompetencija te digitalne i zelene tranzicije u obrazovanju. Zaključno je istaknula kako internacionalizacija obrazovanja nije samo mobilnost ljudi nego i mobilnost ideja. „Kada povezujemo sustave, povezujemo vizije. Kada razmjenjujemo iskustva, gradimo povjerenje. Suradnjom stvaramo obrazovanje koje nadilazi granice“, istaknula je, izrazivši uvjerenje da će upravo ovakvi susreti potaknuti nova partnerstva i dugoročnu suradnju u razvoju kvalitetnog obrazovanja u Europi.

U prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih 6. ožujka 2026. godinre održana je konferencija za tisak povodom zajedničkog projekta Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske i Agencije za odgoj i obrazovanje pod nazivom „The ISABS Future Scientist Award“.

“The ISABS Future Scientist Award” globalno je prepoznata kao jedna od najprestižnijih nagrada koju učenici srednjih škola mogu dobiti, a niz dobitnika ove nagrade upisao je najprestižnija svjetska sveučilišta među kojima su Yale University, Columbia University, Penn State University, Harvard University itd.

Projekt su zajednički predstavili ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, predsjednik ISABS-a prof. dr. sc. Dragan Primorac, koji je uvršten na listu 2 % najutjecajnijih znanstvenika svijeta prema jednoj od najrelevantnijih globalnih analiza znanstvene izvrsnosti koju provodi tim sa Sveučilišta Stanford, te učenica Sara Polašek, dobitnica nagrade 2024. Godine. Na tiskovnoj konferenciji u ime Agencije za odgoj i obrazovanje sudjelovala je Mara Capar, mag. rehab. educ., pomoćnica ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje.

Cilj projekta je nagraditi najbolje radove (eseje) učenika srednjih škola i njihove mentore iz područja biologije čovjeka, kemije, genetike i umjetne inteligencije, koji od danas mogu svoje prijave poslati putem mrežne stranice:  https://isabs.hr/the-isabs-future-scientist-award

Rok za prijavu je 1. svibnja 2026. godine, a prijava mora sadržavati: a prijava mora sadržavati: kratki opis dosadašnjih postignuća učenika (prosjek ocjena, nagrade i slično na hrvatskome jeziku do 2.000 riječi), životopis mentora s posebnim naglaskom na rezultate u nastavi i znanosti (do 2.000 znakova), učenički esej na hrvatskome i engleskome jeziku (opis eksperimenta na kojem je radio učenik ili obrada neke važne teme iz literature) iz područja biologije čovjeka, kemije ili genetike (od 2.000 do maksimalno 2.500 znakova).

U ocjenjivanju najboljih eseja sudjelovat će vodeći svjetski znanstvenici, uključujući i dobitnike Nobelove nagrade, što ovoj nagradi daje iznimnu težinu. Uručenje nagrada predviđeno je za vrijeme „ISABS and Mayo Clinic 14th Conference: Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine“, koja će se održati 16. lipnja 2026. godine u hotelu Palace u Dubrovniku (www.isabs.hr), a u ceremoniji dodjele nagrada sudjelovat će dobitnici Nobelove nagrade: prof. dr. Aaron Ciechanover (Nobelova nagrada za kemiju 2004.; Technion – Israel Institute of Technology, Haifa, Izrael), prof. dr. Thomas Südhof (Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2013.; Stanford University, Palo Alto, CA, SAD) i prof. dr. Gregg Semenza (Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2019.; Johns Hopkins University, Baltimore, MD, SAD).

Ovogodišnji kongres organiziraju Mayo Clinic, ISABS, Specijalna bolnica Sv. Katarina, uz potporu Američke akademije za forenzičke znanosti, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice, Instituta za antropologiju te Međunarodnog centra za primijenjena biološka istraživanja, a službeni časopis kongresa je Croatian Medical Journal.

Nagrađeni učenici dobit će novčanu nagradu, diplomu te besplatnu kotizaciju za sudjelovanje na svim sekcijama konferencije, uključujući predavanja dobitnika Nobelove nagrade, svečanost otvorenja skupa te svečanu večeru, a bit će im uručeni i cjeloviti materijali skupa (knjiga sažetaka, posebni svezak znanstvenog časopisa Croatian Medical Journal itd.).

Više o samoj nagradi kao i popis dobitnika prijašnjih natječaja možete pronaći na mrežnim stranicama: https://isabs.hr/about/awards/

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje 7. ožujka 2026. godine na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu održana je Državna smotra simuliranih suđenja iz Građanskog odgoja i obrazovanja za školsku godinu 2025/2026., na kojoj su sudjelovala 32 tima srednjih škola iz cijele Hrvatske, ukupno 318 učenika i 32 mentora.

Na ovogodišnjoj smotri učenici su radili na predmetu „Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu protiv Ane Grabar“, simuliranom kaznenom postupku koji je poslužio kao temelj za izvođenje glavne rasprave.

Sudionicima su se na otvorenju obratili ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković prof., predsjednica Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Jasna Zoretić Rendulić, sudac Vrhovnog sud Republike Hrvatske Marin Mrčela te predsjednik državnog povjerenstva Tomislav Ogrinšak.

Ravnateljica Katarina Milković je istaknula da je cilj smotre potaknuti razvoj samopouzdanja kod učenika, vještine govorenja i kritičkog promišljanja te unaprijediti njihove komunikacijske i analitičke sposobnosti. Dodala je i da sudjelovanje u simuliranim suđenjima učenicima omogućuje bolje razumijevanje pravosudnog sustava, od pravila izvođenja dokaza do ponašanja u sudnici te doprinosi razumijevanju temeljnih prava građana i važnosti pravednosti u društvu.

Smotra simuliranih suđenja je projektu koji se provodi u okviru međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje kroz modul Simulirana suđenja i vladavina prava – Zakon u razredu – od zakona u razredu prema kulturi vladavine prava. Na Smotri učenici sudjeluju u simulacijama glavne sudske rasprave, građanske ili kaznene, prema pravosudnom modelu Republike Hrvatske. Kroz ovakav oblik učenja učenici razvijaju vještine argumentiranja, dokazivanja i logičkog zaključivanja, ali i javnog nastupa, kritičkog razmišljanja te timskog rada. Poseban naglasak stavlja se na razumijevanje rada sudova i uloge pravosudnog sustava, čime se potiče svijest o važnosti vladavine prava u demokratskom društvu.

Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora i 15. obljetnica Hrvatske komora edukacijskih rehabilitatora svečano su obilježeni u ponedjeljak na Zagrebačkom velesajmu, uz poruku o važnosti struke za izgradnju uključivog i pravednog društva.

Nacionalni dan, koji se obilježava 1. ožujka pod geslom „Kontinuitet. Struka. Budućnost.”, posvećen je uspomeni na profesora Tomislava Špoljara, čiji je rad ostavio snažan trag u razvoju podrške djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.

Državna tajnica Ministarstva rada mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić istaknula je da edukacijski rehabilitatori imaju nezamjenjivu ulogu u sustavu socijalne skrbi i obrazovanja, jer uz stručnost svakodnevno pružaju empatiju i podršku djeci s teškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Naglasila je da je širenje usluga diljem Hrvatske apsolutni prioritet Ministarstva, osobito u sredinama gdje su potrebe najveće, i poručila da će se u suradnji s Komorom i drugim dionicima nastaviti raditi na jačanju dostupnosti i kvalitete usluga.

Predsjednica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora Ana Skender upozorila je da je riječ o deficitarnom zanimanju. „U ovom trenutku ukupna brojka edukacijskih rehabilitatora je oko 1500, a potrebe su velike“, poručila je, dodavši da su nažalost odljevi iz struke jako veliki.

foto: HINA, privatni arhiv

Ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., u svom je obraćanju naglasila da su stručnost, empatija i predanost edukacijskih rehabilitatora temelj inkluzivnog obrazovanja. Istaknula je važnost kontinuiranoga stručnog usavršavanja, međuresorne suradnje i razmjene dobre prakse te poručila da će Agencija, u okviru potpisanog sporazuma s Komorom, i dalje biti snažan partner u jačanju profesionalne zajednice i kvalitete podrške djeci i mladima s teškoćama.

Na svečanosti je Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora uručila zahvalnice pojedincima i institucijama za osobit doprinos radu, razvoju i afirmaciji Komore. Zahvalnice su primili Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Agencija za odgoj i obrazovanje, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske, Hrvatska psihološka komora, Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica te Dženita Lazarević u ime Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“.

Državni stručni skup „Primjena novela zakonskih i podzakonskih akata u djelatnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ otvoren je 26. veljače 2026. godine na Plitvičkim jezerima, u organizaciji Udruge ravnatelja predškolskih ustanova Hrvatske i Agencije za odgoj i obrazovanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Skup je otvorila voditeljica stručnog skupa Marija Balić, tajnica Udruge ravnatelja predškolskih ustanova Hrvatske, nakon čega su se okupljenima uvodno obratili: ravnateljica Dječjeg vrtića Slapić Kristina Bobinac, predsjednica Udruge URPUH-a Mirela Marjanac, pročelnica Upravnog odjela za školstvo, sport i kulturu Valentina Zdunić, zamjenik načelnika Općine Plitvička Jezera Milan Prica, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba Luka Juroš, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković te predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Tijana Vidović, voditeljica Službe za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje Katarina Milković istaknula je da brojna prisutnost ravnatelja potvrđuje snažnu svijest o važnosti profesionalnog dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkog promišljanja razvoja sustava. Naglasila je da je ravnateljska uloga danas znatno šira od administrativnog vođenja jer ona uključuje pedagoško vodstvo, strateško planiranje, upravljanje ljudskim potencijalima te osiguravanje kvalitete i poticajnog okruženja za cjelovit razvoj djeteta. Posebno je istaknula važnost stručnog osnaživanja, međusobne podrške i kulture kvalitete koja se temelji na suradnji i kontinuiranom učenju, poručivši da su pred sustavom brojni izazovi, ali i prilike za jačanje suradnje i unaprjeđenje standarda u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

Program skupa obuhvatio je niz stručnih izlaganja i aktivnosti usmjerenih na aktualne zakonodavne i profesionalne izazove. Sudionici su imali priliku poslušati predavanje suca Vrhovnog suda RH-a o radnom pravu u praksi, sudjelovati u izlaganju o izradi i provedbi godišnjeg plana i programa rada dječjeg vrtića te produbiti razumijevanje etike, zakonskih okvira i granica odgovornosti odgojno-obrazovnih djelatnika. Drugoga dana naglasak je bio na tumačenju zakonskih, podzakonskih i općih akata u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te na primjeni odredbi Zakona o radu u predškolskim ustanovama.

U Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh 23. veljače 2025. godine svečano je otvorena smotra LiDraNo za Grad Zagreb, 35. smotra literarnoga, dramsko-scenskoga i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola.

Smotra LiDraNo održava se od 23. do 26. veljače 2026. godine i okuplja učenike i mentore zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. Na ovogodišnjoj županijskoj smotri sudjeluje oko 550 učenika i 220 mentora osnovnih škola te oko 300 učenika i 50 mentora srednjih škola Grada Zagreba, a tijekom sljedeća četiri dana održat će se pojedinačni i skupni dramsko-scenski nastupi, izložba školskih listova te okrugli stolovi za literarno, novinarsko i radijsko stvaralaštvo na više zagrebačkih lokacija.

Na svečanosti otvorenja smotre sudionicima su se obratili Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, te mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje.

„LiDraNo već 35 godina je prostor slobode, prostor u kojem učenici uče izražavati sebe, ali i slušati i čuti druge“, istaknula je ravnateljica Milković. Naglasila je da su u vremenu brzih promjena i zahtjevnih izazova kreativnost, kritičko mišljenje i empatija vrijednosti koje nas povezuju i osnažuju. Kroz literarne radove, dramske izvedbe i novinarske uratke učenici pokazuju zrelost, osjetljivost i hrabrost, osobine koje su temelj odgovornoga građanstva i humanoga društva.

Posebnu zahvalnost uputila je mentorima, učiteljima i nastavnicima koji predano i stručno potiču darovitost i njeguju talente, roditeljima i članovima povjerenstava te svim dionicima uključenima u organizaciju smotre. Istaknula je da Agencija za odgoj i obrazovanje, kao ključna institucija u sustavu odgoja i obrazovanja, trajno podupire kreativno obrazovanje i razvoj komunikacijskih i transverzalnih kompetencija, svjesna njihove važnosti za 21. stoljeće. Podsjetila je i da je ove godine na LiDraNu u Republici Hrvatskoj prijavljeno 6328 učenika, od čega čak 1348 iz Zagreba, što potvrđuje snagu i značaj ove jedinstvene smotre dječjeg i mladenačkog stvaralaštva.

U organizaciji Hrvatske psihološke komore, Agencije za odgoj i obrazovanje i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu je od 19. do 21. veljače 2026. održana stručna konferencija „Horizonti snage“, s ovogodišnjim podnaslovom „Školski psiholog između empatije i algoritma“.

Konferencija je okupila školske psihologe, stručnjake, istraživače i sve one koji se bave mentalnim zdravljem djece i mladih u suvremenom obrazovnom kontekstu, s ciljem jačanja profesionalnih kompetencija i otvaranja dijaloga o ulozi psihologa u digitalnom dobu. Naglasak je bio na osnaživanju stručnjaka koji svakodnevno rade s djecom i mladima te na promišljanju izazova i mogućnosti koje donosi sve veća prisutnost umjetne inteligencije i digitalnih alata u obrazovanju.

Na svečanom otvaranju konferencije sudjelovali su i predstavnici institucija koje aktivno sudjeluju u oblikovanju obrazovnih politika i praksi. Sudionike su uvodno pozdravili Jadranka Žarković, prof., savjetnica Predsjednika Republike za odgoj i obrazovanje, Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, mr. sc. Katarina Milković, ravnateljica Agencija za odgoj i obrazovanje i prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, dekan Filozofski fakultet u Zagrebu.

U svom uvodnom obraćanju ravnateljica mr. sc. Katarina Milković istaknula je da školski psiholozi danas imaju iznimno zahtjevnu i odgovornu ulogu jer se svakodnevno suočavaju s izazovima mentalnog zdravlja djece i mladih u društvu obilježenom brzim promjenama i intenzivnim digitalnim okruženjem koje oblikuje njihove odnose i identitet. Naglasila je da su upravo školski psiholozi stručnjaci koji povezuju znanost i praksu, razum i empatiju, pojedinca i zajednicu.

Istaknula je i ključnu ulogu Agencije kao središnje ustanove u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske, čija je trajna misija unapređivanje kvalitete odgoja i obrazovanja u skladu s nacionalnim ciljevima, europskim standardima i globalnim trendovima. Ravnateljica Milković posebno je naglasila da Agencija prepoznaje psihologe kao ključne stručnjake u unapređenju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i da je namjera dodatno ojačati stručne timove zapošljavanjem školskih psihologa po područjima Republike Hrvatske.

Ravnateljica Milković tom je prigodom Jadranki Žarković, prof., savjetnici Predsjednika Republike uručila Zahvalnicu Agencije za odgoj i obrazovanje za profesionalan i stručan rad te doprinos unaprjeđenju odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske.

Program konferencije obuhvatio je predavanja domaćih i međunarodnih stručnjaka, interaktivne radionice, panele i okrugle stolove, razmjenu iskustava te primjere dobre prakse iz škola. Poseban naglasak stavljen je na profesionalno umrežavanje i osnaživanje stručnjaka koji svakodnevno balansiraju između humanosti i tehnologije.

Agencija za odgoj i obrazovanje prenosi Javni poziv Ministarstva hrvatskih branitelja za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u 2026. godini.

Ministarstvo hrvatskih branitelja objavljuje javni poziv s ciljem očuvanja sjećanja i promicanja vrijednosti Domovinskog rata kroz afirmaciju pisane riječi te poticaj na promišljanje o značaju Domovinskog rata kod učenika srednjih škola. Poziv je objavljen je na mrežnoj stranici Ministarstva, dostupan je na poveznici Bit će otvoren od 23. veljače do 24. ožujka 2026. godine.