Agencija za odgoj i obrazovanje

U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu 27. svibnja 2026. godine svečano je otvorena izložba učeničkih radova i održana dodjela nagrada u sklopu Međunarodnoga likovno-literarnog i fotonatječaja „Život uz rijeku Savu“ “, koji raspisuje Osnovna škola Trnjanska iz Zagreba,.

Ovogodišnja tema natječaja, „Život uz rijeku Savu“ okupila je velik broj učenika iz Hrvatske i inozemstva. Učenici su kroz likovne, literarne i fotografske radove pokazali kreativnost, maštovitost i ljubav prema rijeci Savi te gradovima uz njezin tok.

Otvorenju izložbe nazočili su učenici, mentori, roditelji i brojni uzvanici, a svečanost je svojim dolaskom uveličala i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof.

Na svečanosti su proglašeni pobjednici i pohvaljeni učenici u likovnoj, literarnoj i fotokategoriji, a posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu najboljih radova koje je odabralo stručno povjerenstvo sastavljeno od istaknutih umjetnika, književnika i stručnjaka.

Jedna od najstarijih škola u Zagrebu, Osnovna škola bana Josipa Jelačića, svečanim je programom održanim 26. svibnja 2026. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu 2 u Zagrebu obilježila veliku obljetnicu, 140 godina djelovanja. U bogatom programu sudjelovali su učenici i učitelji škole koji su glazbenim, plesnim i scenskim nastupima predstavili dio bogate tradicije, stvaralaštva i zajedništva koje škola njeguje generacijama.

Na svečanosti su sudjelovali brojni uzvanici, bivši i sadašnji učenici, učitelji i djelatnici škole, roditelji, prijatelji škole te predstavnici obrazovnih institucija i lokalne zajednice.

Uime Agencije za odgoj i obrazovanje okupljenima se obratila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je istaknula da ova velika obljetnica „nije samo impresivan broj godina, nego svjedočanstvo bogate tradicije, predanoga rada, znanja, odgoja i zajedništva koje ova škola gradi već gotovo stoljeće i pol.“

Posebno je naglasila važnost škole za lokalnu zajednicu poručivši da „škola koja traje 140 godina nije samo obrazovna ustanova, ona je važan dio identiteta svoje zajednice“, dodajući da je Osnovna škola bana Josipa Jelačića kroz desetljeća ostala „mjesto sigurnosti, učenja, odrastanja i zajedništva, mjesto u kojem se njeguje povezanost tradicije i suvremenoga obrazovanja“.

„Posebno veseli što škola i danas živi punim stvaralačkim i projektnim životom. To potvrđuju brojni programi, izvannastavne aktivnosti, natjecanja, Dani znanosti, kulturna i sportska događanja te bogat rad učeničke zadruge BAN“, istaknula je ravnateljica Agencije. Zaključila je da je riječ o školi koja „njeguje izvrsnost, kreativnost i zajedništvo te stvara poticajno okruženje u kojem učenici ne razvijaju samo znanja, nego i karakter, empatiju i osjećaj odgovornosti prema drugima“.

U sklopu provedbe projekta ISKRA – Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika u skladu s reformskim procesima – faza I, u Zagrebu je 25. svibnja 2026. održan sastanak ravnatelja odabranih škola domaćina pokaznih učionica s članovima Projektnog tima i čelnicima Agencije za odgoj i obrazovanje.

Na početku sastanka ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., pozdravila je ravnatelje i predstavnike osam škola koje su, na temelju javnog poziva, odabrane za sudjelovanje u projektu. U projekt su uključene sljedeće škole:

• Osnovna škola Manuš, Split
• Zdravstvena škola Split
• Gimnazija Josipa Slavenskoga Čakovec
• Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin
• Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Sveti Ilija
• Osnovna škola Stjepana Radića Brestovec Orehovički
• Tehnička škola Bjelovar
• Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik.

Tijekom sastanka ravnateljima je predstavljen projektni okvir kojim se opremaju pokazne učionice, koncept njihove uspostave sukladno projektnom ugovoru i iskustvima stečenim tijekom stručnih posjeta članova Projektnog tima te predstojeći koraci u procesu opremanja i početka korištenja učionica. Također je predstavljen prijedlog ugovora između Agencije za odgoj i obrazovanje i škola domaćina.

Cilj uspostavljanja pokaznih učionica je stvaranje inovativnih obrazovnih prostora koji će omogućiti provedbu stručnih usavršavanja usmjerenih na pedagoške inovacije, suvremene metode poučavanja i razvoj kompetencija odgojno-obrazovnih radnika. Pokazne učionice bit će opremljene tako da podržavaju interaktivno učenje, aktivno sudjelovanje učenika te učinkovitiju primjenu novih metoda i tehnologija u nastavi.

U odabranim školama uspostavit će se suvremeno opremljene pokazne učionice koje će služiti za organizaciju programa stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika iz cijele Hrvatske. Poseban naglasak bit će stavljen na primjenu suvremenih didaktičkih metoda, aktivnih oblika učenja te korištenje digitalne, analogne i asistivne tehnologije u nastavnom procesu.

Osim edukacijske funkcije, pokazne učionice imat će i važnu razvojnu i istraživačku ulogu. One će služiti kao prostori za istraživanje učinkovitosti različitih nastavnih pristupa, testiranje novih didaktičkih koncepata te praćenje utjecaja suvremeno opremljenih prostora na kvalitetu nastave i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.

Agencija za odgoj i obrazovanje objavljuje popis učenika dobitnika Nagrade Oskar znanja 2026. te njihovih mentora.

Svečanost dodjele Nagrade Oskar znanja održat će se u srijedu, 10. lipnja 2026. godine u Velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Nagrađene učenike i mentore pozivamo da svoje nagrade i zahvalnice preuzmu u predvorju Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog od 16.00 do 17.30 sati.

Nagrada Oskar znanja najprestižnije je priznanje u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske kojim Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nagrađuju učenike osnovnih i srednjih škola za osvojeno prvo mjesto na državnoj razini natjecanja iz znanja, glazbe i plesa te za iznimna postignuća ostvarena na međunarodnim natjecanjima u školskoj godini 2025./2026. Mentorima nagrađenih učenika koji su svojim znanjem, stručnošću i trajnom posvećenošću pridonijeli ostvarivanju iznimnih postignuća učenika u školskoj godini 2025./2026. bit će uručena Zahvalnica za predan i stručan rad.

U nastavku objavljujemo popis dobitnika Nagrade Oskar znanja 2026. Popis će biti ažuriran nakon završetka preostala dva natjecanja iz vremenika natjecanja i smotri za školsku godinu 2025./2026.

Državni stručni skup „Nazorovo djelo u kontekstu suvremene hrvatske književnosti“, koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje, okupio je u Postirima na Braču učitelje, nastavnike, stručnjake i sudionike iz kulturnoga i obrazovnoga života Hrvatske. Skup je održan u sklopu kulturno-prosvjetne manifestacije „Nazorovi dani“, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a ovogodišnja manifestacija obilježava dva velika jubileja – 150. godišnjicu rođenja Vladimira Nazora i 30. obljetnicu održavanja „Nazorovih dana“.

Stručni skup otvoren je u Postirima na Braču 21. svibnja 2026. godine, a okupio je učitelje razredne nastave, nastavnike hrvatskoga jezika, stručnjake iz akademske zajednice, brojne sudionike iz obrazovnoga i kulturnoga života Hrvatske, s ciljem promicanja proučavanja života i stvaralaštva Vladimira Nazora te razmjene suvremenih metodičkih pristupa u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti.

Sudionike je pozdravila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., istaknuvši da se u Nazorovu rodnom mjestu ne obilježava samo velika obljetnica, nego i trajna vrijednost njegova književnog stvaralaštva.

„Vladimir Nazor svojim je djelom oblikovao hrvatski kulturni i nacionalni identitet, a njegova književnost i danas ostaje aktualna i nadahnjujuća. U vremenu brzih promjena podsjeća nas na važnost jezika, kulturnoga pamćenja i humanističkih vrijednosti. Ovaj Državni stručni skup prilika je za znanstveni i stručni dijalog o Nazorovu mjestu u suvremenoj hrvatskoj književnosti i kulturi, ali i za razmjenu iskustava o načinima približavanja njegova djela učenicima u suvremenom nastavnom procesu. Posebna vrijednost ovakvih susreta jest povezivanje znanstvene misli, nastavne prakse i kulturne baštine“, poručila je Milković.

Naglasila je i važnost stručnoga usavršavanja učitelja i nastavnika koji svojim radom približavaju Nazorovo djelo novim generacijama učenika te potiču razumijevanje književnosti kao važnoga dijela kulturnoga identiteta.

Tijekom dvodnevnoga programa predstavljena su brojna stručna izlaganja, primjeri dobre prakse i projekti posvećeni Nazorovu stvaralaštvu. O važnosti „Nazorovih dana“ govorila je Anđelka Rihtarić, ravnateljica Osnovne škole „Vladimir Nazor“ iz Svetog Ilije, dok je viša savjetnica za hrvatski jezik Hrvatka Kuko održala predavanje „Metodičke mogućnosti u obradi Nazorova djela Voda”. Helena Budimir, prof., iz OŠ fra Pavla Vučkovića iz Sinja predstavila je temu „Od Cetine do Brača – kap po kap, Vladimir Nazor i Dinko Šimunović“, a ravnateljica Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru Sandra Šango prikazala je školski kalendar posvećen Nazoru kao primjer dobre prakse. Za kraj su prvoga dana stručnoga skupa učenici Gimnazije Vladimira Nazora iz Zadra izveli predstavu Voda pred župnom crkvom u Postirima, pod mentorstvom nastavnice Senke Weber.

Drugoga dana skupa naglasak je stavljen na poticanje čitanja među učenicima svih uzrasta, o čemu su govorile profesorica Ema Bodrožić-Selak iz II. gimnazije u Splitu i učiteljica razredne nastave Branka Pastuović iz Osnovne škole Brodarica u Šibeniku. Prigodno predavanje Nazorovi hrvatski kraljevi ili kultura sjećanja hrvatskoga naroda održao je mr. sc. Božidar Petrač, potpredsjednik Matice hrvatske, u prigodi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira. Uz njegovo predavanje pjesme Vladimira Nazora čitala je glumica Silvana Stanić. Stručni skup organizirala je viša savjetnica za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Hrvatka Kuko.

Održana je i smotra „Krasno zborimo Nazora“, na kojem su učenici škola koje nose ime Vladimira Nazora kazivali njegovu poeziju, potvrđujući trajnu vrijednost njegova književnog nasljeđa među mladim generacijama. Članice Povjerenstva bile su: profesorica Anđelka Rihtarić, glumica Silvana Stanić, dr. sc. Anđela Milinović Hrga s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i učiteljica razredne nastave u OŠ Postirima Danijela Radić.

U sklopu manifestacije proglašeni su i pobjednici tradicionalnog 19. literarnog natječaja „Nazor i mi“, koji Agencija za odgoj i obrazovanje organizira u suradnji s Osnovnom školom Vladimira Nazora u Postirima. Natječaj je bio namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj i učenicima hrvatskih škola i društava u iseljeništvu, a cilj mu je poticanje literarnoga stvaralaštva i njegovanje Nazorove književne baštine među mladima.

U I. gimnaziji u Zagrebu 16. svibnja 2026. svečano je otvoreno državno Natjecanje u debati u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga debatnog društva. Natjecanje je okupilo učenike osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske koji su kroz argumentiranu raspravu pokazali znanje, govorne vještine i sposobnost kritičkog promišljanja.

Ovogodišnje teme potaknule su učenike na promišljanje o važnim društvenim pitanjima. Osnovnoškolci su debatirali na temu: Država bi trebala dati prioritet STEM obrazovanju u odnosu na društvene i humanističke znanosti, dok su srednjoškolci raspravljali o tezi: Ovaj dom smatra da ekonomske sankcije čine više štete nego koristi.

Učeničke argumente za i protiv pozorno su pratili i vrednovali debatni suci, koji su na kraju proglasili pobjednike ekipnog i pojedinačnog natjecanja.

Natjecanje je otvorila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je u svom govoru istaknula važnost debate u razvoju mladih: „Vjerujem da će ovogodišnje zadane teme otvoriti snažnu raspravu među debatantima, potaknuti žar kritičkog mišljenja, a istovremeno razvijati toleranciju prema različitim stavovima i idejama.“

Naglasila je da su natjecanja u debati vrijedna prilika za razvijanje govorništva, oblikovanje vlastitih stavova, promišljanje i donošenje odluka te razvoj osobnosti učenika.

Debata uistinu razvija kritičko mišljenje, toleranciju i komunikacijske vještine te potiče mlade na aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Upravo zato ovo natjecanje je važan doprinos obrazovanju mladih koji promišljaju, argumentiraju i odgovorno sudjeluju u društvu.

Državna smotra projekata „Projekt građanin“ iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja i drugih međupredmetnih tema, na kojoj su učenici uz podršku mentora predstavili projekte kojima su istraživali i rješavali probleme u svojim lokalnim zajednicama, održana je 16. svibnja 2026. u Osnovnoj školi Grigora Viteza u Zagrebu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Na smotri su sudjelovala ukupno 82 tima iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske,  21 tim razredne nastave, 35 timova predmetne nastave osnovnih škola te 26 timova srednjih škola.

Smotru je otvorila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je istaknula važnost razvijanja građanskih kompetencija, kritičkog mišljenja, timskog rada i aktivnog sudjelovanja učenika u društvu.

Cilj projekta i smotre jest omogućiti učenicima razvoj građanske kompetencije, poduzetnosti i drugih ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kroz praktično djelovanje u zajednici. Tijekom rada na projektima učenici su istraživali probleme, prikupljali informacije, surađivali sa stručnjacima i lokalnom zajednicom te predlagali konkretna rješenja.

Učenici su se u svojim projektima bavili brojnim važnim temama poput zaštite okoliša, održivog razvoja, zdrave prehrane, volontiranja, očuvanja kulturne baštine, međugeneracijske solidarnosti, prevencije digitalnog nasilja, odgovornog korištenja tehnologije i umjetne inteligencije, uređenja školskog prostora, sigurnosti u prometu, recikliranja tekstila, zaštite mora i smanjenja ovisnosti o ekranima. Posebna pozornost bila je usmjerena i na razvoj empatije, nenasilne komunikacije, humanitarnog djelovanja te aktivnog uključivanja učenika u život škole i lokalne zajednice.

XXXI. državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, održano je od 13. do 15. svibnja 2026. u Crikvenici. Škola domaćin bila je Osnovna škola Vladimira Nazora Crikvenica.

U Natjecanju je sudjelovalo 132 učenika i 106 mentora. U kategorijama osnovnih škola prva mjesta osvojili su Laura Kunda Gustavsson, OŠ Kantrida Rijeka, mentorice Nikoline Šojat (7. r.) te Tina Smoljak, OŠ Mate Lovraka Zagreb, mentorice Arijane Watz (8. r.). U kategorijama srednje škole prva mjesta osvojili su Karlo Balić, EDukOS – privatna srednja škola s pravom javnosti Osijek, mentorice Ivane Buljubašić (1. razred), Marija Laura Matić, V. gimnazija Split, mentorice Diane Vitković (2. r.), Ivan Matija Živko, SŠ Ivan Švear Ivanić-Grad, mentorice Valentine Pižir (3. r.) i Luka Primorac, XV. gimnazija Zagreb, mentorice Franke Kraševac (4. r.). Konačni rezultati XXXI. državnog Natjecanja iz hrvatskoga jezika dostupni su na poveznici.

Osnovna škola Vladimira Nazora Crikvenica upriličila je 14. svibnja 2026. svečani program otvaranja i 15. svibnja 2026. svečani program zatvaranja XXXI. državnoga Natjecanja iz hrvatskoga jezika, a 14. svibnja 2026., u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, održano je za mentore predavanje Vokativ u kontekstu evaluacijske morfologije, izv. prof. dr. sc. Maje Glušac s Filozofskoga fakulteta Osijek.

Tijekom otvaranja XXXI. državnog Natjecanja iz hrvatskoga jezika sudionike je u ime Agencije za odgoj i obrazovanje i Državnoga povjerenstva Natjecanja iz hrvatskoga jezika u školskoj godini 2025./2026. pozdravila predsjednica Državnoga povjerenstva Barbara Beronja, a sudionicima su se obratili i Daliborka Todorović, ravnateljica Osnovne škole Vladimira Nazora Crikvenica, te Vjekoslava Glavan, pročelnica jednoga od upravnih odjela Grada Crikvenice.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora organizirali su 14. svibnja 2026. godine zajedničku tematsku sjednicu posvećenu izazovima odgoja i obrazovanja generacija Z i Alfa.

Uz saborske zastupnike, na sjednici su sudjelovali ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije, Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja te drugih relevantnih institucija.

Sjednicu su otvorile predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković i Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović, koje su istaknule da digitalne tehnologije snažno oblikuju odgoj i obrazovanje novih generacija te da je uz zaštitu djece u digitalnom okruženju ključno jačati medijsku pismenost, kritičko mišljenje, emocionalnu otpornost i suradnju svih društvenih dionika.

Kada je riječ o odgoju i obrazovanju generacija Z i Alfa, istaknuti su izazovi poput razvoja koncentracije, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti, uz potrebu jačanja emocionalne otpornosti i komunikacijskih vještina. U raspravi koja je uslijedila sudionici su upozorili na brojne izazove digitalnog djetinjstva – od elektroničkog nasilja, govora mržnje i prikrivenog oglašavanja do ovisničkog dizajna aplikacija te slabijih komunikacijskih vještina djece i mladih. Istaknuti su i problemi koncentracije, dubinskog čitanja i mentalnog zdravlja.

Naglašena je važnost razvoja medijske pismenosti, kritičkog razmišljanja i odgovornog korištenja umjetne inteligencije, kao i učenja djece sigurnom i promišljenom ponašanju u digitalnom prostoru. Posebno je istaknuta uloga roditelja, uz poruku da odgovornost ne može biti isključivo na školama i nastavnicima.

Sudionici su zaključili da je potrebno pronaći ravnotežu između digitalizacije obrazovanja i očuvanja njegove temeljne odgojne i obrazovne uloge, uz dodatno jačanje sportskih aktivnosti i psihološke podrške učenicima.