Sadržaj Prethodno poglavlje Iduće poglavlje

4. Četvrta jedinica ishoda učenja: temelji modernoga svijeta (od 1350. do 1750. godine)

U ovome razdoblju u svjetskim razmjerima, a osobito što se tiče zapadne hemisfere, položeni su temelji svemu onome po čemu su devetnaesto i dvadeseto stoljeće dobili svoju određenu i nama poznatu fizionomiju. Na temeljima srednjovjekovnih struktura koje su nastale nakon velike seobe naroda, formiraju se u ovom razdoblju nove strukture i političke tvorevine, koje svojim granicama zahvaćaju manje više iste etničke elemente. U ovom razdoblju u Europi nastaju prve moderne nacije i nacionalne države. Ti procesi daju povijesnom zbivanju posve drugačiju dinamiku. Međutim, nisu samo nacionalne monarhije koje su stupile na svjetsku povijesnu pozornicu bile prekretnica. Moć plemstva gotovo u cijeloj Europi, izuzev u istočnoj, bila je u opadanju, dok je utjecaj građanstva jačao kako u gospodarstvu tako i u politici i kulturi – ono je postalo vodeća snaga novog shvaćanja života, odnosno stvaranja modernog svijeta. Dakle, novi društveno-duhovni procesi toga razdoblja (humanizam, renesansa i reformacija) urezali svoje bitne crte u izgled civilizacije kojoj smo mi svjedoci, a po kojima se ona razlikuje od svih drugih dosadašnjih civilizacija.

U ovom povijesnom razdoblju tradicionalno jedinstvo srednjovjekovne crkve se lomi, teologija se odvaja od filozofije, nastaje opreka između znanja i vjere, rađaju se sumnje u doslovno tumačenje Sv. Pisma. Rađa se humanistička filozofija u koju polako prodire znanstvena metoda. Polažu se temelji današnjim prirodnim znanostima. Humanisti ističu čovjekovo dostojanstvo nasuprot dotadašnjoj vjerničkoj poniznosti. Javljaju se teoretičari koji društvena kretanja i političke borbe popraćuju razmišljanjima o suverenosti naroda, ograničavanju apsolutne vlasti vladara te ideji narodnog predstavništva.

U pojedinih europskih naroda u tom se razdoblju također već formiraju nacionalni jezici i oni postaju snažna poluga u procesu nastajanja političkih, kulturnih i znanstvenih centara u kojima će izbiti sukobi s univerzalnom vlašću rimskih papa i njihovom politikom. Latinski jezik prestaje biti jedino sredstvo priopćavanja duhovnih zbivanja. Izum tiska snažno podupire taj proces. Knjiga i znanje postaje pristupačnije i manje imućnima; kultura i znanost se šire.

U času kad crkvena tumačenja nisu više mogla zadovoljiti ojačalo građanstvo i kad se rađao njezin novi pogled na život i svijet, humanisti su počeli drugim očima gledati spomenike antičke umjetnosti koji su se nalazili posvuda. U njima su otkrivali djela puna slobodne misli i živog zanimanja za čovjeka i svijet koji ga okružuje. Europski umjetnici počeli su se ugledati na antičku umjetnost, usvajajući osobito njezino shvaćanje ljepote i njezin izraz. Pod utjecajem antičke umjetnosti ostvaren je preporod talijanske, a zatim sve ostale europske književnosti i umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura i dekorativna umijeća). To je doba renesanse. Sloboda savjesti, skeptični i kritički duh, racionalizam, počeci mehanike, dinamike, proučavanja magnetizma i elektriciteta, optike i akustike, kemije, fiziologije i biologije, liječništva i ljekarništva; sve se to rodilo u ovom razdoblju koje nazivamo „temelji modernog svijeta“.

Prekomorska otkrića u 15. i 16. stoljeću nova su prekretnica u povijesti Europe i svijeta, a pripadaju ovom razdoblju. Razvitak brodogradnje, te nove spoznaje u astronomiji i zemljopisu postaju temelji prekomorskih pothvata Europljana. Djela arapskih znanstvenika bitno obogaćuju nautičku znanost. Otkrića su povezala ne samo Europu s Amerikom, već i položila temelje komunikacijske mreže koja je u konačnici povezala sva područja svijeta. Europljani su počeli pokazivati svoju moć i utjecaj u cijelom svijetu, više negoli bilo koji narod prije toga. U Americi su Europljani uspostavili kolonijalni sustav i granice europskih naselja. U njima su bile na snazi europske tradicije zakona, religije, vlasti i kulture. Europljani su u tom razdoblju osvojili relativno malena područja u Aziji i Africi, ali su njihova pomorska i trgovačka poduzeća duboko utjecala na način proizvodnje i međunarodnu trgovinu u tim područjima. Trgovina ljudima između Afrike i Amerike, a kako bi se osigurala besplatna radna snaga za europsku izvoznu zemljoradnju, bio je naročito zastrašujući aspekt širenja globalne ekonomije. Europsko uključivanje u cijeli svijet imalo je za posljedicu i njezinu vlastitu unutrašnju transformaciju – političku, društvenu, ekonomsku i intelektualnu. Unutrašnja transformacija uzrokovala je dramatične političke i društvene zaplete i ratove.

Na hrvatskom prostoru procesi koji su u započeli oko 1100. godine zaključuju se prostornom i društvenom integracijom u 14. stoljeću. Međutim, upravo tada kada je društveni razvoj hrvatskih zemalja dosegao vrhunac, pojavljuju se potkraj toga stoljeća, unutar hrvatskog društva, ali i izvana, prvi znakovi zastoja i krize koji će uvesti hrvatske zemlje u razdoblje razgradnje, ratova i razaranja. Zemlje krune sv. Stjepana i hrvatskog kraljevstva koje su po svom društvenom, političkom i kulturnom razvoju već čvrsto zakoračile na europsko kopno u potpunosti će promijeniti svoje lice. U zemlji se pojavio jak otpor plemstva protiv središnje vlasti, a dinastički sukob oko hrvatskog prostora buktio je više od dvadeset godina. Razjedinjena i oslabljena država postala je lak plijen Turcima koji se tijekom 15. i 16. stoljeća nezaustavljivo šire prema srednjoj Europi. U prvoj trećini 16. stoljeća temeljito se promijenio prostorni izgled i geopolitički položaj hrvatskih zemalja. Ugasila se srednjovjekovna ugarsko-hrvatska država, a ostaci hrvatskog prostora ulaze u sastav Habsburške Monarhije, a novo središte moći postaje Beč. Venecija je zaokružila Dalmaciju u neprekinutu upravno-političku cjelinu u čijem su se sastavu našle otočke i kopnene dalmatinske komune. Kotor, Skadar, Ulcinj i Bar početkom 15. stoljeća postaju sastavni dio Mletačke Albanije. Neovisni Dubrovnik i habsburški posjedi na Jadranu od Raše do Baga onemogućili su Veneciji ujedinjavanje cijelog prostora istočne obale Jadrana. Osmanlijska osvajanja i mletačko zaposjedanje Dalmacije zaustavili su gospodarski, politički i kulturni razvoj Hrvatske i uveli je u „produljeno srednjovjekovlje“. Tek je osmanlijsko slabljenje tijekom 17. stoljeća postavilo zahtjev za ponovnim ujedinjavanjem obale i kontinenta. Ratovi protiv Osmanlija koji su započeli 1683. godine, trajali su s prekidima više od 30 godina. Završili su uspostavljanjem nove granice na rijeci Savi, do njezina ušća u Dunav, a na jugoistoku granica se pomakla preko rijeke Cetine do planine Dinare, a zatim se spuštala preko Imotskog i Vrgorca na donju Neretvu kod Metkovića. Ova granica je ostala gotovo nepromijenjena do propasti Habsburške Monarhije 1918. godine.

Tijek proučavanja

  1. Suvremeni svijet svojom složenošću nije nastao iznenada, već ima svoje razvojne korijenje u razdoblju od 1300. do 1750. godine, osobito u sazrijevanju prekomorske trgovine i stvaranju ekonomskih i društvenih institucija vezanih uz nju.
  2. Da bi se razumjela povijest suvremene Europe i svijeta, te vlastita nacionalna povijest, traži se razumijevanje različitih institucija, ideja i stilova koji su se oblikovali u Europi u vrijeme razdoblja inovacija i ekspanzije.
  3. Sve snage koje su načinile svijet „modernim“ u 19. i 20. stoljeću nastale su upravo u ovom razdoblju. Shvaćanje složenosti svjetske međuovisnosti traži znanje o tome kako je naraslo svjetsko gospodarstvo, kao i o načinima na koje je ono proizvelo ogroman materijalni napredak i velike društvene i političke nejednakosti.
  4. Stvaranje europskih kolonijalnih carstava do 17. stoljeća dogodilo se unutar vrlo širokog konteksta događaja: tragično opadanje američke indijanske populacije, širenje španjolskog carstva, trgovina afričkim robovima, prekoatlanska trgovina i migracije stanovnika pojedinih europskih država. Povijest kolonijalizma dobiva smisao samo u odnosu na ovu širu pozadinu.
  5. Velika carstva u Europi i Aziji: Osmansko i Perzijsko carstvo, Mogulsko carstvo u Indiji i Carstvo Ming u Kini – sva su ta carstva doživjela kulturni procvat paralelno s pojavom humanizma, renesanse i reformacije u Europi. Njihova su postignuća važan dio našeg suvremenoga svjetskog naslijeđa.
  6. Zbivanja na hrvatskom prostoru možemo razumjeti samo unutar širokog konteksta europskih i svjetskih događaja: prodora Turaka na jugoistok Europe, nezaustavljive ekspanzije Venecije na istočnu obalu Jadrana, jačanja Habsburgovaca u srednjoj Europi te sukoba Crkve i države i europskih vjerskih ratova.

4.1. Prva programska razina složenosti (minimalna)

Trogodišnja srednja strukovna škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

Nastavne cjeline (moduli)

1. Vrhunac srednjovjekovlja

  1. Prijelomno četrnaesto stoljeće
  2. Prodor Turaka i propast srednjovjekovne države
  3. Sredozemlje i Jadran nakon geografskih otkrića

2. Prema novome vijeku

  1. Hrvatska između Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike
  2. Širenje reformacije i protureformacija
  3. Znanost, filozofija, umjetnost i književnost
  4. Razvoj kulture do kraja 17. stoljeća

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 2
Obujam 0,5–1
Cilj jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban razumjeti društvena i politička zbivanja, sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova na prostoru Hrvatske u vrijeme rađanja modernog svijeta u kontekstu europskih i svjetskih zbivanja.
Ishodi učenja
  1. Objasniti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture doveli do promjena u Europi, Hrvatskoj i svijetu.
  2. Interpretirati uzroke, tijek, karakter i posljedice geografskih otkrića.
  3. Identificirati vjersku, političku i društvenu transformaciju Europe od 15. do kraja 17. stoljeća.
  4. Odrediti kako su se promjene u Europi u 16. i 17. stoljeću odrazile na prilike u Hrvatskoj.
  5. Opisati politička zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu
  6. ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Trogodišnja srednja strukovna škola – dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 2
Obujam 0,5–1
Cilj modula jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban razumjeti društvena i politička zbivanja, sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova na prostoru Hrvatske u vrijeme rađanja modernog svijeta u kontekstu europskih i svjetskih zbivanja.
Ishodi učenja
  1. Objasniti kako su razvoj manufakture i trgovine te nastanak i jačanje građanstva doveli do promjena u Europi, a kako su se odrazili na razvoj hrvatskih zemalja.
  2. Komentirati kako su znanstvena revolucija i novi pogled na svijet i život (humanizam, renesansa, reformacija, barok) uzrokovali oblikovanje nove svijesti i ekonomski, politički i kulturni preokret u dalmatinskim gradovima.
  3. Usporediti kako su se geografska otkrića odrazila na razvoj gradova uz Atlantski ocean, a kako na gradove u Sredozemlju i Jadranu.
  4. Razlučiti uzroke gospodarskog nazadovanja Dubrovnika od nazadovanja drugih hrvatskih gradova na jadranskoj obali.
  5. Opisati prodor Turaka u južnoslavenske zemlje i njegove posljedice na politički, ekonomski i društveni razvoj hrvatskih zemalja.
  6. Analizirati nastanak Vojne krajine – područje formiranja, tko ju je naseljavao i kada,što su Vlaški statuti i područje Banske krajine.
  7. Interpretirati uzroke slabljenja Osmanskog Carstva i ratove i ustanke u 17. i 18. stoljeću protiv Osmanlija.
  8. Analizirati položaj hrvatskih zemalja između Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike.
  9. Objasniti različita obilježja kulturnog razvoja hrvatskih zemalja u razdoblju od 16. do 18. stoljeća.
  10. Komentirati drugi veliki raskol u kršćanstvu i širenje različitih vjera u hrvatskim zemljama tijekom 16. i 17. stoljeća.
  11. Identificirati velike migracije stanovništva koja su izazvala turska osvajanja na Balkanu i njihove posljedice.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Trogodišnja srednja strukovna škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 2
Obujam 0,5–1,5
Cilj nastavne jedinice u blok satu Učenik će biti sposoban opisati kako su dijelovi srednjovjekovne hrvatske države pali pod višestoljetnu tursku vlast i kakve su bile posljedice.
Ishodi učenja (5–7)
  1. Objasniti pojmove Turci i Osmanlije i postanak Osmanskog Carstva te najznačajnije vladare do početka osvajanja Balkana, služeći se tekstom u udžbeniku i pojmovnikom u njemu.
  2. Prikazati na slijepom zemljovidu postupnost turske ekspanzije na balkanske zemlje i hrvatski prostor, služeći tekstom i povijesnom kartom u udžbeniku.
  3. Komentirati migracije kao posljedicu turskih osvajanja hrvatskih zemalja, služeći se povijesnim izvorom „Opustošena Hrvatska“.
  4. Raspraviti kasnosrednjovjekovno hrvatsko društvo i zastoj njegova razvoja pod utjecajem vanjskih sila (ekspanzije Venecije i turskih osvajanja) te njegovo odvajanje od matice na europsko-mediteranskom prostoru, služeći se tekstom i kartom.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Trogodišnja srednja strukovna škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za minimalnu programsku razinu složenosti)

  1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
  2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Humanizam, renesansa, barok, manufaktura, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, građanstvo, svjetsko tržište, migracije, Turci, Osmanlije, „ostaci ostataka“, Vojna krajina, Vlasi i Vlaški statuti.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

  1. Vremensko trajanje: od oko 1350. do oko 1750. godine
  2. Najvažniji centri znanosti, školstva, kulture i gospodarstva: Venecija, Beč, Budim, Zagreb, Dubrovnik, Zadar, Split i Šibenik.
  3. Narodi i države: Ugarsko-hrvatska država, Habsburška Monarhija, Bizantsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Venecija, Dubrovačka Republika i Turci Seldžuci.
  4. Najznačajniji događaji: 1352. – prvi prodor Turaka na Balkan (Galipolje); 1371. – bitka na rijeci Marici; 1389. – bitka na Kosovu polju; 1393. – Turci zauzeli Bugarsku, 1394. Tesaliju i 1395. preostali dio Makedonije; 1409. – Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju; 1444. – bitka kod Varne; 1453. – pad Bizantskog Carstva; 1459. – Srbija pala pod tursku vlast; 1463. – Bosna pada pod tursku vlast; 1493. – bitka na Krbavskom polju; 1499. – Zeta pod turskim vrhovništvom; 1517. – Martin Luther i 95 teza u Wittenbergu; 1526. – bitka na Mohačkom polju; 1527. – sabor u Cetinu, građanski rat između Ferdinanda i Zapolje; 1566. – bitka kod Sigeta; 1593. – bitka kod Siska, stvaranje Vojne krajine, Uskočki rat, Kandijski rat; 1667. – potres u Dubrovniku, Zrinsko-frankopanski otpor; 1699. – mir u Srijemskim Karlovcima; 1718. – mir u Požarevcu; 1739. – mir u Beogradu.
  5. Važnije povijesne osobe: Ludovik I. Anžuvinac, Karlo Drački, Žigmund Luksemburški Ladislav Napuljski, Vladislav Jagelović, Mehmed II. Osvajač, Matija Korvin, Vladislav II. Jagelović, Ludovik II. Jagelović, Sulejman I. Veličanstveni, Stjepan Tvrtko I, Ferdinand Habsburški, Ivan Zapolja, Nikola Šubić Zrinski, Petar Zrinski, Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Eugen Savojski i Karlo IV. Habsburški.

    Najpoznatiji predstavnici humanizma i renesanse: Dante Alighieri,, Shakespeare, Marko Marulić, Ivan Česmički Leonardo da Vinci, Michelangelo, Nikola Kopernik, Giordano Bruno, Galileo Galilei, Andrija Medulić, Julije Klović.

    Poznati moreplovci: Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Kristof Kolumbo, Amerigo Vespucci, Fernao de Magellan.

  6. Najznačajniji izumi: Johannes Gutenberg – tiskarski stroj, karavele, geografske karte, globus, usavršeni satovi i navigacijske sprave (astrolab), artiljerijsko oružje, razvoj znanosti – heliocentrični sustav i dalekozor,
  7. Religija – osnovni pojmovi: reformacija – drugi crkveni raskol u kršćanstvu, indulgencije, luteranska ili protestantska crkva, prijevod Biblije na njemački i druge narodne jezike, protureformacija i vjerski ratovi (Tridesetgodišnji rat).

4.2. Druga programska razina složenosti (srednja)

Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

Nastavne cjeline (moduli)

Inačica A

1. Rađanje moderne Europe

  1. Crna smrt i njezine posljedice
  2. Pojava nacionalnih država, gradovi i komune
  3. Temelji humanizma i renesanse

2. Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

  1. Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
  2. Kolonijalizam i europeizacija svijeta

3. Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

  1. Izazovi s Istoka – uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta
  2. Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
  3. Nastanak modernih europskih država

4. Hrvatska u „produljenom srednjovjekovlju“

  1. Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti
  2. Stvaranje Habsburškog carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća
  3. Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Inačica B

1. Vrhunac srednjovjekovlja

  1. Prijelomno četrnaesto stoljeće
  2. Prodor Turaka i propast srednjovjekovne države

2. Rađanje moderne Europe

  1. Crna smrt i njezine posljedice
  2. Gradovi i komune – razvoj pomorstva i trgovine
  3. Temelji humanizma i renesanse

3. Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

  1. Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
  2. Kolonijalizam i europeizacija svijeta

4. Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

  1. Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta
  2. Dubrovnik – najznačajnije središte trgovine i pomorstva na Jadranu

5. Hrvatska u „produljenom srednjovjekovlju“

  1. Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti
  2. Stvaranje Habsburškog carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća
  3. Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.
Ishodi učenja
  1. Ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
  2. Obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena.
  3. Ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama.
  4. Raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću.
  5. Usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo.
  6. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija.
  7. Ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 3
Obujam 1,5
Ciljevi modula jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.
Ishodi učenja
  1. Objasniti pojavu epidemije „crne smrti“ i njezinu pandemiju u 14. stoljeću te njezine posljedice na demografski, vjerski i društveni život stanovništva Europe.
  2. Analizirati pojavu nacionalnih centraliziranih monarhija i ekonomski moćnih gradova država u Europi.
  3. Definirati humanizam i renesansu u 14. i 15. stoljeću, područja širenja i najznačajnija dostignuća i predstavnike.
  4. Opisati kako je prekooceanska povezanost svih većih regija svijeta od 1450. do 1600. dovela do globalnih transformacija pojedinih društava.
  5. Kritički prosuditi susrete između europskih naroda i naroda Afrike, Azije i obje Amerike krajem 15. i tijekom 16. i 17. stoljeća.
  6. Identificirati posljedice svjetske razmjene flore, faune i pratećih patogenih pojava (mikroorganizmi i zarazne bolesti).
  7. Ocijeniti reformaciju, protureformaciju i vjerske ratove kao njihovu posljedicu.
  8. Interpretirati uspon vojne i birokratske moći pojedinih europskih država između 16. i 18. stoljeća.
  9. Prikazati kako su se jugoistočna Europa i jugozapadna Azija objedinile u Osmansko Carstvo.
  10. Opisati prodor Turaka u hrvatske zemlje i njegove posljedice na politički, ekonomski i društveni razvoj hrvatskih zemalja.
  11. Analizirati nastanak Vojne krajine – područje formiranja, tko ju je naseljavao i kada,što su Vlaški statuti i područje Banske krajine.
  12. Interpretirati uzroke slabljenja Osmanskog carstva i ratove i ustanke u 17. i 18. stoljeću protiv Osmanlija.
  13. Analizirati položaj hrvatskih zemalja između Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike.
  14. Objasniti različita obilježja kulturnog i vjerskog razvoja hrvatskih zemalja u razdoblju od 16. do 18. stoljeća.
  15. Objasniti uspon Dubrovačke Republike kao važnog središta pomorstva i trgovine na Jadranu.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 3
Obujam 1,5
Nastavna jedinica Kolonijalizam i europeizacija svijeta
Cilj nastavne jedinice Učenik će biti sposoban ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama.
Ishodi učenja (5–7)
  1. Razlučiti novootkrivena područja tijekom 15. i 16. stoljeća služeći se povijesnim zemljovidom i tabelarnim pregledom.
  2. Identificirati motive, prirodu i značenje velikih trgovačkih i ratnih ekspedicija pojedinih europskih zemalja u obje Amerike, Aziju i Afriku tijekom 15, 16. i 17. stoljeća služeći se priloženim tekstom.
  3. Analizirati glavna društvena, gospodarska, politička i kulturalna svojstva europskih društava koja su poticala istraživanja, osvajanja i podvrgavanje prekomorskih naroda i zemalja koristeći se grafičkim prilozima i tekstom.
  4. Usporediti što su Europljani donijeli u Ameriku, a što iz nje u Europu služeći se tabelarnim pregledom.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za srednju programsku razinu složenosti)

  1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
  2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

„Crna smrt“, komune, građanstvo, građanska revolucija, centralizirana monarhija, nacija, nacionalna država, humanizam, renesansa, barok, manufaktura, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, građanstvo, svjetsko tržište, merkantilizam, „revolucija cijena“, migracije, vjerski ratovi, Tridesetgodišnji rat, Turci, Osmanlije, „ostaci ostataka“, Vojna krajina, Vlasi, Vlaški statuti i hrvatska pragmatička sankcija.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

  1. Vremensko trajanje: od oko 1350. do oko 1750. godine.
  2. Najvažniji centri znanosti, školstva, kulture i gospodarstva: Pariz, Barcelona, Cadiz, Rotterdam, Amsterdam, London, Utrecht, Rim, Venecija, Beč, Budim, Carigrad, Zagreb, Dubrovnik, Zadar, Split i Šibenik.
  3. Narodi i države: Portugal, Španjolska, Nizozemska, Engleska, Francuska, Njemačko carstvo, talijanski gradovi-države: Venecija, Genova, Firenza, Milano, Ugarsko-hrvatska Država, Dubrovačka Republika, Habsburška Monarhija, Bizantsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Mogulsko Carstvo, Kinesko Carstvo.
  4. Najznačajniji događaji: 1352. – prvi prodor Turaka na Balkan (Galipolje); 1371. – bitka na rijeci Marici; 1389. – bitka na Kosovu polju; 1393. – Turci zauzeli Bugarsku, 1394. Tesaliju i 1395. preostali dio Makedonije; 1409. – Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju; 1444. – bitka kod Varne; 1453. – pad Bizantskog Carstva; 1459. – Srbija pala pod tursku vlast; 1463. – Bosna pada pod tursku vlast; 1493. – bitka na Krbavskom polju; 1499. – Zeta pod turskim vrhovništvom; 1517. – Martin Luther i 95 teza u Wittenbergu; 1526. – bitka na Mohačkom polju; 1527. – sabor u Cetinu, građanski rat između Ferdinanda i Zapolje; 1566. – bitka kod Sigeta; 1593. – bitka kod Siska, stvaranje Vojne krajine; 1615–1617. – Uskočki rat; 1645–1649. – Kandijski rat; 1648. – Vestfalski mir; 1667. – potres u Dubrovniku, Zrinsko-frankopanski otpor; 1699. – mir u Srijemskim Karlovcima; 1718. – mir u Požarevcu; 1739. – mir u Beogradu.
  5. Važnije povijesne osobe: Ludovik I. Anžuvinac, Karlo Drački, Žigmund Luksemburški Ladislav Napuljski, Vladislav Jagelović, Mehmed II. Osvajač, Matija Korvin, Vladislav II. Jagelović, Ludovik II. Jagelović, Sulejman I. Veličanstveni, Stjepan Tvrtko I, Ferdinand I. Habsburški, Ivan Zapolja, Nikola Šubić Zrinski, Petar Zrinski, Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Eugen Savojski i Karlo VI. Habsburški.

    Najpoznatiji predstavnici humanizma i renesanse: Dante Alighieri, Shakespeare, Marko Marulić, Ivan Česmički Leonardo da Vinci, Michelangelo, Nikola Kopernik, Giordano Bruno, Galileo Galilei, Andrija Medulić i Julije Klović.

    Poznati moreplovci: Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Kristof Kolumbo, Amerigo Vespucci i Fernao de Magellan.

  6. Najznačajniji izumi: Johannes Gutenberg – tiskarski stroj, karavele, geografske karte, globus, usavršeni satovi i navigacijske sprave (astrolab), artiljerijsko oružje, razvoj znanosti – heliocentrični sustav i dalekozor,
  7. Religija – osnovni pojmovi: reformacija – drugi crkveni raskol u kršćanstvu, indulgencije, luteranska ili protestantska crkva, kalvinizam, anglikanizam, hugenoti, prijevod Biblije na njemački i druge narodne jezike, katolička protureformacija, Popis zabranjenih knjiga, misionari i vjerski ratovi.

4.3. Treća programska razina složenosti (maksimalna programska razina)

Tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70 sati.

Nastavne cjeline (moduli)

1. Humanizam i renesansa – rađanje moderne Europe

  1. Crna smrt i njezine posljedice
  2. Ekonomski rast gradova na Sredozemlju i sjevernoj Europi
  3. Kulturni život – obrazovanje i učenje, literatura i korijeni renesanse
  4. Crkva i vjera
  5. Renesansa i njezin odraz na kršćansko društvo
  6. Kasna renesansa i razvoj znanosti

2. Velika geografska otkrića i europska ekspanzija

  1. Svjetsko gospodarstvo oko 1500. godine
  2. Preduvjeti, uzroci i tijek velikih geografskih otkrića
  3. Europeizacija svijeta i kolonijalizam
  4. Važnost i posljedice velikih geografskih otkrića
  5. Rast gospodarstva i njegove posljedice na promjene u društvu

3. Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija

  1. Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizantskog Carstva
  2. Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
  3. Nacionalne monarhije u Europi – od konfesionalnog do dvorskog apsolutizma
  4. Prosvijećeni apsolutizam
  5. Nizozemska i engleska građanska revolucija

4. Hrvatska u „produljenom srednjovjekovlju“

  1. Doba promjena – Anžuvinci
  2. Hrvatski protudvorski pokret i druge dinastije
  3. Matijaš Korvin i renesansa
  4. Od Krbave do Mohača
  5. „Ostaci ostataka“ – Hrvati i Habsburgovci
  6. Selidbe iz Hrvatske i Vojna krajina
  7. Reformacija, katolička obnova i barok u Hrvatskoj
  8. Bune i otpori u 16. i 17. stoljeću
  9. Zlatni vijek Dubrovnika
  10. Zrinski i Frankopani u otporu Habsburgovcima
  11. Oslobođenje od Osmanlija – „oživjela Hrvatska“

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 4
Obujam 2,5
Cilj jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.
Ishodi učenja
  1. Analizirati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u Europi u 14. i 15. stoljeću.
  2. Obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena.
  3. Ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije pojedinih europskih sila nad narodima u kolonijama.
  4. Raspraviti kako su europska društva doživjela vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću.
  5. Usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo.
  6. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Turaka.
  7. Identificirati stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća.
  8. Ispitati promjene u azijskim društvima u razdoblju širenja europske gospodarske moći.
  9. Utvrditi rast svjetske ekonomije i načine na koje je ona omogućila materijalni napredak i društvene nejednakosti.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70. treća godina 2/70 sati.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 4
Obujam 2,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban analizirati napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva te različitih ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u 14. 15. i 16. stoljeću u Europi.
Ishodi učenja
  1. Objasniti pojavu epidemije „crne smrti“ i njezinu pandemiju u 14. stoljeću te njezine posljedice na demografski, vjerski i društveni život stanovništva Europe.
  2. Usporediti gospodarski razvoj te položaj građanstva u odnosu na plemstvo, u gradovima na Sredozemlju i sjevernoj Europi prije početka velikih geografskih otkrića
  3. Objasniti zašto je nastalo novo shvaćanje života i svijeta u talijanskim gradovima u 14. stoljeću i zašto je ono dobilo naziv humanizam.
  4. Analizirati širi i uži pojam renesansa te njegove najznačajnije predstavnike u umjetnosti i graditeljstvu i njihova djela.
  5. Identificirati kako se i zašto humanističko shvaćanje svijeta i renesansa tako brzo širila iz talijanskih gradova u ostale europske kulturne centre.
  6. Raspraviti kako se crkva odnosila prema znanstvenicima čija otkrića nisu bila u skladu s njezinim učenjem.
  7. Ocijeniti u čemu je važnost humanizma i renesanse za daljnji razvitak čovječanstva.
  8. Razlučiti zašto svi pokušaji reforme rimokatoličke crkve u srednjem vijeku (pokret cistercita, klinijska reforma, osnivanje franjevačkog reda, pokušaji pojedinaca popiut Wycliffa, Husa i dr.) nisu uspjele.
  9. Objasniti zašto je svaki društveni sloj shvatio reformaciju na drugi način i za čim su težili pripadnici svakog sloja posebno.
  10. Identificirati koji su gradovi i osobe u Europi bili vođe i žarišta vjerskih pokreta te njihov karakter.
  11. Komentirati žestoko suprotstavljanje pape i katoličkog svećenstva reformskim pokretima diljem Europe.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70. treća godina 2/70 sati.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv Temelji modernog svijeta
Razina 4
Obujam 2,5
Cilj nastavne jedinice (blok sat) Učenik će biti sposoban analizirati širenje protestantizma i drugih reformacijskih pokreta Europom te vjerske ratove kao njegovu posljedicu.
Ishodi učenja (5–7)
  1. Nabrojiti zemlje koje je zahvatila reformacija i gradove koji su bili žarišta vjerskih pokreta služeći se povijesnim zemljovidom.
  2. Opisati pojmove kalvinizam i anglikanizam te organizaciju i vjersko učenje dviju novih crkava, služeći se grafičkim prikazom.
  3. Objasniti mjere koje je poduzimala rimokatolička crkva protiv širenja reformacije i razloge žestokog suprotstavljanja reformskim pokretima služeći se priloženim tekstom.
  4. Opisati misionarsku djelatnost isusovaca, koristeći priložene slike, zemljovid i tekst.
  5. Analizirati vjerske ratove između katolika i protestanata: Bartolomejsku noć, tridesetgodišnji rat i Vestfalski mir, služeći se povijesnim izvorima i njihovim interpretacijama.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70. treća godina 2/70 sati.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za treću, maksimalnu programsku razinu složenosti)

  1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
  2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

„Crna smrt“, komune, građanstvo, građanska revolucija, centralizirana monarhija, nacija, nacionalna država, humanizam, renesansa, barok, manufaktura, kapitalističko gospodarstvo, podjela rada, najamni radnici, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, građanstvo, svjetsko tržište, Istočnoindijska kompanija, merkantilizam, „revolucija cijena“, migracije, vjerski ratovi, Tridesetgodišnji rat, Turci, Osmanlije, „ostaci ostataka“, Vojna krajina, Vlasi, Vlaški statuti i hrvatska pragmatička sankcija.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

  1. Vremensko trajanje: od oko 1350. do oko 1750. godine
  2. Najvažniji centri znanosti, školstva, kulture i gospodarstva: Pariz, Barcelona, Cadiz, Rotterdam, Amsterdam, London, Utrecht, Rim, Venecija, Beč, Budim, Carigrad, Zagreb, Dubrovnik, Zadar, Split i Šibenik.
  3. Narodi i države: Portugal, Španjolska, Nizozemska, Engleska, Francuska, Njemačko carstvo, talijanski gradovi-države: Venecija, Genova, Firenza, Milano, Ugarsko-hrvatska država, Dubrovačka Republika, Habsburška Monarhija, Bizantsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Mogulsko Carstvo, Kinesko Carstvo.
  4. Najznačajniji događaji: 1352. – prvi prodor Turaka na Balkan (Galipolje); 1371. – bitka na rijeci Marici; 1389. – bitka na Kosovu polju; 1393. – Turci zauzeli Bugarsku, 1394. Tesaliju i 1395. preostali dio Makedonije; 1409. – Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju; 1444. – bitka kod Varne; 1453. – pad Bizantskog Carstva; 1459. – Srbija pala pod tursku vlast; 1463. – Bosna pada pod tursku vlast; 1493. – bitka na Krbavskom polju; 1499. – Zeta pod turskim vrhovništvom; 1517. – Martin Luther i 95 teza u Wittenbergu; 1526. – bitka na Mohačkom polju; 1527. – sabor u Cetinu; građanski rat između Ferdinanda i Zapolje; 1566. – bitka kod Sigeta; 1579. – Utrechtska unija; 1598. – Nantski edikt; 1593. – bitka kod Siska, stvaranje Vojne krajine; 1615–1617. – Uskočki rat; 1645–1649. – Kandijski rat; 1648. – Vestfalski mir; 1649. – proglašena republika u Engleskoj; 1660. – obnova monarhije u Engleskoj; 1667. – potres u Dubrovniku, Zrinsko-frankopanski otpor; 1689. – William III. potpisuje „Deklaraciju o pravima“; 1699. – mir u Srijemskim Karlovcima; 1718. – mir u Požarevcu, 1739. – mir u Beogradu.
  5. Važnije povijesne osobe: Ludovik I. Anžuvinac, Karlo Drački, Žigmund Luksemburški Ladislav Napuljski, Vladislav Jagelović, Mehmed II. Osvajač, Stjepan Tvrtko I., Matija Korvin, Vladislav II. Jagelović, Ludovik II. Jagelović, Sulejman I. Veličanstveni, Katarina Medici, Henrik IV. francuski kralj, Filip II. španjolski kralj, vojvoda Alba, Henrik VIII. i Elizabeta I. – engleski vladari, Tomas Münzer, Franjo Ksaverski, Primož Trubar, Matija Vlačić Ilirik, Ferdinand I. Habsburški, Ferdinand II. Habsburški, Gustav Adolf, Ivan Zapolja, Nikola Šubić Zrinski, Petar Zrinski, Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Eugen Savojski i Karlo VI. Habsburški, Oliver Cromwell, Karlo I. engleski kralj, Richelieu, Luj XIII, Luj XIV, Colber, Petar I. Veliki.

    Najpoznatiji predstavnici humanizma i renesanse: Joganes Gutenberg, Dante Alighieri, Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio Shakespeare, Marko Marulić, Šiško Menčetić, Hanibal Lucić, Marin Držić, Petar Hektorović, Ivan Česmički Leonardo da Vinci, Michelangelo, Tizian Vecellia, Paolo Veronese, Jacopo Tintoretto, Albrecht Dürer, Petar Paul Rubens, Diego Velázquez, Rembrandt van Rijn, Nikola Kopernik, Giordano Bruno, Jogannes Kepler, Andreas Vesalius, Galileo Galilei, Andrija Medulić, Julije Klović, Erazmo Roterdamski, Thomas Moore, Miquel da Cervantes i Lope de Vega.

    Poznati moreplovci: Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Kristof Kolumbo, Amerigo Vespucci i Fernao de Magellan.

  6. Najznačajniji izumi: Johannes Gutenberg – tiskarski stroj, karavele, geografske karte, globus, usavršeni satovi i navigacijske sprave (astrolab), artiljerijsko oružje, razvoj znanosti – heliocentrični sustav i dalekozor,
  7. Religija – osnovni pojmovi: reformacija – drugi crkveni raskol u kršćanstvu, indulgencije, luteranska ili protestantska crkva, kalvinizam, anglikanizam, hugenoti, prijevod Biblije na njemački i druge narodne jezike, Zakon o supremaciji u Engleskoj, katolička protureformacija, Popis zabranjenih knjiga, misionari, vjerski ratovi – Bartolomejska noć, tridesetgodišnji rat i Vestfalski mir.

4.4. Sposobnost povijensog mišljenja (standard 2 za sve tri razine složenosti)

Standard ili kriterij 2 uključuje razvijanje pet vještina, a svaka od njih ima indikatore (pokazatelje) postignuća, i to:

1. Vještina kronološkog mišljenja

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Izračunati vrijeme u milijunima, tisućljećima, stoljećima, desetljećima od čvrstih točaka u sistemu kalendara: pr. Krista (pr. Kr.) i poslije Krista (AD) i usporediti s čvrstim točkama drugih sustava kalendara poput rimskog (753. g.pr. Kr.), muslimanskog (622. g.) ili nekog drugog.
  2. Izraditi višeslojne usporedbene tablice na temelju raspoloživih podataka.
  3. Odrediti vremenski slijed povijesnih događaja u široko definiranim povijesnim erama, iz nacionalne povijesti, povijesti Europe i svijeta.
  4. Interpretirati podatke predočene u vremenskim lentama tako da se odredi kada su se prijelomni događaji zbivali i što se u isto vrijeme događalo na drugim mjestima.
  5. Objasniti povijesni kontinuitet i promjenu na primjerima povijesnog razvoja i trajanja određenog povijesnog procesa u široko definiranom povijesnom razdoblju.
  6. Usporediti alternativne modele periodizacije utvrđujući organizacijska načela na kojima se temelje.

2. Vještina razumijevanja povijesne priče

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Identificirati glavno pitanje povijesne priče koja se odnosi na svrhu, perspektivu ili stajalište iz kojega je izvedena.
  2. Prikazati povijesne perspektive u literarnim i povijesnim pričama uzevši u obzir živote pojedinaca, njihove vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta (u vremenu i prostoru u kojem su živjeli, a ne iz današnje perspektive).
  3. Interpretirati pročitane podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima uključujući specifične karakteristike prostora i vremena koje su utjecale na tijek događaja ondje gdje i kada su se dogodili.
  4. Interpretirati uočene zemljopisne simbole, zemljopisna mjerila i indikatore smjerova kako bi se određeni povijesni događaji interpretirali na temelju geografskih svojstva i ambijenta u kojim su se dogodili.
  5. Interpretirati uočene vizualne i brojčane podatke predstavljene u statističkim tablicama, histogramima, dijagramima i lentama vremena.
  6. Interpretirati uočene vizualne podatke predstavljene na povijesnim fotografijama, slikama i crtežima.

3. Vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Utvrditi primarne i sekundarne izvore koje je koristio autor i formulirati analitička pitanja s kojima se ispituje vjerodostojnost podataka i utvrđuju svrha i stajališta s kojih je priča napisana u dokumentima i povijesnim pričama.
  2. Analizirati povijesne priče kako bi se utvrdile činjenice koje je autor pružio i vrednovati vjerodostojnost generalizacije ili interpretacije koju je autor predočio na temelju dokaza koje je skupio.
  3. Analizirati i konstruirati uzročno-posljedičnu analizu uzevši u obzir dva ili više faktora koji su pridonijeli povijesnom događaju.
  4. Prepoznati povijesne zaključke koji su podložni promjeni na temelju novootkrivenih izvora i novih interpretacija.
  5. Ocijeniti važnost pojedinca u povijesti i njegovih individualnih izbora i akcija.
  6. Kritički vrednovati predočene dokaze koji se temelje na primarnim i sekundarnim izvorima i uočiti opasnost uspostavljanja analogije, ne uzimajući u obzir različite uvjete određenog vremena i prostora.

4. Vještina povijesnog istraživanja

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Utvrditi ključna pitanja o određenim povijesnim dokumentima: a) tko ih je načinio, kada, kako i zašto; b) što nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile; c) što trebamo još pronaći kako bi mogli „ispričali priču“ o dokumentu, ljudima i događajima koji su s njim povezani.
  2. Pronaći određene povijesne podatke koristeći se različitim primarnim i sekundarnim izvorima (materijalni ostaci, slike, fotografije, filmovi, dokumenti, časopisi i knjige).
  3. Načiniti izvještaj o povijesnom kontekstu na temelju podataka iz povijesnih izvora (materijalnih, pisanih i slikovnih).
  4. Ispitati povijesne zaključke kako bismo utvrdili čiji glasovi nedostaju u priči i objasniti razloge njihova izostajanja.

5. Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Ispitati probleme s kojima su se ljudi u prošlosti susretali i to analizom njihovih vrijednosti, interesa, perspektiva i stajališta, zatim analizirati učinke njihovih izbora i odluka kao i moguće opcije u tom vremenu i na tom mjestu. Npr. kako su pojedinci i društva poboljšavala svoj život unapređivanjem oruđa, prilagođavanjem okolišu i prilagođavanjem okoliša njihovim potrebama.
  2. Identificirati vrijednosti i religijska uvjerenja osoba u različitim kulturama i civilizacijama te procijeniti utjecaj prirode, gospodarstva i načina života, te dugoročne i kratkoročne posljedice njihovih vjerovanja.
  3. Razlikovati odgovarajuće povijesne analogije od neodgovarajućih analogija i to kritičkom prosudbom paralela između današnje situacije i one u prošlosti.
  4. Utvrditi doprinos pojedinih naroda razvoju drugih kultura i civilizacija, zatim analizirati putove i granice širenja i međusobnog utjecaja pojedinih dostignuća te njihove posljedice na život čovjeka.

4.5. Primjeri provjere i vrednovanja (za sve tri programske razine složenosti)

Učenik će biti sposoban:

  1. Kategorizirati po važnosti značajke i posljedice pandemije „crne smrti“ u svijetu, Europi i Hrvatskoj služeći se tabličnim prikazom. [Vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija]
  2. Konstruirati uzročno-posljedični niz velikih promjena u tehnologiji, znanosti i kulturi u 15. i 16. stoljeću služeći se priloženim pojmovnikom. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  3. Utvrditi karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama koristeći se priloženim povijesnim izvorima. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova]
  4. Napraviti tablicu četiri ključne transformacije u Hrvatskoj i Europi u 16. i 17. stoljeću služeći se priloženim tekstom. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  5. Izraditi usporedbenu tablicu značajki i razvoja monarhija u Europi služeći se tekstom u udžbeniku. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova]
  6. Objasniti gospodarske, kulturne i religijske promjene u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća služeći se povijesnim izvorima. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  7. Prikazati svakodnevni život građana u talijanskom gradu u razdoblju humanizma na temelju vlastitog istraživanja. [Vještina povijesnog istraživanja]
  8. Navesti društvene i gospodarske promjene koje je uzrokovala pojava svjetskog tržišta na primjeru jednog grada na istočnoj obali Jadrana. [Vještina povijesnog istraživanja]
  9. Ocijeniti posljedice reformacije u hrvatskim zemljama komentirajući sljedeća pitanja: a) Zašto pojedini društveni slojevi u Europi pristaju uz Lutherove ideje? b) Koji su čimbenici bili presudni za širenje protestantizma u Engleskoj? c) Zašto se protestantizam nije izrazito proširio hrvatskim zemljama? [Vještina analize povijesnih događaja i procesa te njihova interpretacija]
  10. Prikazati na zemljovidu ili lenti vremena smjerove širenja trgovine i proizvode kojima se trgovalo u 16. i 15. stoljeću. [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženja u prostoru]
  11. Imenovati najznačajnija gospodarska, kulturna i znanstvena središta u Europi u 16. stoljeću služeći se povijesnim zemljovidom. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  12. Načiniti kronološku tablicu velikih geografskih otkrića služeći se povijesnim zemljovidom. [Vještina kronološkog mišljenja]
  13. Izraditi kartu graditeljskih, umjetničkih i znanstvenih dostignuća renesanse na temelju vlastitog istraživanja. [Vještina povijesnog istraživanja]

4.6. Literatura

Sadržaj Prethodno poglavlje Iduće poglavlje