Agencija za odgoj i obrazovanje

Državni stručni skup „Nazorovo djelo u kontekstu suvremene hrvatske književnosti“, koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje, okupio je u Postirima na Braču učitelje, nastavnike, stručnjake i sudionike iz kulturnoga i obrazovnoga života Hrvatske. Skup je održan u sklopu kulturno-prosvjetne manifestacije „Nazorovi dani“, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a ovogodišnja manifestacija obilježava dva velika jubileja – 150. godišnjicu rođenja Vladimira Nazora i 30. obljetnicu održavanja „Nazorovih dana“.

Stručni skup otvoren je u Postirima na Braču 21. svibnja 2026. godine, a okupio je učitelje razredne nastave, nastavnike hrvatskoga jezika, stručnjake iz akademske zajednice, brojne sudionike iz obrazovnoga i kulturnoga života Hrvatske, s ciljem promicanja proučavanja života i stvaralaštva Vladimira Nazora te razmjene suvremenih metodičkih pristupa u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti.

Sudionike je pozdravila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., istaknuvši da se u Nazorovu rodnom mjestu ne obilježava samo velika obljetnica, nego i trajna vrijednost njegova književnog stvaralaštva.

„Vladimir Nazor svojim je djelom oblikovao hrvatski kulturni i nacionalni identitet, a njegova književnost i danas ostaje aktualna i nadahnjujuća. U vremenu brzih promjena podsjeća nas na važnost jezika, kulturnoga pamćenja i humanističkih vrijednosti. Ovaj Državni stručni skup prilika je za znanstveni i stručni dijalog o Nazorovu mjestu u suvremenoj hrvatskoj književnosti i kulturi, ali i za razmjenu iskustava o načinima približavanja njegova djela učenicima u suvremenom nastavnom procesu. Posebna vrijednost ovakvih susreta jest povezivanje znanstvene misli, nastavne prakse i kulturne baštine“, poručila je Milković.

Naglasila je i važnost stručnoga usavršavanja učitelja i nastavnika koji svojim radom približavaju Nazorovo djelo novim generacijama učenika te potiču razumijevanje književnosti kao važnoga dijela kulturnoga identiteta.

Tijekom dvodnevnoga programa predstavljena su brojna stručna izlaganja, primjeri dobre prakse i projekti posvećeni Nazorovu stvaralaštvu. O važnosti „Nazorovih dana“ govorila je Anđelka Rihtarić, ravnateljica Osnovne škole „Vladimir Nazor“ iz Svetog Ilije, dok je profesorica viša savjetnica za hrvatski jezik Hrvatka Kuko održala predavanje „Metodičke mogućnosti u obradi Nazorova djela Voda”. Helena Budimir predstavila je temu „Od Cetine do Brača – kap po kap, Vladimir Nazor i Dinko Šimunović“, a ravnateljica Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru Sandra Šango prikazala je školski kalendar posvećen Nazoru kao primjer dobre prakse. Za kraj su prvoga dana stručnoga skupa učenici Gimnazije Vladimira Nazora iz Zadra izveli predstavu Voda pred župnom crkvom u Postirima, pod mentorstvom nastavnice Senke Weber.

Drugoga dana skupa naglasak je stavljen na poticanje čitanja među učenicima svih uzrasta, o čemu su govorile profesorica Ema Bodrožić-Selak iz II. gimnazije u Splitu i učiteljica razredne nastave Branka Pastuović iz Osnovne škole Brodarica u Šibeniku. Prigodno predavanje Nazorovi hrvatski kraljevi ili kultura sjećanja hrvatskoga naroda održao je mr. sc. Božidar Petrač, potpredsjednik Matice hrvatske, u prigodi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira. Uz njegovo predavanje pjesme Vladimira Nazora čitala je glumica Silvana Stanić. Stručni skup organizirala je viša savjetnica za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Hrvatka Kuko.

Održana je i smotra „Krasno zborimo Nazora“, na kojem su učenici škola koje nose ime Vladimira Nazora kazivali njegovu poeziju, potvrđujući trajnu vrijednost njegova književnog nasljeđa među mladim generacijama. Članice Povjerenstva bile su: profesorica Anđelka Rihtarić, glumica Silvana Stanić, dr. sc. Anđela Milinović Hrga s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i učiteljica razredne nastave u OŠ Postirima Danijela Radić.

U sklopu manifestacije proglašeni su i pobjednici tradicionalnog 19. literarnog natječaja „Nazor i mi“, koji Agencija za odgoj i obrazovanje organizira u suradnji s Osnovnom školom Vladimira Nazora u Postirima. Natječaj je bio namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj i učenicima hrvatskih škola i društava u iseljeništvu, a cilj mu je poticanje literarnoga stvaralaštva i njegovanje Nazorove književne baštine među mladima.

U I. gimnaziji u Zagrebu 16. svibnja 2026. svečano je otvoreno državno Natjecanje u debati u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga debatnog društva. Natjecanje je okupilo učenike osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske koji su kroz argumentiranu raspravu pokazali znanje, govorne vještine i sposobnost kritičkog promišljanja.

Ovogodišnje teme potaknule su učenike na promišljanje o važnim društvenim pitanjima. Osnovnoškolci su debatirali na temu: Država bi trebala dati prioritet STEM obrazovanju u odnosu na društvene i humanističke znanosti, dok su srednjoškolci raspravljali o tezi: Ovaj dom smatra da ekonomske sankcije čine više štete nego koristi.

Učeničke argumente za i protiv pozorno su pratili i vrednovali debatni suci, koji su na kraju proglasili pobjednike ekipnog i pojedinačnog natjecanja.

Natjecanje je otvorila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je u svom govoru istaknula važnost debate u razvoju mladih: „Vjerujem da će ovogodišnje zadane teme otvoriti snažnu raspravu među debatantima, potaknuti žar kritičkog mišljenja, a istovremeno razvijati toleranciju prema različitim stavovima i idejama.“

Naglasila je da su natjecanja u debati vrijedna prilika za razvijanje govorništva, oblikovanje vlastitih stavova, promišljanje i donošenje odluka te razvoj osobnosti učenika.

Debata uistinu razvija kritičko mišljenje, toleranciju i komunikacijske vještine te potiče mlade na aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Upravo zato ovo natjecanje je važan doprinos obrazovanju mladih koji promišljaju, argumentiraju i odgovorno sudjeluju u društvu.

Državna smotra projekata „Projekt građanin“ iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja i drugih međupredmetnih tema, na kojoj su učenici uz podršku mentora predstavili projekte kojima su istraživali i rješavali probleme u svojim lokalnim zajednicama, održana je 16. svibnja 2026. u Osnovnoj školi Grigora Viteza u Zagrebu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Na smotri su sudjelovala ukupno 82 tima iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske,  21 tim razredne nastave, 35 timova predmetne nastave osnovnih škola te 26 timova srednjih škola.

Smotru je otvorila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je istaknula važnost razvijanja građanskih kompetencija, kritičkog mišljenja, timskog rada i aktivnog sudjelovanja učenika u društvu.

Cilj projekta i smotre jest omogućiti učenicima razvoj građanske kompetencije, poduzetnosti i drugih ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje kroz praktično djelovanje u zajednici. Tijekom rada na projektima učenici su istraživali probleme, prikupljali informacije, surađivali sa stručnjacima i lokalnom zajednicom te predlagali konkretna rješenja.

Učenici su se u svojim projektima bavili brojnim važnim temama poput zaštite okoliša, održivog razvoja, zdrave prehrane, volontiranja, očuvanja kulturne baštine, međugeneracijske solidarnosti, prevencije digitalnog nasilja, odgovornog korištenja tehnologije i umjetne inteligencije, uređenja školskog prostora, sigurnosti u prometu, recikliranja tekstila, zaštite mora i smanjenja ovisnosti o ekranima. Posebna pozornost bila je usmjerena i na razvoj empatije, nenasilne komunikacije, humanitarnog djelovanja te aktivnog uključivanja učenika u život škole i lokalne zajednice.

XXXI. državno Natjecanje iz hrvatskoga jezika, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, održano je od 13. do 15. svibnja 2026. u Crikvenici. Škola domaćin bila je Osnovna škola Vladimira Nazora Crikvenica.

U Natjecanju je sudjelovalo 132 učenika i 106 mentora. U kategorijama osnovnih škola prva mjesta osvojili su Laura Kunda Gustavsson, OŠ Kantrida Rijeka, mentorice Nikoline Šojat (7. r.) te Tina Smoljak, OŠ Mate Lovraka Zagreb, mentorice Arijane Watz (8. r.). U kategorijama srednje škole prva mjesta osvojili su Karlo Balić, EDukOS – privatna srednja škola s pravom javnosti Osijek, mentorice Ivane Buljubašić (1. razred), Marija Laura Matić, V. gimnazija Split, mentorice Diane Vitković (2. r.), Ivan Matija Živko, SŠ Ivan Švear Ivanić-Grad, mentorice Valentine Pižir (3. r.) i Luka Primorac, XV. gimnazija Zagreb, mentorice Franke Kraševac (4. r.). Konačni rezultati XXXI. državnog Natjecanja iz hrvatskoga jezika dostupni su na poveznici.

Osnovna škola Vladimira Nazora Crikvenica upriličila je 14. svibnja 2026. svečani program otvaranja i 15. svibnja 2026. svečani program zatvaranja XXXI. državnoga Natjecanja iz hrvatskoga jezika, a 14. svibnja 2026., u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, održano je za mentore predavanje Vokativ u kontekstu evaluacijske morfologije, izv. prof. dr. sc. Maje Glušac s Filozofskoga fakulteta Osijek.

Tijekom otvaranja XXXI. državnog Natjecanja iz hrvatskoga jezika sudionike je u ime Agencije za odgoj i obrazovanje i Državnoga povjerenstva Natjecanja iz hrvatskoga jezika u školskoj godini 2025./2026. pozdravila predsjednica Državnoga povjerenstva Barbara Beronja, a sudionicima su se obratili i Daliborka Todorović, ravnateljica Osnovne škole Vladimira Nazora Crikvenica, te Vjekoslava Glavan, pročelnica jednoga od upravnih odjela Grada Crikvenice.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora organizirali su 14. svibnja 2026. godine zajedničku tematsku sjednicu posvećenu izazovima odgoja i obrazovanja generacija Z i Alfa.

Uz saborske zastupnike, na sjednici su sudjelovali ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije, Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja te drugih relevantnih institucija.

Sjednicu su otvorile predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković i Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović, koje su istaknule da digitalne tehnologije snažno oblikuju odgoj i obrazovanje novih generacija te da je uz zaštitu djece u digitalnom okruženju ključno jačati medijsku pismenost, kritičko mišljenje, emocionalnu otpornost i suradnju svih društvenih dionika.

Kada je riječ o odgoju i obrazovanju generacija Z i Alfa, istaknuti su izazovi poput razvoja koncentracije, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti, uz potrebu jačanja emocionalne otpornosti i komunikacijskih vještina. U raspravi koja je uslijedila sudionici su upozorili na brojne izazove digitalnog djetinjstva – od elektroničkog nasilja, govora mržnje i prikrivenog oglašavanja do ovisničkog dizajna aplikacija te slabijih komunikacijskih vještina djece i mladih. Istaknuti su i problemi koncentracije, dubinskog čitanja i mentalnog zdravlja.

Naglašena je važnost razvoja medijske pismenosti, kritičkog razmišljanja i odgovornog korištenja umjetne inteligencije, kao i učenja djece sigurnom i promišljenom ponašanju u digitalnom prostoru. Posebno je istaknuta uloga roditelja, uz poruku da odgovornost ne može biti isključivo na školama i nastavnicima.

Sudionici su zaključili da je potrebno pronaći ravnotežu između digitalizacije obrazovanja i očuvanja njegove temeljne odgojne i obrazovne uloge, uz dodatno jačanje sportskih aktivnosti i psihološke podrške učenicima.

Na temelju Javnog poziva odgojno-obrazovnim ustanovama za sudjelovanje u projektu ISKRA – Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika u skladu s reformskim procesima – faza I: Uspostava pokaznih učionica za stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., donijela je odluku o odabiru škola koje će sudjelovati u projektu.

U odabranim školama uspostavit će se pokazne učionice koje će se koristiti za organizaciju programa stručnog usavršavanja za odgojno-obrazovne radnike iz cijele Hrvatske, s naglaskom na primjenu suvremenih didaktičkih metoda, aktivnih oblika učenja te korištenje digitalne, analogne i asistivne tehnologije. Također će služiti kao laboratoriji za istraživanje učinkovitosti različitih nastavnih pristupa, testiranje novih didaktičkih koncepata i praćenje utjecaja suvremeno opremljenih prostora na kvalitetu nastave i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.

Za sudjelovanje u projektu odabrane su sljedeće škole:

Osnovna škola Manuš, Split

Zdravstvena škola Split

Gimnazija Josipa Slavenskoga Čakovec

Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin

Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Sveti Ilija

Osnovna škola Stjepana Radića Brestovec Orehovički

Tehnička škola Bjelovar

Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je javni poziv osnovnim i srednjim školama za prijavu za sudjelovanje u projektu „Najbolji školski projekt – smanjimo otpad od hrane“.

Cilj projekta je potaknuti mlade na aktivan doprinos predlaganjem konkretnih rješenja za promjenu navika, ali i vlastitim primjerom poticati vršnjake na odgovorniji odnos prema hrani. Predmet ovog javnog poziva odabir je triju najboljih projekata koje predlažu škole u kategorijama: osnovne škole: 1. do 4. razred, 5. do 8. razred i srednje škole: 1. do 4. razred koje će sudjelovati predlaganjem projekata kojima je cilj smanjenje otpada od hrane. Prijave su otvorene do 19. lipnja 2026. godine.

Na Sveučilištu Algebra Bernays 13. svibnja 2026. godine održana je konferencija „Razlika postoji: pedagoški pluralizam u praksi“, posvećena pedagoškom pluralizmu, cjelovitom razvoju učenika i budućnosti obrazovanja u kontekstu umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija i novih društvenih izazova. Konferenciju su zajednički organizirali Waldorfska škola u Zagrebu i Sveučilište Algebra Bernays, u partnerstvu s Osnovnom Montessori školom barunice Dedee Vranyczany, s ciljem otvaranja prostora za dijalog između različitih obrazovnih pristupa i razmjenu iskustava iz prakse.

Na konferenciji su sudjelovali prof. dr. sc. Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta Algebra Bernays, mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, prof. dr. Jost Schieren sa Sveučilišta Alanus, prof. Ana Botički Ćurlin, ravnateljica Srednje waldorfske škole u Zagrebu, dr. sc. Darija Korkut sa Sveučilišta Algebra Bernays, izv. prof. dr. sc. Adrijana Višnjić Jevtić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje na Sveučilištu Algebra Bernays.

Prof. dr. sc. Damir Jugo istaknuo je kako je danas imperativ promišljati na koji način obrazovne sustave učiniti kvalitetnijima, otvorenijima i spremnijima za budućnost. Naglasio je i da su kvalitetno vodstvo, odgovorno upravljanje i razumijevanje suvremenih obrazovnih potreba ključni za stvarne promjene u obrazovanju. „Upravo u tom kontekstu razvijamo i specijalistički studij Vodstvo i menadžment u obrazovanju, jer vjerujemo da su kvalitetno vodstvo, odgovorno upravljanje i razumijevanje suvremenih obrazovnih potreba ključni za stvarne promjene“ istaknuo je prof. dr. sc. Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta Algebra Bernays.

O važnosti prilagodbe obrazovnog sustava suvremenim izazovima govorila je i mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je naglasila potrebu za školom koja prepoznaje različitosti i razvija potencijale svakog učenika.

„Danas više nego ikada moramo promišljati kako stvoriti školu koja razumije različitosti, potiče potencijale i omogućuje svakom djetetu da pronađe vlastiti put. Obrazovanje se više ne može oslanjati na uniformirane pristupe, jer se od učenika očekuju kritičko mišljenje, kreativnost i sposobnost prilagodbe“, istaknula je mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje.

U poslijepodnevnom dijelu programa izv. prof. dr. sc. Robert Kopal održao je predavanje „Pedagogija pod pritiskom algoritama“, u kojem je govorio o utjecaju umjetne inteligencije i velikih jezičnih modela na kreativnost, kritičko mišljenje i obrazovni sustav. Posebno je upozorio na potrebu razvoja kritičkog mišljenja kod djece i mladih te na rizike pretjeranog oslanjanja na tehnologiju u procesima učenja i razvoja društvenih odnosa.

U prostoru Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu 13. svibnja 2026. godine svečano je obilježena 10. godišnjica djelovanja Osnovne škole Lotrščak. Na proslavi su sudjelovali ravnatelj škole Marin Divić sa suradnicima, učitelji, roditelji, učenici i prijatelji škole, a okupljenima se u ime Agencije za odgoj i obrazovanje obratila ravnateljica mr. sc. Katarina Milković, prof.

U svom obraćanju ravnateljica Milković istaknula je kako je deset godina rada za jednu mladu školu razdoblje obilježeno rastom, učenjem i izgradnjom zajednice te naglasila da škola nije samo mjesto stjecanja znanja, nego prostor u kojem se razvijaju vrijednosti, talenti i karakter učenika. Posebno je istaknula jedinstvenost OŠ Lotrščak kao prve osnovne škole za dječake u Hrvatskoj, nastale na inicijativu roditelja i u partnerstvu obitelji i škole.

„Vaša posebnost ne očituje se samo u organizacijskom modelu, nego ponajprije u jasno oblikovanoj odgojno-obrazovnoj viziji. Usmjerenost na cjelovit razvoj učenika, na ostvarivanje njihova punog intelektualnog i ljudskog potencijala  nadopunjena je sustavnim radom na izgradnji karaktera, osobnosti i rastu u vrlinama. Upravo takav pristup daje dublji smisao obrazovanju i čini ga trajnim životnim uporištem, naglasila je ravnateljica Agencije. Pohvalila je rad učitelja i stručnih suradnika, istaknuvši da njihova uloga nadilazi kurikulske okvire jer učenicima predstavljaju mentore, uzore i podršku.

Ravnateljica Milković zahvalila je svim osnivačima, roditeljima, djelatnicima i suradnicima koji su tijekom proteklog desetljeća sudjelovali u razvoju škole te poručila kako Agencija za odgoj i obrazovanje prepoznaje važnost stručnog rada, cjeloživotnog učenja i razvoja suvremenih metoda poučavanja.