Agencija za odgoj i obrazovanje

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatskim geografskim društvom – Zadar i Gradom Zadrom, 3. srpnja 2026. godine u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru održan je 19. seminar Josipa Roglića pod nazivom „Inovacije u nastavi geografije: od teorije do prakse”. Državni stručni skup okupio je učitelje i nastavnike geografije, predavače, predstavnike akademske zajednice i obrazovnih institucija s ciljem razmjene znanja, iskustava i primjera dobre prakse u suvremenoj nastavi geografije.

Skup je otvoren pozdravnim govorima predstavnika organizatora i partnerskih institucija. Sudionicima su se obratili prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, prof. dr. sc. Ana Pejdo, zamjenica pročelnika Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, te izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka, predsjednica Hrvatskoga geografskog društva – Zadar.

Pozdravljajući sudionike, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., istaknula je da seminar Josipa Roglića ima posebno mjesto u stručnom usavršavanju učitelja i nastavnika geografije jer povezuje znanstveni pristup s neposrednim iskustvom nastavne prakse. Naglasila je važnost kontinuiranoga profesionalnog razvoja, stručne razmjene i zajedničkog oblikovanja rješenja koja su primjenjiva u svakodnevnom radu s učenicima. Posebno je istaknula da inovacije u nastavi geografije imaju smisla onda kada učenicima omogućuju dublje razumijevanje geografskih procesa i pojava, potiču ih na istraživanje, suradnju i primjenu znanja te ih osposobljavaju za kritičko promišljanje i odgovorno djelovanje u zajednici.

Tijekom stručnog skupa obrađene su teme koje povezuju aktualne promjene u odgojno-obrazovnom sustavu, suvremene nastavne pristupe i razvoj geografskih kompetencija učenika. Eduard Plećaš, prof. geografije iz Osnovne škole Novigrad, predstavio je primjere implementacije cjelodnevne škole u nastavi geografije. Katarina Mandić, prof. geografije, i Luca Bašić, prof. geografije, iz Srednje strukovne škole Vice Vlatkovića u Zadru govorile su o ulozi geografa u modularnoj nastavi. Doc. dr. sc. Julijan Sutlović s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru održao je predavanje o ulozi karte u nastavi geografije, od informacije do komunikacije.

U nastavku programa doc. dr. sc. Ante Panjkota s Odjela za informacijske znanosti i tehnologije Sveučilišta u Zadru govorio je o vrednovanju u doba umjetne inteligencije, s naglaskom na pitanje kada odgovor više nije dovoljan dokaz znanja. Izv. prof. dr. sc. Željka Tomasović, također s Odjela za informacijske znanosti i tehnologije Sveučilišta u Zadru, predstavila je temu oblikovanja nastavnih materijala od instrukcijskog upita.

Završni dio programa bio je usmjeren na projektni rad i uporabu suvremenih prostornih podataka u nastavi geografije. Marino Perović, mag. geogr., i Katarina Dellavia, mag. praesc. educ., iz Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija predstavili su mogućnosti uključivanja nastavnika geografije u projektni svijet kroz partnerstva, ideje i prijave. Antonio Morić Španić, prof. geografije iz Srednje škole Hvar, održao je predavanje o primjeni svemirskih prostornih podataka u učenju i poučavanju prirodnih prijetnji.

Program seminara pokazao je širinu i suvremenost geografije kao nastavnog predmeta. Teme cjelodnevne škole, modularne nastave, kartografske pismenosti, vrednovanja u kontekstu umjetne inteligencije, oblikovanja nastavnih materijala, projektnog rada i uporabe prostornih podataka potvrđuju da je geografija dinamičan, interdisciplinaran i izrazito aktualan nastavni predmet. Skup je sudionicima omogućio povezivanje teorijskih polazišta s primjerima iz nastavne prakse te otvorio prostor za promišljanje o daljnjem unapređivanju poučavanja, učenja i vrednovanja u nastavi geografije.

U završnici seminara istaknuta je važnost stručnih skupova koji sudionicima ne pružaju samo nove informacije, nego ih potiču na promišljanje vlastite prakse i osnažuju za primjenu novih pristupa u školi i lokalnoj zajednici. Seminar Josipa Roglića još je jednom potvrdio važnost povezivanja struke, znanosti i škole u profesionalnom razvoju učitelja i nastavnika geografije.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, od 1. do 3. srpnja 2026. godine u Srednjoj školi Antuna Matijaševića Karamanea na Visu, održan je Državni stručni skup za SHE škole „Škola bez mobitela – mit ili moguća stvarnost?“. Interdisciplinarni stručni skup okupio je članice Mreže škola koje promiču zdravlje (SHE), novoizabrane članice SHE mreže u školskoj godini 2025/2026. te ravnatelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike i predstavnike institucija koje zajednički djeluju na promicanju zdravlja i dobrobiti djece i mladih. U uvodnom dijelu nazočni su bili Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i mladih, Momir Karin, ravnatelj Uprave za odgoj i obrazovanje, predstavnici HZJZ-a.

Skup je otvoren pozdravnim govorima predstavnika organizatora i partnerskih institucija, među kojima su bili mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, predstavnici Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET te domaćin skupa, ravnatelj Srednje škole Antuna Matijaševića Karamanea Domagoj Pšeničnjak.

Pozdravljajući sudionike, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., istaknula je da je tema ovogodišnjega stručnog skupa jedno od najaktualnijih pitanja suvremenoga odgoja i obrazovanja te naglasila važnost zajedničkog promišljanja o stvaranju školskog okruženja koje promiče zdravlje, dobrobit i kvalitetu života učenika. Istaknula je da obrazovanje o zdravlju danas podrazumijeva mnogo više od usvajanja znanja – ono uključuje razvoj životnih vještina, odgovornosti i otpornosti te stvaranje sigurnoga, uključivoga i poticajnoga okruženja u kojem se svaki učenik može razvijati i ostvariti svoj puni potencijal. Posebno je naglasila važnost dugogodišnje suradnje Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u razvoju Mreže škola koje promiču zdravlje.

Podsjetila je da se ove godine obilježava deset godina uključivanja srednjih škola u SHE mrežu u Republici Hrvatskoj te istaknula da se interes odgojno-obrazovnih ustanova za uključivanje u mrežu kontinuirano povećava. Naglasila je da SHE škole imaju važnu ulogu u promicanju zdravih životnih navika, mentalnoga zdravlja, socijalnih i emocionalnih kompetencija te odgovornoga korištenja digitalnih tehnologija, zbog čega su primjer stvaranja školskog okruženja u kojemu su zdravlje i dobrobit sastavni dio odgojno-obrazovnoga procesa.

Tijekom trodnevnoga stručnog usavršavanja sudionici su sudjelovali u nizu predavanja, radionica i terenskih aktivnosti posvećenih utjecaju digitalnih tehnologija na zdravlje i razvoj djece i mladih. O izazovima i mogućnostima odgovornoga korištenja digitalnih tehnologija govorili su Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a, Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i mladih, izv. prof. dr. sc. Ivana Savić Pavičin sa Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Jelena Čvrljak iz Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te psihologinja Ivana Korana Fiamengo Ćapin.

Poseban naglasak stavljen je na iskustveno učenje izvan učionice. Drugoga dana sudionici su kroz radionice i rad u neposrednom prirodnom okruženju promišljali o odnosu djece prema digitalnim tehnologijama bez korištenja mobilnih uređaja. Terenski rad proveden je u Komiži, a među ostalim i posjetom OŠ Komiža i Geoparku Viški arhipelag. Sudionici su analizirali opažanja iz neposredne stvarnosti te razmjenjivali iskustva o načinima poticanja zdravih životnih navika, međusobne suradnje i aktivnoga provođenja slobodnoga vremena.

Tijekom trećega dana državnog stručnog skupa, predstavljeni su rezultati upitnika provedenog tijekom terenskog rada sa sudionicima skupa. Sudionici su imali prilike uvjeriti se o pozitivnim iskustvima vezano za korištenje mobitela u školskom okruženju. U završnici skupa, sudionici su aktivno raspravljali o izlaganjima primjera dobre prakse u jednoj osnovnoj (OŠ Središće, Zagreb) i jedne srednje škole (Srednja škola Antuna Matijaševića Karamanea, Vis). O izazovima upravljanja školom iz perspektive ravnatelja, izlagao je Domagoj Pšeničnjak, prof., ravnatelj SŠ A. M. Karamaneo, Vis, te su održane su i radionice posvećene utjecaju online okruženja na zdravlje učenika te mogućnostima primjene umjetne inteligencije u podršci učenicima s teškoćama. Završni dio skupa bio je posvećen analizi izvješća SHE škola i metodičkim smjernicama za rad u školskoj godini 2026/2027. te evaluaciji stručnoga skupa.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Zajedničkog vijeća općina i Srpskog narodnog vijeća u Srpskom domu u Vukovaru je 25. i 26. lipnja 2026. godine održan državni stručni skup „Izazovi komunikacije u odgojno-obrazovnom procesu“, namijenjen odgojno-obrazovnim radnicima koji rade na srpskom jeziku i pismu. Skup je okupio učitelje, nastavnike, odgojitelje, stručne suradnike i druge stručnjake iz Hrvatske i Srbije s ciljem razmjene iskustava i jačanja profesionalnih kompetencija u području komunikacije.

Na otvorenju skupa sudionike su pozdravili ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dejan Drakulić te predsjednica Odbora za obrazovanje Srpskog narodnog vijeća Danka Jarić.

Otvarajući skup, ravnateljica Agencije Katarina Milković istaknula je kako je komunikacija jedno od temeljnih pitanja odgojno-obrazovne struke.

„Ovaj skup okuplja stručnjake, praktičare i djelatnike odgojno-obrazovnoga sustava s ciljem da zajedno promišljamo jedno od najvažnijih pitanja našega poziva – komunikaciju. Jer upravo je komunikacija temelj na kojemu gradimo razumijevanje, suradnju, povjerenje i kvalitetne odnose u školi, vrtiću i širem odgojno-obrazovnom okruženju.“ Naglasila je kako je tema skupa posebno važna u vremenu ubrzanih društvenih promjena i sve složenijih odgojnih okolnosti te da kvalitetna komunikacija doprinosi razvoju profesionalnih kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika i kvaliteti odgojno-obrazovnoga procesa.

Tijekom dvodnevnoga stručnog skupa, koji je vodila  viša savjetnica za srpsku nacionalnu manjinu Vedrana Vidaković, održana su stručna predavanja i radionice u kojima su brojni predavači iz različitih područja komunikaciju promatrali iz teorijske i praktične perspektive. Sudionici su razmjenjivali iskustva, raspravljali o izazovima komunikacije u odgojno-obrazovnom radu te usvajali suvremene pristupe i metode koje pridonose stvaranju poticajnoga, uključivoga i kvalitetnoga odgojno-obrazovnog okruženja.

U Zadru je 23. lipnja 2026. godine svečano otvorena 34. Međunarodna ljetna škola kineziologa, jedan od najznačajnijih međunarodnih znanstveno-stručnih skupova iz područja kineziologije koji već više od tri desetljeća okuplja stručnjake, znanstvenike i praktičare iz Hrvatske i inozemstva. Ovogodišnja škola održava se od 23. do 27. lipnja 2026. u organizaciji Hrvatskog kineziološkog saveza, uz suradnju brojnih partnerskih institucija, među kojima je i Agencija za odgoj i obrazovanje.

Sudionike su na svečanom otvorenju pozdravili prof. dr. sc. Goran Leko, predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza, gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić, univ. spec. oec., ravnatelj Uprave za sport Ministarstva turizma i sporta Krešimir Šamija, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., te predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović.

U svom obraćanju ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., zahvalila je Hrvatskom kineziološkom savezu na dugogodišnjoj uspješnoj organizaciji ovog uglednog međunarodnog skupa koji već 34 godine omogućuje razmjenu znanja, iskustava i primjera dobre prakse iz područja kineziološke edukacije, sporta, rekreacije i kineziterapije. Posebno je istaknula važnost ovogodišnje središnje teme „Inkluzija kroz tjelesnu aktivnost“, naglasivši da suvremeni odgojno-obrazovni sustav treba stvarati okruženje u kojem svako dijete i svaki učenik imaju jednake mogućnosti za razvoj svojih potencijala.

„Tjelesna aktivnost ima nezamjenjivu ulogu jer nadilazi razlike, povezuje ljude, razvija osjećaj pripadnosti, samopouzdanja i međusobnog poštovanja. Upravo kroz kretanje, igru i sport učimo vrijednosti suradnje, prihvaćanja i zajedništva“, istaknula je ravnateljica Milković. Govoreći o ulozi Agencije za odgoj i obrazovanje, naglasila je kako Agencija s ponosom sudjeluje kao partnerska ustanova ove manifestacije te kontinuirano podupire profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika, potiče izvrsnost u radu i osigurava prijenos suvremenih znanstvenih spoznaja u odgojno-obrazovnu praksu.

U sklopu programa 34. Međunarodne ljetne škole kineziologa Agencija za odgoj i obrazovanje organizira stručna predavanja i tribine posvećene aktualnim temama zdravlja učenika i odgojno-obrazovnog rada.

Među temama koje će biti predstavljene sudionicima posebno se ističe predavanje „Prepoznavanje i podrška: mentalno zdravlje djece i mladih u školskom okruženju“, posvećeno važnosti pravodobnog prepoznavanja potreba djece i mladih te pružanja odgovarajuće podrške u školskom okruženju.

U okviru kineziološke tribine „Tjelesna i zdravstvena kultura u Cjelodnevnoj školi“ raspravljat će se o ulozi i mogućnostima nastave tjelesne i zdravstvene kulture u novom organizacijskom modelu rada škola te o izazovima i primjerima dobre prakse u provedbi Cjelodnevne škole.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 17. do 19. lipnja 2026. godine u Vodicama je održan Državni stručni skup za učitelje razredne nastave pod nazivom „Učitelj: inspiracija, osobni razvoj i utjecaj / Inovacije u e-Dnevniku / CDŠ“. Skup je okupio više od 400  učitelja razredne nastave iz svih dijelova Republike Hrvatske te pružio prostor za stručno usavršavanje, razmjenu iskustava i promišljanje o suvremenoj ulozi učitelja u odgojno-obrazovnom procesu.

Državni stručni skup su organizirali viši savjetnici za razrednu nastavu Sanja Bilogrević, Martina Horvat, Karolina Vidović i Tomislav Paljak.

Sudionike skupa su uvodno pozdravile ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof. te mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

U svom je obraćanju ravnateljica Agencije istaknula kako učiteljski poziv nadilazi prijenos znanja te predstavlja duboko ljudsku i društveno odgovornu djelatnost čiji se učinci često ne mogu neposredno izmjeriti.

Naglasila je da se najveći dio učiteljskog utjecaja odvija „u tišini“ svakodnevice – u riječima ohrabrenja, u trenucima kada učenik prvi put povjeruje u vlastite sposobnosti te u iskustvima koja oblikuju dugoročno samopouzdanje, motivaciju i životne izbore učenika.

„Učitelj je mnogo više od prenositelja znanja: on je inspiracija koja budi znatiželju, uzor koji pokazuje vlastiti profesionalni rast te osoba koja svojim djelovanjem oblikuje ne samo znanje učenika, nego i njihov identitet. Time učitelj postaje ključna figura u razvoju cjelovite osobe“, naglasila je ravnateljica Agencije.

„Agencija za odgoj i obrazovanje i nadalje će biti vaš partner u profesionalnom razvoju, razmjeni iskustava i zajedničkom stvaranju kvalitetnoga odgojno-obrazovnog sustava“, poručila je ravnateljica Agencije.

Program je obogatila klapa Dota pri Glazbenoj školi Ivana Lukačića, čiji je nastup dao poseban doprinos svečanom ugođaju skupa.

Program je bio usmjeren na jačanje profesionalnoga identiteta učitelja, njihovu dobrobit i otpornost, razvoj inkluzivnih i empatičnih školskih praksi te na suvremene izazove obrazovanja u kontekstu digitalne transformacije i primjene novih tehnologija. Naglašena je važnost komunikacijskih i refleksivnih kompetencija te kontinuiranoga stručnog usavršavanja kao temelja kvalitetnoga poučavanja.

Drugoga dana skupa predavanja su bila usmjerena na empatiju, inkluziju i profesionalnu dobrobit učitelja. Istaknuta je važnost stvaranja školskoga okruženja u kojem se uvažavaju različitosti, potiče osjećaj pripadnosti te osigurava podrška svakom učeniku. Poseban naglasak stavljen je na razvoj pozitivne razredne klime temeljene na povjerenju, suradnji i međusobnom poštovanju.

Sudionicima su predstavljene i suvremene spoznaje o stresu u učiteljskoj profesiji te strategije jačanja profesionalne otpornosti i očuvanja mentalnoga i emocionalnoga zdravlja. Predavanja su dodatno istaknula važnost empatije kao ključne kompetencije učitelja i njezinu ulogu u kvalitetnoj komunikaciji i odnosima unutar školske zajednice.

Tijekom skupa predstavljeni su i primjeri dobre prakse, uključujući projektno i iskustveno učenje, kroskurikularne pristupe te inovativne metode poučavanja i vrednovanja. Poseban doprinos dali su prikazi iskustava provedbe eksperimentalnoga programa „Osnovna škola kao cjelodnevna škola“, kao i novosti vezane uz razvoj sustava e-Dnevnika i njegovu primjenu u odgojno-obrazovnom radu.

Skup je zaključen naglaskom na učitelja kao ključnog nositelja odgojno-obrazovnih promjena te na važnost suradnje, razmjene iskustava i kontinuiranoga profesionalnog razvoja u stvaranju uključivoga, sigurnoga i poticajnoga školskog okruženja za svakoga učenika.

Sudionici stručnoga skupa u evaluaciji su istaknuli  da su tema i sadržaj programa iznimno aktualni te da će sadržaji skupa značajno doprinijeti njihov profesionalnom razvoju te su stručni skup ocijenili izvrsnim.

Agencija za odgoj i obrazovanje, uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, na 22. svečanosti dodjele Nagrade Oskar znanja, održanoj 10. lipnja 2026. godine u Velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, dodijelila je najprestižnije priznanje u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja.

Nagrada Oskar znanja dodjeljuje se učenicima koji su osvojili prvo mjesto na državnim natjecanjima iz znanja, glazbe i plesa te onima koji su ostvarili iznimne uspjehe na međunarodnim natjecanjima tijekom školske godine 2025./2026.

Osim Priznanja, Nagradu Oskar znanja jedinstvenu skulpturu autorice Valerije Polanec primilo je 484 učenika osnovnih i srednjih škola.

Mentorima nagrađenih učenika uručene su zahvalnice za stručan i predan rad.

Svečanosti kojoj su nazočili učenici, mentori i roditelji te brojni uzvanici iz obrazovnog, znanstvenog i javnog života predstavljena su područja u kojima su ostvareni iznimni rezultati, od prirodoslovlja, matematike, informatike, robotike i STEM disciplina do jezika, umjetnosti, glazbe, plesa, tehničke kulture, vjeronauka i debate.

foto: IPIK

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs istaknuo je kako je Oskar znanja jedno od onih priznanja koje ostaje trajno upisano u životopis i sjećanje svakoga učenika.

„Ovo priznanje dodjeljuje se mladim ljudima koji su pokazali da se znanjem, učenjem, upornošću i težnjom prema izvrsnosti mogu ostvariti impresivni rezultati. Kada iza sebe imate podršku učitelja, nastavnika, mentora i ravnatelja, uspjeh postaje zajedničko postignuće na ponos cijeloga društva“, poručio je ministar Fuchs čestitajući svim dobitnicima.

Govoreći o izazovima budućnosti, posebno je naglasio važnost razvoja obrazovnog sustava u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i umjetne inteligencije te istaknuo kako Hrvatska aktivno razvija modele njezine primjene u obrazovanju.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković naglasila je kako Nagrada Oskar znanja predstavlja potvrdu ulaganja u znanje kao temeljnu vrijednost svakog društva.

„Ovom svečanošću slavimo djecu i mlade koji su svojim talentom, znatiželjom, predanošću i radom dosegli vrh. Iz godine u godinu svjedočimo impresivnom broju učenika koji dokazuju da izvrsnost nije slučajnost, nego rezultat sustavnoga rada, ustrajnosti i vjere u vlastite mogućnosti“, istaknula je ravnateljica Milković.

Podsjetila je kako je tijekom II. polugodišta na 31 natjecanju i 8 smotri na školskoj razini sudjelovalo čak 143.228 učenika i 15.785 mentora, dok je na županijskoj razini sudjelovalo 39.807 učenika i 3.206 mentora. Na državnoj razini, u suradnji s brojnim strukovnim društvima, udrugama i savezima, natjecalo se 7.387 učenika uz potporu 1.378 mentora.

Od ukupno 484 dobitnika Oskara znanja, njih 240 osvojilo je prvo mjesto na državnim natjecanjima iz znanja, 160 prvo mjesto na natjecanjima u području glazbe i plesa, dok je 84 učenika ostvarilo iznimne uspjehe na međunarodnim natjecanjima i olimpijadama znanja.

Svečani program započeo je izvedbom hrvatske himne u interpretaciji Mure Kričke, učenice Glazbene škole Varaždin, uz klavirsku pratnju Martine Jakšić. U umjetničkom dijelu programa nastupio je proslavljeni skladatelj i jazz-pijanist Zvjezdan Ružić izvedbom skladbe A Storm in a Teacup, dok je Plesni studio TransForm izveo nagrađivane koreografije The Circus i Thunderstruck.

Značaju svečanosti doprinijele video poruke podrške i čestitke koje su dobitnicima Nagrade Oskar znanja uputili izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, glumac Goran Višnjić, glazbenica Miach, rukometaš Filip Glavaš, glumica Katja Matković te mentorica Valentina Pižir. U svojim su porukama naglasili važnost upornosti, rada, znatiželje i hrabrosti te poručili dobitnicima Nagrade da slijede vlastiti snove.

Program ovogodišnje svečanosti vodila je poznata televizijska i radijska voditeljica Daniela Trbović, a posebnu pozornost okupljenih privukao je njezin nesvakidašnji suvoditelj,  humanoidni robot tvrtke Abysalto.

Najboljim učenicima generacije, ovogodišnjim pobjednicima državnih natjecanja u znanju, glazbi i plesu i osvajačima medalja na međunarodnim natjecanjima i olimpijadama, 10. lipnja 2026. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu bit će dodijeljena Nagrada Oskar znanja 2026.

Nagradu Oskar znanja, skulpturu istaknute umjetnice Valerije Polanec i Priznanje, u školskoj godini 2025./2026. primit će 484 učenika Republike Hrvatske u vremenu od 16.00 do 17.30 sati u predvorju Velike dvorane Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Mentorima nagrađenih učenika koji su svojim znanjima i trajnom posvećenošću doprinijeli ostvarivanju iznimnih postignuća učenika bit će uručena Zahvalnica za predan i stručan rad, u istom terminu. Program svečanosti dodjele Nagrade Oskar znanja, 2026. nastavit će se umjetničkim programom u 18.00 sati, u Velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

Svečanost dodjele Nagrade Oskar znanja, 2026. organizira Agencija za odgoj i obrazovanje uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Program 22. svečane dodjele nagrade Oskar znanja 2026., prenosit će se uživo iz Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog na Youtube kanalu Agencije za odgoj i obrazovanje na poveznici: https://youtube.com/live/6ita6cmqLwc?feature=share i na Facebook stranici Oskar znanja https://www.facebook.com/events/1157324739911302/

U sklopu provedbe projekta ISKRA – Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika u skladu s reformskim procesima – faza I u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. potpisani su ugovori o suradnji sa školama.

Ugovore je uime Agencije za odgoj i obrazovanje potpisala ravnateljica mr. sc. Katarina Milković, prof., a uime škola potpisale su ravnateljice i ravnatelji:

Osnovna škola Manuš, Split: ravnateljica Marita Guć, prof.

Zdravstvena škola Split: ravnateljica Sanja Perić, prof.

Gimnazija Josipa Slavenskoga, Čakovec: ravnateljica Sandra Breka-Ovčar, prof.

Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin: ravnatelj Dario Kostelić, mag. educ.

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Sveti Ilija: ravnateljica Anđelka Rihtarić, prof.

Osnovna škola Stjepana Radića, Brestovec Orehovički: ravnatelj Zdenko Kobeščak, univ. spec.

Tehnička škola Bjelovar: ravnatelj Dario Malogorski, prof.

Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik: ravnatelj Ivan Knežević, mag. geog.

Ovim ugovorima odabrane škole postaju domaćini pokaznih učionica Agencije za odgoj i obrazovanje za provedbu stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika u skladu s projektnim ciljevima, a suradnja je ugovorena na period u trajanju 10 godina. Na temelju ovog ugovora škole će biti opremljene suvremenom didaktičkom, asistivnom i drugom opremom, osiguravajući tehničke uvjete za podizanje kvalitete stručnih usavršavanja u organizaciji Agencije.

Osim stručnih usavršavanja, u predmetnim učionicama bit će moguće provoditi istraživanja u nastavi, razvoj novih metodičkih pristupa, kolegijalnu podršku i redovnu nastavu sukladno ugovornim obvezama.

Analiza sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (2020. – 2025.) dio je projekta ISKRA – Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika koju provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021–2027 . Općim ciljem projekta Iskra “unapređenje i modernizacija profesionalnog razvoja te upravljanja ljudskim potencijalima u odgojno-obrazovnim ustanovama”, Agencija za odgoj i obrazovanje ukazuje na važnost praćenja smjernica europskog odgojno-obrazovnog konteksta, kao i suvremenog dinamičkog okruženja, čime želi osnažiti sve djelatnike u sustavu za kontinuirani profesionalni razvoj. Ova analiza ima dvostruku ulogu, temelj za razumijevanje trenutnog stanja sustava stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja i polazište za oblikovanje budućih smjernica stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika koji mora biti okosnica održivog modela kontinuiranog profesionalnog razvoja.

Velikim okupljanjem bivših i sadašnjih učenika, učitelja, djelatnika škole te brojnih uzvanika, Osnovna škola Krapinske Toplice 9. lipnja 2026. godine, svečanim je programom obilježila 180 godina organiziranog školstva u Krapinskim Toplicama. Svečanost je održana povodom velikog jubileja škole koja od 1846. godine neprekidno odgaja i obrazuje generacije učenika i jedno je od najvažnijih središta društvenog života lokalne zajednice.

U bogatom kulturno-umjetničkom programu sudjelovali su učenici škole koji su se predstavili glazbenim, recitalnim, dramskim i plesnim nastupima, pokazujući talent, kreativnost i zajedništvo koje se njeguje u školi.

Uz učenike, učitelje i brojne bivše djelatnike, proslavi su nazočili zamjenica krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek, načelnica Općine Krapinske Toplice Gordana Jureković, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof.

U svom obraćanju ravnateljica Agencije čestitala je školi na velikoj obljetnici istaknuvši da se malo škola u Hrvatskoj može pohvaliti tako dugom i vrijednom tradicijom. Naglasila je da je 180 godina rada gotovo dva stoljeća znanja, odgoja i odgovornosti prema generacijama djece koje su upravo u toj školi stjecale prva znanja i gradile temelje za svoju budućnost.

„Osnovna škola Krapinske Toplice primjer je škole koja uspješno povezuje bogatu tradiciju s potrebama suvremenog obrazovanja, poštuje svoju prošlost, a istodobno hrabro gradi svoju budućnost“, poručila je Milković.

Osvrnula se i na aktualni investicijski ciklus koji uključuje rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju nove sportske dvorane, naglasivši da se tim ulaganjima stvaraju uvjeti za jednosmjensku nastavu i još kvalitetnije obrazovanje učenika.