Tablica 10. Tematski plan i program
Nastavne teme u modulu | Ciljevi i ishodi učenja | Oblici rada, nastavne metode i načini učenja | Nastavna sredstva i pomagala | Korelacije | Napomene |
---|---|---|---|---|---|
1. 2. 3. 4. 5. |
Cilj nastavne teme Napomena: cilj je iskazan ishodima učenja u predmetnom kurikulumu koji je dio strukovnog kurikuluma) Ishodi učenja za pojedine teme unutar modula (navesti 3 do 5 ishoda učenja za pojedinu temu). Napomena: tri ili više ishoda u tematskoj pripremi se kasnije konkretiziraju u nastavnoj pripremi do najviše 7 ishoda učenja. |
Ime i prezime učitelja/nastavnika:
Škola:
Razredni odjel:
Školska godina:
Dan izvedbe i broj nastavnih sati (jedan školski sat, blok sat ili rad izvan učionice):
Priprema za nastavnu jedinicu:
(naslov nastavne jedinice)
Iz modula/nastavne cjeline:
Tip sata:
Cilj nastavne jedinice
(Iskazan je uopćenom i sažetom formulacijom u širim okvirima i opisuje kakvu će korist imati učenik od učenja i poučavanja i često se ne može neposredno mjeriti jer je on tako široko definiran da iz njega izviru i drugi konkretni i potpuno mjerljivi ishoda učenja. Taj odgojno-obrazovni cilj je već naveden u tematskom planu iz kojeg proizlazi priprema za nastavni sat.)
Ovaj široko definirani cilj jest osnova za najviše sedam ishoda koliko se može realizirati na jednom nastavnom satu u trajanju od 45 minuta.
Ishodi učenja:
Učenik će biti sposoban:
Ishod 1.
Ishod 2.
Ishod 3.
Ishod 4.
Ishod 5.
Ishod 6.
Ishod 7.
Ishode učenja treba oblikovati tako da budu jasni, jednoznačni i da ih je moguće mjeriti. Ishodi učenja se još nazivaju očekivana postignuća, a u prijašnjoj metodici to su bili zadaci nastave.) Svaki ishod učenja mora imati sve tri komponente (aktivni glagol, uvjeti ispitivanja i minimalni kriterij).
Svrha ishoda učenja je da oni pouzdano vode nastavnika i učenika prema zadanom cilju. Pomažu učeniku da se usredotoči i uspostavi prioritete.
Etape nastavne jedinice (trajanje u minutama): | Navodi se artikulacija sata i njegova vremenska struktura u najosnovnijim crtama: etape nastavnog sata i trajanje svake etape u minutama. |
Oblici rada: | Navesti oblike rada. To su frontalni rad, te različiti oblici samostalnog rada učenika – u skupinama, u paru, individualni rad.) |
Metode učenja i poučavanja: | Metode učenja – načini na koje učenici uče. Metode poučavanja – načini na koje nastavnici poučavaju. |
Mediji (nastavna sredstva i pomagala): | Nabrojiti nastavna sredstva i pomagala koja će se koristiti tijekom nastavnog sata. |
Popis priloga: | Nabrojiti sve priloge koji se koriste na satu: nastavni listići, dodatni izvori, ilustrativni materijali i slično. Svi se prilozi prilažu uz pripremu te čuvaju u posebnoj mapi. |
Veze s drugim nastavnim predmetima. |
a) Za učenike (udžbenici, priručnici i drugi izvori znanja): Navesti literaturu koja je predviđena za učenike. Najčešće je riječ o udžbenicima, radnim bilježnicama, povijesnim zemljovidima i sl., no mogu biti i drugi materijali koje je pripremio nastavnik/ca. |
b) Za nastavnika (stručno-znanstvena, metodička, pedagoška, psihološka): Navesti temeljnu literaturu koju je nastavnik/ca koristio prilikom pripremanja za sat. Popis treba obuhvatiti kako stručno-znanstvenu literaturu, tako i metodičku, pedagošku i psihološku literaturu. |
Napomena:
Ovdje se navode osnovne kategorije znanja koje će se kognitivno procesirati (standard 1 i standard 2), te redoslijed i struktura njihove realizacije. Iz opisa treba biti jasno vidljivo kako će se razvijati standardi odnosno pojedine kategorije. U tu svrhu služi taksonomska tablica.
Činjenično znanje: standard 1.
Konceptualno znanje: standard 2.
Proceduralno znanje: standard 2.
Metakognitivno znanje: standard 1. i 2.
ETAPE NASTAVNOG SATA I NJEGOVA VREMENSKA STRUKTURA | ŠTO RADI NASTAVNIK | ŠTO RADI UČENIK | OBLICI RADA | METODE POUČAVANJA | NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA |
UVODNI DIO Trajanje u minutama. |
Što radi nastavnik u ovom dijelu sata: Nastavnik priopćava učenicima koji ishodi učenja se od njih očekuju na kraju učenja. Slijedi dogovor o radu (upoznavanje s odabranim materijalima, metodama i oblicima rada – što će i kako učiti) i koje vještine će se uvježbavati. Učenici su na taj način motivirani za rad jer točno znaju koje će vještine i znanja demonstrirati na kraju učenja, a prilikom provjere. |
Napisati: Što će raditi učenici – planirane učeničke aktivnosti tijekom nastavnog sata npr. učenici će izradit lentu vremena, analizirati povijesni izvor – pismeni i slikovni – i njegovu interpretaciju te napisati kratak esej o tome i grafički prikaz pretvoriti u tekst. Iz planiranih aktivnosti je vidljivo da će učenici razvijati tri vještine – vještinu kronološkog mišljenja, vještinu razumijevanja povijesne priče i vještinu analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija. |
Oblici rada: frontalni rad grupni rad rad u paru individualni rad |
1. Verbalne metode a) nastavničko izlaganje b) dijaloška metoda c) učeničko izlaganje 2. Dokumentacijske metode a) rad s udžbenikom b) rad s pomoćnom literaturom c) grafički i pismeni radovi d) rad s posebno pripremljenim materijalima e) rad s programiranim materijalima 3. Demonstracijske metode a) demonstracija predmeta (npr. arheološki artefakti i sl.) b) demonstracija procesa (npr. kako se izrađivala glinena posuda bez lončarskog kola i sl.) 4. Operativne metode a) manualni radovi b) grafički i pismeni radovi (eseji i sl.) |
Izvorna stvarnost: učenje u izvornom okolišu (arheološka nalazišta, građevine, spomenici, urbane cjeline) ili korištenje izvornih predmeta. Vizualna: slike, crteži, dijapozitivi, CD, DVD i sl. Auditivna: CD, DVD, MP3 i sl. Audio-vizualna: TV emisije, igrani i dokumentarni filmovi, CD, DVD, itd. Tekstualna: udžbenici, programirani materijali, nastavni listići i sl. Informacijska i komunikacijska tehnologija: računala i internet. Pomagala: ploča, kreda, projekcijsko platno, dijaprojektor, grafoskop, računalo, videorekorder, LCD projektor, računalo. VAŽNO: Oblike rada, nastavne metode, načine učenja te nastavna sredstva i pomagala treba navesti za svaku etapu i podetapu nastavnog sata zasebno, onako kako se izmjenjuju. |
SREDIŠNJI DIO Naslov, pojedine etape i njihovo trajanje u minutama. |
Što radi nastavnik u ovom dijelu sata: Nastavnik organizira učenje i brine se da svi učenici aktivno sudjeluju u radu, pomaže im kad imaju teškoće i kontrolira predviđeno vrijeme. Ako treba, dodatno pojašnjava materijale i usmjerava učenike prema ishodu. |
Napisati što rade učenici i na koji način uče – ostvaruju planirane aktivnosti po pojedinim etapama, npr. učenik izrađuje lentu vremena koristeći se tekstom u udžbeniku (navesti naslov teksta) itd. – u ovom slučaju način učenja je čitanje teksta i njegova vizualizacija. Načini učenja: slušanje, čitanje, pisanje, pripovijedanje, preispitivanje tvrdnji, računanje, crtanje, vizualizacija, vođenje rasprave, dijaloga i sl., organiziranje debate, istraživanje. |
|||
ZAVRŠNI DIO Trajanje u minutama. |
Što radi nastavnik u ovom dijelu sata: Traži od učenika da donesu odgovarajuće zaključke u skladu s zadanim ishodima učenja. Provjerava ishode učenja. Dijeli zadatke za rad kod kuće kojima se utvrđuju vještine. |
Napisati primjere zadataka za provjeru i ocjenjivanje koje učenici rješavaju na satu ili kod kuće. |
Šest kategorija kognitivnog procesa | ||||||
Dimenzija znanja i njezine kategorije | 1. Zapamti | 2. Objasni | 3. Primijeni | 4. Analiziraj | 5. Vrednuj | 6. Stvaraj |
A. Činjenično znanje | ||||||
B. Konceptualno znanje | ||||||
C. Proceduralno znanje | ||||||
D. Metakognitivno znanje |
1 Ovu taksonomsku tablicu valja ispuniti prilikom izrade tematskog plana i programa te priprema za pojedine nastavne jedinice, a također usporediti s rezultatima realizacije nakon ostvarenja svakog modula (nastavne teme) kako biste dobili uvid što ste planirali, a što ste postigli te kako se krećete prema cilju. Tablica je temelj za samoprocjenu i procjenu kvalitete rada nastavnika pa je dakle mogu koristiti stručne službe u školi i izvan nje.