6. Šesta jedinica ishoda učenja: dvadeseto stoljeće (od 1914. do 2000. godine)

Razmatrajući velike promjene u dalekoj prošlosti, možemo postići makar djelomičnu suglasnost o tome što je bilo važno za razvoj čovječanstva, a što nije. Međutim, što smo bliže sadašnjosti, to je teže razlikovati velike promjene i prijelomne događaje od manje značajnih. Stoga mi možemo tek naslutiti što će znanstvenici nakon sto ili dvjesto godina misliti da je bilo važno zapamtiti o povijesti 20. stoljeća. Sigurno je, jer već je danas jasno vidljivo, da je 20. stoljeće bilo doba neslućenog razvoja prirodnih znanosti, tehnoloških i tehničkih dostignuća. U ovom stoljeću znanost, otkrića i istraživanja doživjela su neslućeni razvoj – pojavio se nov oblik energije po kojemu će vjerojatno ovo stoljeće ući u povijest kao atomsko doba. Također, u ovom stoljeću po prvi put se ukazuje mogućnost da čovječanstvo samo sebe uništi. Naime, brz gospodarski uspon pojedinih europskih država tekao je paralelno s pojavom rasističkih ideja, nacionalističke ideologije i zahtjeva pojedinih država i njihovih političkih elita za položajem svjetske velesile, što je dovelo do zaoštravanja nacionalističkih težnji i do izbijanja međunarodnih sukoba koji završavaju u svjetskim ratovima. Destruktivne snage koje su se okupljale u političkom, tehničkom i znanstvenom miljeu pokazale su ljudima zastrašujuću moć oružja koja se iskazala u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Danas, s distancom od gotovo stotinu godina „ovaj prvi svjetski sukob koji je trajao od 1914. do 1945. možemo karakterizirati kao tridesetogodišnji rat u 20. stoljeću“.1 Eksplozivna snaga ideje o nacionalnoj državi, u spletu s moćnim silama autoritarnosti, totalitarizma, neokolonijalizma i krute birokracije uzrokovala je nacionalnu mržnju i etničke sukobe s neopisivim stradanjima stanovništva i golemim materijalnim gubicima. Nakon završetka rata 1945. godine i stradanja izazvanih na etničko-nacionalnoj osnovi u Europi je postojala težnja potiskivanju ili nenaglašavanju etničke pripadnosti te razvijanju općenitijeg identiteta, često omeđenoga državnim granicama. Tako kapitalističke europske države tijekom druge polovice stoljeća razvijaju europski identitet i demokratski poredak, dok se u svim socijalističkim državama istočne i jugoistočne Europe potiskuje nacionalna svijest u ime stvaranja novog društva u kojemu su trebale nestati nacionalne razlike. Međutim, padom Berlinskog zida 1989. godine i slomom komunističke ideologije neočekivano se otvara proces stvaranja novih nacionalnih država na prostoru Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Tako je samo raspad Sovjetskog saveza dao 15 novih nacionalnih država. Taj proces stvaranja novih nacionalnih država teče paralelno s jačanjem i širenjem Europske zajednice (od 1993. godine Europske unije). Pristaše Europske unije (euroentuzijasti) ističu kako integracija potiče države članice da rade zajedno, umjesto jedna protiv druge i pritom promiču mir i blagostanje. Euroskeptici, ljudi koji strahuju od sve veće snage Europske unije, tvrde da mnogim članicama EU-a prijeti opasnost od gubitka pojedinačnih nacionalnih identiteta. Također se brinu zbog prelaska ovlasti nacionalnih parlamenata u sjedište EU-a u Bruxellesu, i radije se opredjeljuju za lokalnu kontrolu. Euroskeptici su skloni smatrati čvršću političku integraciju prijetnjom, a ne dobrom prilikom. Euroentuzijasti i skeptici ne slažu se oko prirode EU i dosega njezine moći. Pristaše čvršće unije žele zajedničke propise koji će se primjenjivati u cijeloj EU, čak i ako to znači da će odluke EU imati prvenstvo u odnosu na želje nacionalnih parlamenata. Također žele da EU ima jedinstven stav u vanjskoj politici, čak i zajedničke obrambene snage. Protivnici žele da se moć Unije ograniči uglavnom na poticanje gospodarske suradnje. Dakle, na izmaku dvadesetog stoljeća europska su se društva suočila s činjenicom da su pokušaji nadrastanja nacionalnog upitni i da su nacionalne ideologije i interesi još uvijek vrlo snažni i utječu duboko na svijest ljudi. Na kraju 20. stoljeća, u procesu intenzivne globalizacije, Europa i svijet ulaze u novu fazu gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja, koja mijenja cjelokupan krajolik Europe i svijeta. Unatoč žestokim konfrontacijama, ljudi u cijelom svijetu nastavljaju tražiti mir i razvijati međunarodnu suradnju.

Središnji dio hrvatske moderne povijesti dvadesetog stoljeća bio je kontinuitet borbe za nacionalnu državu u okvirima dviju jugoslavenskih država i otpor velikosrpskoj politici i hegemoniji. Interpretacija dokumenata i analiza povijesnih priča ovdje je najosjetljivija. Stoga događaje koji su nam bliski treba promatrati bez ideologijskih naočala, te racionalno i u skladu s znanstvenim postignućima, objasniti prijelomna zbivanja nacionalne povijesti 20. stoljeća. Interpretacije koje se daju u javnosti, a koje idu na štetu znanstvenog i racionalnog pristupa, preplavile su medije i snažno zaokupljaju učenike. Nastavnici su pred velikim izazovom u pokušaju da slome te „pretkoncepcije“ s kojima učenici stižu u razred i da im objasne povijesnu, kulturnu i vjersku pozadinu različitih ideologija koje se otimaju za njihovu pozornost u društvu koje ih okružuje.

Na početku 21. stoljeća svijet grabi naprijed, a promjene s kojima se svijet suočavao u prethodnim stoljećima sada izgledaju sasvim skromno u usporedbi sa složenošću suvremenih. U gospodarstvu, politici i kulturi ljudska je zajednica u trajnom procesu restrukturiranja. Revolucija u globalnoj komunikaciji otvorila je mogućnost da međusobne dostupnosti. Trgovački putnici, znanstvenici, radna snaga i izbjeglice daleko su pokretljiviji. Znanost i medicina nastavljaju pružati blagodati društvima na zadivljujući način. Mladi ljudi u Pekingu, New Yorku, Moskvi i Berlinu gledaju iste filmove i nose istu marku traperica. Istodobno eksplozija svjetskog stanovništva, rastuće siromaštvo, uništavanje okoliša i epidemije poništavaju najplemenitije napore pojedinih državnika i građanskih akcija, kao i maštovite i plemenite napore znanstvenika. Kako pušu vjetrovi promjene, ljudi više nego ikad traže utočište u zajedničkim vezama i identitetu. Zajedništvo i međusobna upućenost dovodi i do straha od onih drugih. Ipak, institucije i zajedničke vrijednosti donekle ih štite neizvjesnosti pred novim. Usred nesreća i opasnosti suvremenog svijeta ljudi traže ne samo veze u zajednici već i moralnu sigurnost. Velike religije stoga nastavljaju rasti i mijenjati se. Duhovna pitanja i etički problemi postaju glavni dio kulturalne povijesti suvremenog doba.

Tijek proučavanja

1. Postojeće sile koje pokreću svijet teško je razumjeti ako ih ne stavimo u vezu s događajima u prošlom stoljeću, pa čak i s događajima prethodnih stoljeća. Stoga povijesne događaje i procese npr. svjetskih ratova, gospodarske krize, Hladnoga rata, raspada velikih država u Europi, eksplozije stanovništva i drugih dramatičnih događaja ovog razdoblja treba staviti u vezu s događajima u 19. stoljeću koji su nezamjenljivi za otkrivanje uzroka i posljedica događaja kojima promišljamo.
2. Dvadeseto stoljeće obilježile su tri suparničke ideologije; liberalna demokracija, komunizam i fašizam koje su smatrale da im je sudbinski namijenjeno preoblikovati društvo, europski kontinent i svijet u Novi poredak za čovječanstvo. Ove suprotstavljene ideologije treba analitički i kritički promatrati jer se one otimaju za prihvaćanje među pojedincima i narodima sve do danas.
3. Nakon Drugoga svjetskog rata i rana koje je europski kontinent zadobio, došlo je do opadanja imperijalizma, militarizma i nacionalizma. Ljudi su u velikom dijelu Europe i svijeta počeli ponovno otkrivati tihe vrline demokracije: prostor koji je ona otvorila za privatnost, individualni razvoj čovjeka i obitelj. Upravo ovim vrlinama treba u nastavi povijesti posvetiti posebnu pozornost.
4. Proučavajući komunizam kao ideologiju i njegovu realizaciju u različitim zemljama: u SSSR-u, Titovoj Jugoslaviji, Kini, Koreji, Sjevernom Vjetnamu, Kambodži i Kubi, osobitu pažnju treba posvetiti njihovoj usporedbi i traženju zajedničkih posebnih svojstava te razlikovanju ideologije od realizacije.
5. U 19. stoljeću hrvatska je kultura stvorila dvije ideologije, kroatocentrizam i južnoslavizam. Sudbina hrvatske nacije u 20. stoljeću bila je obilježena borbom ove dvije suprotstavljene ideologije i njihovih simboličkih svjetova. Kolebanja između kroatocentrizma i južnoslavizma spriječila su stvaranje stabilnog nacionalnog identiteta i pomaknula stvaranje samostalne nacionalne države na kraj 20. stoljeća, u doba kada je već tekao proces globalizacije i ujedinjenja Europe. Proučavajući povijest dviju jugoslavenskih država treba voditi računa o ovim povijesnim činjenicama i uzimati ih u obzir prilikom tumačenja događaja i procesa.
6. Učenici koje danas poučavamo bit će u budućnosti odgovorni za ostvarivanje obećanja i rješavanje proturječnosti našeg vremena. Oni neće biti sposobni to učiniti čitajući novinske naslove, gledajući televizijske vijesti i filmove, te prikupljajući mrvice iz prošlosti u povijesnim udžbenicima. Oni se moraju dubinski i navrijeme upoznati s prošlošću i cjelinom tijeka povijesnih događaja i tako spoznati i razumjeti svijet u kojemu žive, a čiji je dio i Hrvatska.

6.1. Prva programska razina složenosti (minimalna)

Trogodišnja srednja strukovna škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

Nastavne cjeline (moduli)

1. Prvi svjetski rat

1. Uzroci karakter i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata
2. Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

2. Međuratno razdoblje

1. Pojava i uspon fašizma u Italiji – Rijeka i Istra pod fašističkim režimom
2. Hrvati u prvoj jugoslavenskoj državi
3. Europa u znaku nacionalsocijalizma

3. Drugi svjetski rat

1. Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat
2. Završetak rata i stvaranje druge Jugoslavije

4. Hrvatska u drugoj polovici 20. stoljeća

1. Jugoslavija od diktature do samoupravljanja
2. Raspad Jugoslavije i agresija Srbije i JNA na ostale jugoslavenske republike
3. Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	2
Obujam	0,5–1
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u europskom kontekstu te ratne sukobe i njihove posljedice u 20. stoljeću.
Ishodi učenja	Opisati uzroke, tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj. Objasniti položaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji u kontekstu razvoja demokratskih i totalitarnih sustava u Europi. Raščlaniti uzroke, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj. Identificirati očekivanja Hrvata i proturječnosti u socijalističkoj Jugoslaviji. Razmotriti raspad komunizma u Europi, socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države. Izložiti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u 20. stoljeću.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	2
Obujam	0,5–1
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak Hrvatske u europskom kontekstu te ratne sukobe i njihove posljedice u 20. stoljeću.
Ishodi učenja	Načiniti tablični prikaz dugoročnih uzroka i posljedica Prvoga svjetskog rata. Objasniti ratnu strategiju Njemačke i stvarnu situaciju na bojištima. Izložiti dilemu o budućnosti Austro-Ugarske Monarhije između slavenskih političara u Monarhiji tijekom rata. Interpretirati Londonski ugovor i stanje na istočnoj obali Jadrana nakon kapitulacije Austro-Ugarske Monarhije. Opisati pojavu i karakter fašizma u Italiji i prve fašističke agresije prema hrvatskim zemljama. Raščlaniti politički, društveni i gospodarski položaj pojedinih naroda u prvoj jugoslavenskoj državi. Analizirati ideologiju nacionalsocijalizma, kako su nacisti uspjeli preuzeti vlast u Njemačkoj te kako se dolazak nacista na vlast odrazio na zbivanja u Kraljevini Jugoslaviji. Objasniti ulogu Komunističke partije Jugoslavije u razvijanju antifašističkog pokreta i borbe i slomu Nezavisne Države Hrvatske. Analizirati kako je i zašto nacistički režim pokrenuo „rat protiv Židova“ kao i žrtve koje su pretrpjeli Židovi i pripadnici drugih nacija i grupa u holokaustu, te njegov odraz u Hrvatskoj. Opisati završetak rata u Europi i Hrvatskoj te stvaranje druge jugoslavenske države. Analizirati razvojni put Titove Jugoslavije od uspostave komunističke diktature, sukoba sa Staljinom, uvođenja socijalističkog samoupravljanja do zaoštravanja međunacionalnih odnosa i neuspješnih reformskih pokušaja. Opisati raspad Jugoslavije i agresiju Srbije i JNA na Hrvatsku i ostale republike. Procijeniti ljudske žrtve, izbjeglištvo i materijalne štete u Domovinskom ratu.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	2
Obujam	0,5–1,5
Cilj nastavne jedinice	Učenik će biti sposoban objasniti nacionalne ideologije i političke programe o budućnosti Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji te uzroke propasti monarhije i stvaranje Kraljevine SHS.
Ishodi učenja (5–7)	Objasniti dvije suprotstavljene nacionalne ideologije koristeći se tekstovima pod naslovom: Pravaška ideologija Ante Starčevića i Eugena Kvaternika i Jugoslavenstvo J. J. Strossmayera. Opisati u četiri rečenice stav sila Antante prema Austro-Ugarskoj Monarhiji služeći se tabelarnim prikazom: Interesi sila Antante u Prvom svjetskom ratu. Usporediti Majsku i Krfsku Deklaraciju služeći se priloženim dokumentima. Prikazati na slojevitim povijesnim zemljovidima raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje novih država koristeći se udžbenikom i dodatnom literaturom po vlastitim izboru. Ocijeniti politički rad Frana Supila tijekom Prvoga svjetskog rata koristeći se odabranom literaturom.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za minimalnu programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Ideologija, politički program, politička stranka, totalitarizam, fašizam, nacizam, staljinizam, parlamentarna demokracija, južnoslavizam, kroatocentrizam, diktatura, centralizam, unitarizam, holokaust, koncentracijski logor, Hladni rat, samoupravljanje, državno i društveno vlasništvo.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

1914. – Sarajevski atentat i početak Velikog rata; 1915. – Osnivanje Jugoslavenskog odbora i Londonski ugovor; 1916. – Verdunska bitka; 1917. – revolucije u Rusiji, Majska i Krfska deklaracija; 1918. – kraj Prvoga svjetskog rata, proglašenje ujedinjenja i stvaranje Kraljevine SHS; 1922. – fašisti preuzimaju vlast u Italiji; 1928. – ubijen Stjepan Radić; 1929. – uvedena diktatura kralja Aleksandra, početak velike gospodarske krize u svijetu; 1933. – nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj; 1934. – ubijen kralj Aleksandar; 1939. – početak Drugoga svjetskog rata; 1941. – slom i podjela kraljevine Jugoslavije, početak antifašističkog otpora u Hrvatskoj; 1943. – bitka na Neretvi; 1945. bačene atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, kraj Drugoga svjetskog rata, počeo sudski proces ratnim zločincima u Nürbergu, proglašenje FNR Jugoslavije; 1954. – sporazum Jugoslavije i Italije; 1963. – FNRJ mijenja ime u SFRJ; 1965. – počelo uvođenje samoupravljanja (gospodarska i društvena reforma u Jugoslaviji); izmak 1960-ih i početak 1970-ih – demokratski i nacionalni pokret u Hrvatskoj; 1974. – donesen Ustav SFRJ; 1975. – Osimski sporazum između SFRJ i Italije; 1980. – umro J. B. Tito; 1981. – pobuna Albanaca na Kosovu – početak sloma Jugoslavije; 1986. – pojavio se u javnosti Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti; 1987. – Slobodan Milošević dolazi na čelo SK Srbije – početak njegove bitke za realizaciju velikosrpskog programa (mitingaški pokreti); prosinac 1989. – kongres SKH – legalizacija višestranačkog života u Hrvatskoj i osnivanje prvih političkih stranaka; proljeće 1990. – prvi višestranački izbori u Hrvatskoj; 30. svibnja 1990. – prva sjednica novoizabranog Hrvatskog sabora, za predsjednika Hrvatske izabran Franjo Tuđman; kolovoz 1990. – pobuna srpskog stanovništva u Hrvatskoj (kninsko područje); prosinac 1990. – proglašenje Srpske autonomne oblasti Krajine – priprema srpskih vojnih snaga za osvajanje Hrvatske; 22. prosinca 1990. – novi Ustav Republike Hrvatske; svibanj 1991. – referendum u Hrvatskoj – 94% glasača za neovisnost i suverenost Hrvatske; 25. lipnja 1991. – Hrvatska proglašena neovisnom i suverenom državom; lipanj 1991. – JNA napada Sloveniju; od proljeća 1991. – srpski pobunjenici i četnički teroristi iz Srbije uz pomoć JNA šire područje pobune u Hrvatskoj na Liku, Kordun, Baniju i istočnu Slavoniju; ljeto 1991. – razbuktao se rat u Hrvatskoj; od kolovoza do studenoga 1991. (87 dana) – opsada Vukovara; 15. siječnja 1992. – neovisnu i suverenu Hrvatsku priznale su članice Europske unija; proljeće 1992. – Srbi su započeli rat u Bosni i Hercegovini; od ožujka do lipnja 1992. – na ratom zahvaćena područja u Hrvatskoj stigle su zaštitne snage Ujedinjenih naroda tzv. „plave kacige“; proljeće 1993. – u Bosni i Hercegovini su se sukobili Bošnjaci-Muslimani i Hrvati; svibanj 1995. – vojna akcija Bljesak – zapadna Slavonija pod kontrolom hrvatskih vojnih snaga; srpanj 1995. – genocid u Srebrenici pod zapovjedništvom Ratka Mladića; kolovoz 1995. – vojna akcija Oluja – hrvatske vojne snage ušle su u Knin, Srbi napuštaju Hrvatsku i odlaze u srpske dijelove Bosne i Hercegovine te u Srbiju – kraj rata u Hrvatskoj; 15. siječnja 1998. – prestao mandat snagama UN-a u Podunavlju – cijeli teritorij Republike Hrvatske integriran.

6.2. Druga programska razina složenosti (srednja programska razina)

Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 – inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 – inačica B.

Nastavne cjeline (moduli)

Inačica A i inačica B

1. Prvi svjetski rat

1. Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama
2. Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
3. Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
4. Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

2. Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine

1. Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanska parlamentarna demokracija
2. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

3. Drugi svjetski rat

1. Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata
2. Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugom svjetskom ratu
3. Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat
4. Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

4. Novi međunarodni odnosi i dekolonizacija u drugoj polovici 20. stoljeća

1. Hladni rat i internacionalne krize
2. Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća.
3. Raspad komunističkih sustava u Europi i stvaranje Europske unije

5. Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države

1. Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji
2. Kriza konfederacije i samoupravljanja
3. Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi učenja	Raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva između velikih sila kao uzroke svjetskih ratova. Objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi. Obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj. Ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj. Izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi. Protumačiti raspad komunizma u Europi, socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države. Identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 – inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 – inačica B.

2. a. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)2

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	3
Obujam	1,5
Ciljevi modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva kao i ratne sukobe u prvoj polovici 20. stoljeća u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi učenja	Analizirati važnost ekonomskog i političkog suparništva, etničkih i ideoloških sukoba,militarizma i imperijalizama kao temeljnih uzroka Velikog rata. Komentirati strmoglavi ulazak zaraćenih država u Veliki rat i čimbenike koji su ga pretvorili pozicijski i iscrpljujući rat. Ocijeniti kako su znanost, tehnologija i materijalni napredak utjecali na tijek i ishod Velikog rata. Objasniti dilemu hrvatskih i drugih slavenskih političara o sudbini Austro-Ugarske Monarhije tijekom i neposredno nakon Velikog rata. Usporediti karakteristike triju političkih i ideoloških sustava u Europi između dva svjetska rata. Raščlaniti hrvatsko pitanje u prvoj jugoslavenskoj državi od donošenja prvog ustava do stvaranja Banovine Hrvatske. Komentirati monarhističku diktaturu u Jugoslaviji i približavanje pojedinih političkih snaga fašizmu i nacionalsocijalizmu. Objasniti fašističku i nacionalsocijalističku ideologiju u Italiji i Njemačkoj kao i japanske imperijalističke težnje na Dalekom istoku. Analizirati posljedice propusta Velike Britanije, Francuske i SAD-a i drugih demokratskih država da spriječe fašističke agresije i rat. Usporediti Prvi i Drugi svjetski rat – utjecaj znanosti i tehnologije, industrijske proizvodnje i promidžbe na strategiju, taktiku i veličinu razaranja i ljudskih žrtava. Komentirati kako je i zašto nacistički režim pripremio „rat protiv Židova“ i opisati njihova stradanja i stradanja drugih grupa u nacističkom holokaustu. Preispitati utjecaj dviju ideologija, nacifašističke i komunističke, na zbivanja u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 – inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 – inačica B.

2. b. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)3

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	3
Obujam	1,5
Ciljevi modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva kao i ratne sukobe u drugoj polovici 20. stoljeća u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi učenja	Objasniti političku i ideološku podjelu među savezničkim pobjedničkim silama nakon Drugoga svjetskog rata i „Hladni rat“. Analizirati proces dekolonizacije u svijetu, vjerske sukobe i njihove posljedice u Indiji te stvaranje Narodne Republike Kine. Raščlaniti međunarodne krize i ratove (Koreja, Vijetnam, Afrika i zemlje Trećeg svijeta). Opisati slom komunizma u Sovjetskom savezu i istočnoeuropskim satelitskim državama te njegove uzroke i posljedice. Obrazložiti stvaranje Europske unije i probleme s kojima se danas ona suočava. Objasniti položaj Hrvatske u Jugoslaviji u razdoblju uspostavljanja revolucionarne diktature i blokovske podjele do 1953. godine. Komentirati traženje novog puta u Jugoslaviji iz državnog centralizma u decentralizaciju i samoupravni socijalizam i društveno vlasništvo kao izlaz iz nastale ekonomske i društveno-političke krize. Opisati izgrađivanje konfederacije i hrvatski nacionalni pokret od 1967. do 1971. godine. Analizirati krizu konfederacije i proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti od 1980. do 1990. godine. Obrazložiti velikosrpski pokret i agresiju Srbije i JNA na ostale jugoslavenske republike. Opisati početak, tijek i posljedice Domovinskog rata.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 – inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 – inačica B.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj nastavne jedinice	Učenik će biti sposoban opisati stradanje Židova i drugih naroda i grupa u Europi i Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.
Ishodi učenja (5–7)	Objasniti pojam holokaust, postojanje koncentracijskih logora i ulogu političkih elita u oblikovanju i provođenju „rata protiv Židova“, služeći se odabranim povijesnim tekstovima i slikama iz knjige Velika ilustrirana povijest svijeta. Izraditi povijesni zemljovid s prikazom razmještaja nacističkih logora, služeći se podacima s interneta. Analizirati etničku strukturu stanovništva Jugoslavije prije i nakon Drugoga svjetskog rata, služeći se tablicom iz knjige Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 – inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 – inačica B.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za srednju programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Ideologija, politički program, politička stranka, totalitarizam, fašizam, nacizam, staljinizam, parlamentarna demokracija, južnoslavizam, kroatocentrizam, diktatura, centralizam, unitarizam, holokaust, koncentracijski logor, Hladni rat, samoupravljanje, državno i društveno vlasništvo.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

1914. – Sarajevski atentat i početak Velikog rata, bitka na Marni; 1915. – Osnivanje Jugoslavenskog odbora i Londonski ugovor, bitka za Ypres – uporaba bojnih otrova; 1916. – bitka na Sommei – uporaba prvih tenkova (1 120 000 poginulih); 1917. – revolucije u Rusiji, Majska i Krfska deklaracija; 11. XI. 1918. – kraj Prvoga svjetskog rata; 1. XII. 1918. – proglašenje ujedinjenja i stvaranje Kraljevine SHS; 1919. – mirovna konferencija u Versaillesu; 1920. – Rapallski ugovor; 1922. – fašisti preuzimaju vlast u Italiji; 1928. – ubijen Stjepan Radić; 1929. – uvedena diktatura kralja Aleksandra i početak velike gospodarske krize u svijetu; 1933. – nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj; 1934. – ubijen kralj Aleksandar; 1939. – napad na Poljsku i početak Drugoga svjetskog rata; 1940. s– ovjetski udar na baltičke zemlje i Finsku; njemačko osvajanje Danske i Norveške, napad na Veliku Britaniju, Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i Francusku; 1941. – slom i podjela kraljevine Jugoslavije – proglašenje NDH, početak antifašističkog otpora u Hrvatskoj, napad Njemačke na Sovjetski Savez, napad na Pearl Harbour i početak rata na Pacifiku; 1942. – otvoreno sjevernoafričko bojište; 1943. – kraj njemačke opsade Staljingrada, bitka na Neretvi, kapitulacija Italije; 1944. – iskrcavanje savezničkih snaga u Francuskoj, prodor Crvene Armije prema njemačkoj granici; 8. V. 1945. – kraj Drugoga svjetskog rata u Europi; 6. i 9. VIII. 1945. – bačene atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki; 2. rujna 1945. – Japan potpisuje kapitulaciju – kraj rata na Pacifiku; studeni 1945. – počeo sudski proces ratnim zločincima u Nürnbergu, proglašenje FNR Jugoslavije; 1948. do 1955. – sukob Jugoslavije sa Staljinom i Informbiroom; 1954. – sporazum Jugoslavije i Italije; 1955. – osnovan Pokret nesvrstanih zemalja – „Treći svijet“; 1963. – FNRJ mijenja ime u SFRJ; 1965. – počelo uvođenje samoupravljanja (gospodarska i društvena reforma u Jugoslaviji); 1967. – Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika; izmak 1960-ih i početak 1970-ih – demokratski i nacionalni pokret u Hrvatskoj; 1974. – donesen Ustav SFRJ; 1975. – Osimski sporazum između SFRJ i Italije; 1980. – umro J. B. Tito; 1981. – pobuna Albanaca na Kosovu – početak sloma Jugoslavije; 1986. – pojavio se u javnosti Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti; 1987. – Slobodan Milošević dolazi na čelo SK Srbije – početak njegove bitke za realizaciju velikosrpskog programa (mitingaški pokreti); prosinac 1989. – kongres SKH – legalizacija višestranačkog života u Hrvatskoj i osnivanje prvih političkih stranaka; proljeće 1990. – prvi višestranački izbori u Hrvatskoj; 30. svibnja 1990. – prva sjednica novoizabranog Hrvatskog sabora, za predsjednika Hrvatske izabran Franjo Tuđman; kolovoz 1990. – pobuna srpskog stanovništva u Hrvatskoj (kninsko područje); prosinac 1990. – proglašenje Srpske autonomne oblasti Krajina – priprema za vojno osvajanje Hrvatske od strane srpskih vojnih snaga; 22. prosinca 1990. – novi Ustav Republike Hrvatske; svibanj 1991. – referendum u Hrvatskoj – 94% glasača za neovisnost i suverenost Hrvatske; 25. lipnja 1991. – Hrvatska proglašena neovisnom i suverenom državom; lipanj 1991. – JNA napada Sloveniju; od proljeća 1991. – srpski pobunjenici i četnički teroristi iz Srbije uz pomoć JNA šire područje pobune u Hrvatskoj na Liku, Kordun, Baniju i istočnu Slavoniju; ljeto 1991. – razbuktao se rat u Hrvatskoj; od kolovoza do studenoga 1991. (87 dana) – opsada Vukovara; 15. siječnja 1992. – neovisnu i suverenu Hrvatsku priznale su članice Europske unije; proljeće 1992. – Srbi su započeli rat u Bosni i Hercegovini; od ožujka do lipnja 1992. – na ratom zahvaćena područja u Hrvatskoj stigle su zaštitne snage Ujedinjenih naroda tzv. „plave kacige“; proljeće 1993. – u Bosni i Hercegovini su se sukobili Bošnjaci-Muslimani i Hrvati; svibanj 1995. – vojna akcija Bljesak – zapadna Slavonija pod kontrolom hrvatskih vojnih snaga; srpanj 1995. – genocid u Srebrenici pod zapovjedništvom Ratka Mladića; kolovoz 1995. – vojna akcija Oluja – hrvatske vojne snage ušle su u Knin, Srbi napuštaju Hrvatsku i odlaze u srpske dijelove Bosne i Hercegovine te u Srbiju – kraj rata u Hrvatskoj; – 15. siječnja 1998. prestao mandat snagama UN-a u Podunavlju – cijeli teritorij Republike Hrvatske integriran.

Najznačajniji izumi: film, masovna proizvodnja automobila, bežični prijenos signala preko Atlantika, gramofon, tranzistor, ratna tehnika (podmornica, nosač zrakoplova, avion, torpedo, bojni otrov, tenk, dalekometna artiljerija, atomska bomba), atomska centrala, televizija, elektroničko računalo, internet i mobilna telefonija.

6.3. Treća programska razina složenosti (maksimalna)

Tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70 sati).

Nastavne cjeline (moduli)

1. Prvi svjetski rat

1. Tijek i politički učinak rata u pojedinim državama
2. Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
3. Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
4. Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

2. Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine

1. Komunistički sovjetski sustav
2. Fašizam i militarizam
3. Građanske parlamentarne demokracije

3. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

1. Hrvati u Kraljevini SHS
2. Borba protiv monarhističke diktature i stvaranje Banovine Hrvatske

4. Drugi svjetski rat

1. Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata
2. Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugom svjetskom ratu
3. Globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

5. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu

1. Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije –
2. oslobodilački i građanski rat
3. Završetak rata i stvaranje druge Jugoslavije

6. Novi međunarodni odnosi i dekolonizacija u drugoj polovici 20. stoljeća

1. a) Rascjep Europe u poratno doba i internacionalne krize
2. b) Dekolonizacija i nastajanje Trećeg svijeta
3. c) Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća
4. d) Raspad komunističkih sustava u Europi i stvaranje Europske unije

7. Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

1. Jugoslavija u razdoblju uspostavljanja revolucionarne diktature
2. Kriza društvenog poretka i sukob s informbiroom
3. Jugoslavija između diktature i samoupravljanja
4. Hrvatski nacionalni pokret
5. Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti

8. Stvaranje samostalne hrvatske države

1. Agresija Srbije i JNA na ostale jugoslavenske republike
2. Domovinski rat
3. Stvaranje samostalne hrvatske države

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	4
Obujam	2,5
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi učenja	Analizirati globalna i ekonomska kretanja, politička i ideološka suparništva na vrhuncu zapadnoeuropske dominacije u svijetu. Objasniti višestruke uzroke, tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi. Ocijeniti pokušaje uspostave demokracije i pojavu totalitarnih sustava u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Obrazložiti uzroke i posljedice velike gospodarske krize i pojavu nacionalsocijalizma u Njemačkoj. Ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu i Europi. Raščlaniti kako su se formirali novi odnosi i savezi između pojedinih država poslije Drugoga svjetskog rata. Usporediti položaj Hrvatske u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Valorizirati položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi. Protumačiti raspad Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države. Identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja srednja strukovna škola: tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70. treća godina 2/70 sati.

2. a. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)4

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	4
Obujam	2,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban analizirati zbivanja u Sovjetskom Savezu od 1917. do 1941. godine.
Ishodi učenja	Objasniti uzroke ruskih revolucija 1917. godine i kako se revolucionarna vlada mijenjala od umjerene do radikalne. Objasniti Lenjinovu političku ideologiju te kako su boljševici prilagodili i primijenili marksističke ideje u postojećim gospodarskim društvenim uvjetima u Rusiji. Ocijeniti učinke Nove ekonomske politike na sovjetsko društvo, gospodarstvo i vladu. Opisati Staljinov uspon na vlast u Sovjetskom Savezu i kako su kolektivizacija i prvi petogodišnji plan razorili i transformirali sovjetsko društvo u dvadesetim i tridesetim godinama.

2. b. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	4
Obujam	2,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban analizirati krizu demokracije u Europi i svijetu između dva svjetska rata.
Ishodi učenja	Opisati sukobe i težnje pojedinih država na konferenciji u Versaillesu, postignute dogovore i njihove dugoročne posljedice. Objasniti kako je propast tri velika carstva (Njemačkog, Habsburškog i Osmanskog Carstva) kao i stvaranje novih država utjecalo na međunarodne odnose u Europi i na Bliskom i Srednjem istoku. Ocijeniti stvaranje Lige naroda i njezinu aktivnost na postizanju trajnog mira u Europi i svijetu. Analizirati kako su pojedine vlade reagirale na veliku gospodarsku krizu i političke izazove koji su se pojavili kao njezina posljedica.

2. c. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	4
Obujam	2,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban analizirati uzroke, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata u Europi, svijetu i Hrvatskoj.
Ishodi učenja	Analizirati iznenađujuće uspjehe Njemačke i Japana na početku rata. Raščlaniti motive i posljedice sovjetskog sporazuma o nenapadanju s Njemačkom i Japanom. Objasniti grupiranje političkih snaga u Hrvatskoj i njihove ratne strategije od 1941. do 1944. godine. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine odlučujuće 1943. godine (slamanje snaga obnove Kraljevine Jugoslavije, neuspjeh HSS-a i početak agonije NDH). Obrazložiti završetak oslobodilačkog i građanskog rata 1945. godine Ocijeniti interese pojedinih političkih elita i grupa (KPJ, tvorci NDH, četnički pokret, nacionalne manje – Nijemci, Mađari, Talijani) tijekom rata.

2. d. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	4
Obujam	2,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban opisati međunarodne odnose i proces dekolonizacije u drugoj polovici 20. stoljeća
Ishodi učenja	Analizirati utjecaj Drugoga svjetskog rata na poslijeratnu situaciju u olonijama u Africi i Aziji. Objasniti kako je međunarodna politika utjecala na stvaranje Izraela i kako je došlo do trajnog sukoba između Izraela, Palestinaca i susjednih zemalja. Analizirati zašto su pojedine afričke i azijske zemlje postigle neovisnost kroz dogovore i ustavne reforme, a druge zemlje kroz oružanu revoluciju. Opisati gospodarski i društveni uspon Japana po završetku sedmogodišnje okupacije.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja srednja strukovna škola: tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70. treća godina 2/70 sati.

4. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv	Dvadeseto stoljeće
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj nastavne jedinice (blok sat)	Učenik će biti sposoban opisati stradanje Židova i drugih naroda i grupa u Europi i Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.
Ishodi učenja (5–7)	Objasniti pojam holokaust, postojanje koncentracijskih logora i ulogu političkih elita u oblikovanju i provođenju „rata protiv Židova“ služeći se odabranim povijesnim izvorima – slikovnim, pismenim te video materijalima. Povezati stradanja Židova i drugih naroda i grupa s nacističkom ideologijom, služeći se odabranim pisanim povijesnim izvorima. Napisati esej o stradanju jedne osobe u vrijeme nacističke okupacije koristeći se Dnevnikom Ane Frank i odgovarajući na pitanje: Kako se sudbina Ane Frank razlikovala od sudbine drugih Židova okupiranim zemljama i Hrvatskoj. Raspraviti četiri vrste krivnje (kriminalnu, političku, moralnu i metafizičku), služeći se knjigom Bernharda Schlinka Žena kojoj sam čitao i tekstom Karla Jaspersa Pitanje krivnje. Izraditi povijesni zemljovid s prikazom razmještaja nacističkih logora, služeći se podatcima u knjizi.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja srednja strukovna škola: tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70. treća godina 2/70 sati.

6.4. Temeljna povijesna znanja (standard 1 za treću, maksimalnu programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Ideologija, politički program, politička stranka, totalitarizam, fašizam, nacizam, staljinizam, parlamentarna demokracija, južnoslavizam, kroatocentrizam, diktatura, centralizam, unitarizam, holokaust, koncentracijski logor, Hladni rat, samoupravljanje, državno i društveno vlasništvo.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

1914. – Sarajevski atentat i početak Velikog rata, bitka na Marni; 1915. – Osnivanje Jugoslavenskog odbora i Londonski ugovor, Italija objavljuje rat Austro-Ugarskoj Monarhiji, bitka za Ypres – uporaba bojnih otrova; 1916. – bitka na Sommei – uporaba prvih tenkova (1 120 000 poginulih); 1916/17. – bitka za Verdun; 1917. – revolucije u Rusiji, Majska i Krfska deklaracija, SAD objavljuju rat Njemačkoj; 11. XI. 1918. k– raj Prvoga svjetskog rata; 1. XII. 1918. – proglašenje ujedinjenja i stvaranje Kraljevine SHS; 1919. – mirovna konferencija u Versaillesu; 1920. – Rapallski ugovor; 1922. – fašisti preuzimaju vlast u Italiji; 1928. – ubijen Stjepan Radić; 1929. – uvedena diktatura kralja Aleksandra, početak velike gospodarske krize u svijetu; 1933. – nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj; 1934. – ubijen kralj Aleksandar; 1939. – sporazum Cvetković–Maček i stvaranje Banovine Hrvatske, napad na Poljsku i početak Drugoga svjetskog rata; 1940. – sovjetski udar na baltičke zemlje i Finsku, njemačko osvajanje Danske i Norveške, napad na Veliku Britaniju, Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i Francusku; 1941. – slom i podjela kraljevine Jugoslavije – proglašenje NDH, početak antifašističkog otpora u Hrvatskoj, napad Njemačke na Sovjetski Savez, napad na Pearl Harbour i početak rata na Pacifiku; 1942. – otvoreno sjevernoafričko bojište; 1943. – kraj njemačke opsade Staljingrada, bitka na Neretvi, kapitulacija Italije i smrt B. Mussolinija, Teheranska konferencija; 1944. – iskrcavanje savezničkih snaga u Francuskoj, prodor Crvene Armije prema njemačkoj granici; 8. V. 1945. – kraj Drugoga svjetskog rata u Europi; 6. i 9. VIII. 1945. – bačene atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki; 2. rujna 1945. – Japan potpisuje kapitulaciju – kraj rata na Pacifiku; studeni 1945. – počeo sudski proces ratnim zločincima u Nürnbergu, proglašenje FNR Jugoslavije; 1948. do 1955. – sukob Jugoslavije sa Staljinom i Informbiroom; 1954. – sporazum Jugoslavije i Italije; 1955. – osnovan Pokret nesvrstanih zemalja – „Treći svijet“; 1963. – FNRJ mijenja ime u SFRJ; 1965. – počelo uvođenje samoupravljanja (gospodarska i društvena reforma u Jugoslaviji); 1967. – Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika; izmak 1960-ih i početak 1970-ih – demokratski i nacionalni pokret u Hrvatskoj; 1974. – donesen Ustav SFRJ; 1975. – Osimski sporazum između SFRJ i Italije; 1980. – umro J. B. Tito; 1981. – pobuna Albanaca na Kosovu – početak sloma Jugoslavije; 1986. – pojavio se u javnosti Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti; 1987. – Slobodan Milošević dolazi na čelo SK Srbije – početak njegove bitke za realizaciju velikosrpskog programa (mitingaški pokreti); prosinac 1989. – kongres SKH – legalizacija višestranačkog života u Hrvatskoj i osnivanje prvih političkih stranaka; proljeće 1990. – prvi višestranački izbori u Hrvatskoj; 30. svibnja 1990. – prva sjednica novoizabranog Hrvatskog sabora, za predsjednika Hrvatske izabran Franjo Tuđman; kolovoz 1990. – pobuna srpskog stanovništva u Hrvatskoj (kninsko područje); prosinac 1990. – proglašenje Srpske autonomne oblasti Krajine – priprema srpskih vojnih snaga za osvajanje Hrvatske; 22. prosinca 1990. – novi Ustav Republike Hrvatske; svibanj 1991. – referendum u Hrvatskoj – 94% glasača za neovisnost i suverenost Hrvatske; 25. lipnja 1991. – Hrvatska proglašena neovisnom i suverenom državom; lipanj 1991. – JNA napada Sloveniju; od proljeća 1991. – srpski pobunjenici i četnički teroristi iz Srbije uz pomoć JNA šire područje pobune u Hrvatskoj na Liku, Kordun, Baniju i istočnu Slavoniju; ljeto 1991. – razbuktao se rat u Hrvatskoj; od kolovoza do studenoga 1991. (87 dana) – opsada Vukovara; 15. siječnja 1992. – neovisnu i suverenu Hrvatsku priznale su članice Europske unije; proljeće 1992. – Srbi su započeli rat u Bosni i Hercegovini; od ožujka do lipnja 1992. – na ratom zahvaćena područja u Hrvatskoj stigle su zaštitne snage Ujedinjenih naroda tzv. „plave kacige“; proljeće 1993. – u Bosni i Hercegovini su se sukobili Bošnjaci-Muslimani i Hrvati; svibanj 1995. – vojna akcija Bljesak – zapadna Slavonija pod kontrolom hrvatskih vojnih snaga; srpanj 1995. – genocid u Srebrenici pod zapovjedništvom Ratka Mladića; kolovoz 1995. – vojna akcija Oluja – hrvatske vojne snage ušle su u Knin, Srbi napuštaju Hrvatsku i odlaze u srpske dijelove Bosne i Hercegovine i u Srbiju – kraj rata u Hrvatskoj; 15. siječnja 1998. – prestao mandat snagama UN-a u Podunavlju – cijeli teritorij Republike Hrvatske integriran.

3.Najznačajniji izumi:

film, masovna proizvodnja automobila, bežični prijenos signala preko Atlantika, radioprijamnik, gramofon, tranzistori, laseri, sateliti, zrakoplov, genetički inženjering, penicilin, ratna tehnika (podmornice, nosači zrakoplova, torpeda, bojni otrovi, tenkovi, dalekometna artiljerija, atomska bomba), atomska centrala, televizija, elektronička računala, internet i mobiteli.

Sposobnost povijesnog mišljenja (za sve tri razine složenosti)

Standard ili kriterij 2 uključuje razvijanje pet vještina, a svaka od njih ima indikatore (pokazatelje) postignuća, i to:

1. Vještina kronološkog mišljenja

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

1. Izračunati vrijeme u milijunima, tisućljećima, stoljećima, desetljećima od čvrstih točaka u sistemu kalendara: pr. Krista (pr. Kr.) i poslije Krista (AD) i usporediti s čvrstim točkama drugih sustava kalendara poput rimskog (753. g. pr. Kr.), muslimanskog (622. g.) ili nekog drugog.
2. Izraditi višeslojne usporedbene tablice na temelju raspoloživih podataka.
3. Odrediti vremenski slijed povijesnih događaja u široko definiranim povijesnim erama, iz nacionalne povijesti, povijesti Europe i svijeta.
4. Interpretirati podatke predočene u vremenskim lentama tako da se odredi kada su se prijelomni događaji zbivali i što se u isto vrijeme događalo na drugim mjestima.
5. Objasniti povijesni kontinuitet i promjenu na primjerima povijesnog razvoja i trajanja određenog povijesnog procesa u široko definiranom povijesnom razdoblju.
6. Usporediti alternativne modele periodizacije utvrđujući organizacijska načela na kojima se temelje.

2. Vještina razumijevanja povijesne priče

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

1. Identificirati glavno pitanje povijesne priče koja se odnosi na svrhu, perspektivu ili stajalište iz kojega je izvedena.
2. Prikazati povijesne perspektive u literarnim i povijesnim pričama uzevši u obzir živote pojedinaca, njihove vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta(u vremenu i prostoru u kojem su živjeli, a ne iz današnje perspektive).
3. Interpretirati pročitane podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima uključujući specifične karakteristike prostora i vremena koje su utjecale na tijek događaja ondje gdje i kada su se dogodili.
4. Interpretirati uočene zemljopisne simbole, zemljopisna mjerila i indikatore smjerova kako bi se određeni povijesni događaji interpretirali na temelju geografskih svojstva i ambijenta u kojim su se dogodili.
5. Interpretirati uočene vizualne i brojčane podatke predstavljene u statističkim tablicama, histogramima, dijagramima i lentama vremena.
6. Interpretirati uočene vizualne podatke predstavljene na povijesnim fotografijama, slikama i crtežima.

3. Vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija

U srednjim strukovnim školam učenici će biti sposobni:

1. Utvrditi primarne i sekundarne izvore koje je koristio autor i formulirati analitička pitanja s kojima se ispituje vjerodostojnost podataka i utvrđuju svrha i stajališta s kojih je priča napisana u dokumentima i povijesnim pričama.
2. Analizirati povijesne priče kako bi se utvrdile činjenice koje je autor pružio i vrednovati vjerodostojnost generalizacije ili interpretacije koju je autor predočio na temelju dokaza koje je skupio.
3. Analizirati i konstruirati uzročno-posljedičnu analizu uzevši u obzir dva ili više faktora koji su pridonijeli povijesnom događaju.
4. Prepoznati povijesne zaključke koji su podložni promjeni na temelju novootkrivenih izvora i novih interpretacija.
5. Ocijeniti važnost pojedinca u povijesti i njegovih individualnih izbora i akcija.
6. Kritički vrednovati predočene dokaze koji se temelje na primarnim i sekundarnim izvorima i uočiti opasnost uspostavljanja analogije, ne uzimajući u obzir različite uvjete određenog vremena i prostora.

4. Vještina povijesnog istraživanja

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

1. Utvrditi ključna pitanja o određenim povijesnim dokumentima: a) tko ih je načinio, kada, kako i zašto; b) što nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile; c) što trebamo još pronaći kako bi mogli „ispričali priču“ o dokumentu, ljudima i događajima koji su s njim povezani.
2. Pronaći određene povijesne podatke koristeći se različitim primarnim i sekundarnim izvorima (materijalni ostaci, slike, fotografije, filmovi, dokumenti, časopisi i knjige).
3. Načiniti izvještaj o povijesnom kontekstu na temelju podataka iz povijesnih izvora (materijalnih, pisanih i slikovnih).
4. Ispitati povijesne zaključke kako bismo utvrdili čiji glasovi nedostaju u priči i objasniti razloge njihova izostajanja.

5. Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

1. Ispitati probleme s kojima su se ljudi u prošlosti susretali i to analizom njihovih vrijednosti, interesa, perspektiva i stajališta, zatim analizirati učinke njihovih izbora i odluka kao i moguće opcije u tom vremenu i na tom mjestu. Npr. kako su pojedinci i društva poboljšavala svoj život unapređivanjem oruđa, prilagođavanjem okolišu i prilagođavanjem okoliša njihovim potrebama.
2. Identificirati vrijednosti i religijska uvjerenja osoba u različitim kulturama i civilizacijama, te procijeniti utjecaj prirode, gospodarstva i načina života te dugoročne i kratkoročne posljedice njihovih vjerovanja.
3. Razlikovati odgovarajuće povijesne analogije od neodgovarajućih analogija i to kritičkom prosudbom paralela između današnje situacije i one u prošlosti.
4. Utvrditi doprinos pojedinih naroda razvoju drugih kultura i civilizacija, zatim analizirati putove i granice širenja i međusobnog utjecaja pojedinih dostignuća te njihove posljedice na život čovjeka.

6.5. Primjeri provjere i vrednovanja (za sve tri programske razine složenosti)

Učenik će biti sposoban:

1. Dopuniti tablicu koja prikazuje imperijalističke saveze uoči Prvoga svjetskog rata, članice pojedinih saveza te interese koji su ih povezivali koristeći se popisom pojmova i imena. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
2. Objasniti pojmove munjeviti i pozicijski rat koristeći se povijesnim izvorom pod naslovom Schliffenov ratni plan. [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]
3. Odgovoriti na pitanja služeći se priloženim povijesnim izvorom pod naslovom Londonski ugovor: Zašto je Italija ušla u rat tek 1915. godine? Što je za to tražila kao naknadu? [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]
4. Pronaći sličnosti i razlike između dviju ruskih revolucija 1917. godine služeći se priloženim tekstom. [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]
5. Objasniti kako je tehnološki razvoj i napredak znanosti doprinio brutalnosti rata koristeći se fotografijama i slikama. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova]
6. Ocijeniti odluke Majske i Krfske deklaracije služeći se priloženim dokumentima. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova]
7. Izdvojiti po šest ključnih događaja u Prvom svjetskom ratu koristeći se usporedbenom tablicom. [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]
8. Odgovoriti na pitanja služeći se priloženim tekstom pod naslovom Rad Jugoslavenskog odbora: Navedite tri glavna zadatka Jugoslavenskog odbora. Kakav je oblik društvenog uređenja predlagao Frano Supilo, a kakav Nikola Pašić? Navedite za koje južnoslavenske zemlje F. Supilo predlaže da uz središnji parlament imaju i svoje autonomne sabore. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
9. Navesti od koje je tri državne cjeline osnovana Kraljevina SHS te jedan unutarnji i jedan vanjskopolitički razlog koji su prisilili političare južnoslavenskih naroda da se što brže ujedine u zajedničku državu služeći se povijesnim zemljovidom. [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]
10. Odgovoriti na pitanja služeći se povijesnim zemljovidom i grafičkim prikazom: Koje su dvije države nakon Prvoga svjetskog rata imale najviše kolonija i gdje? Koje su dvije velike države izgubile kolonijalne posjede nakon rata i tko ih je podijelio između sebe? [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]
11. Identificirati elemente nacističke ideologije i upotrebu terora protiv navodnih neprijatelja države koristeći se povijesnim tekstom iz knjige Mein Kampf i platformom Nacističke stranke. [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]
12. Nacrtati zemljovid koji pokazuje smjerove i veličine preseljavanja stanovništva kao posljedice Drugoga svjetskog rata na temelju samostalnog istraživanja. [Vještina povijesnog istraživanja]
13. Izraditi vremensku lentu važnih događaja u borbi između Izraelaca i Palestinaca počevši od 1948. godine do danas koristeći se knjigom Borisa Havela Arapsko-izraelski sukob. [Vještina analize povijesnih događaja i njihovih interpretacija]

6.6. Literatura

• Barić, Nikica, Ustaše na Jadranu, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012.
• Bilandžić, Dušan, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.
• Boban, Ljubo, Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
• Cipek, Tihomir, Vrandečić, Josip, Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji – zbornik radova, Alineja, Zagreb, 2007.
• Dizdar, Zdravko. Kujundžić, Milivoj, Doprinos Hrvatske pobjedi antifašističke koalicije, Sabor Republike Hrvatske, Zagreb, 1996.
• Fromm, Erich, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed, Zagreb, 1989.
• Goldstein, Ivo, Holokaust u Zagrebu, Novi liber, Zagreb, 2001.
• Grahek Ravančić, Martina, Bleiburg i križni put 1945, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009.
• Graovac, Igor, Cvetković Dragan, Ljudski gubitci Hrvatske od 1941. do 1945: pitanja, primjeri, rezultati, Udruga Dijalog i Zaklada Friedrich Naumann, Zagreb, 2005.
• Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige XV–XVIII, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
• Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige XX–XXIV, (Prekretnica 19. i 20. stoljeća i Veliki rat, Od Versaillesa do kraja Drugoga svjetskog rata, Od 1945. do Hladnog rata, Od zavrđetka komunizma do 21. stoljeća, Suvremenje teme), Liber Novus, Zagreb, 2010.
• Grupa autora, Povijest svijeta, Naprijed, 1990.
• Krizman, Bogdan, Hrvatska u Prvome svjetskom ratu, Hrvatsko-srpski odnosi, Globus, Zagreb, 1989.
• Malešević, Siniša, Sociologija rata i nasilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.
• Matković, Hrvoje, Suvremena politička povijest Hrvatske, MUP Republike Hrvatske, Zagreb, 1995.
• Matković, Hrvoje, Na vrelima hrvatske povijesti, Golden marketing, Zagreb, 2006.
• Mazower, Mark, Mračni kontinent, europsko dvadeseto stoljeće, Prometej, Zagreb, 2004.
• Mazower, Mark, Balkan – kratka povijest, Srednja Europa, Zagreb, 2007.
• Obad, Stjepo i suradnici, Južne granice Dalmacije od 15. stoljeća do danas, Državni arhiv u Zadru, Zadar, 1999.
• Radelić Zdenko i suradnici, Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
• Radelić, Zdenko, Hrvatska u Jugoslavijiod zajedništva do razlaza, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
• Ridley, Jasper, Tito – biografija, Prometej, Zagreb, 2000.
• Županov, Josip, Poslije potopa, Globus, Zagreb, 1995.

---

1 National Standards, nav. dj., str. 244.

2 Zbog složenosti zbivanja i povijesnih procesa u 20. stoljeću autori su za šestu jedinicu ishoda učenja na srednjoj razini priredili više od predviđenih ishoda u dvije tablice (posebno za prvu i posebno za drugu polovicu stoljeća) kako bi što više pomogli nastavnicima.

3 Zbog složenosti zbivanja i povijesnih procesa u 20. stoljeću autori su za šestu jedinicu ishoda učenja na srednjoj razini priredili više od predviđenih ishoda u dvije tablice (posebno za prvu i posebno za drugu polovicu stoljeća) kako bi što više pomogli nastavnicima.

4 U tablici koja slijedi navedeni su dopunski ishodi učenja za maksimalnu razinu složenosti koji se dodaju na sve ishode na srednjoj razini učenja (tablice 6.2.a. i 6.2.b.)