Sadržaj Prethodno poglavlje Iduće poglavlje

3. Treća jedinica ishoda učenja: srednjovjekovne civilizacije (od 300. do 1350. godine)

U razdoblju od 4. do 7. stoljeća gotovo cijelo područje Euroazije i Sjeverne Afrike proživjelo je nekoliko velikih poremećaja – euroazijski stepski narodi u iznenadnom su prodoru ušli u povijesni život razvijenih europskih kultura. Trajno se naselili na područja Zapadnog Rimskog Carstva i tijekom narednih stoljeća ušli u novo razdoblje snažnije razmjene, miješanja i kulturalne kreativnosti. Tijekom vremena odbacili su poganska vjerovanja i primili kršćanstvo, oblikovali novu svijest, formirali nova kulturna žarišta i nova središta političke moći. U Europi se tako postavljaju temelji nove civilizacije.

Od sedmog stoljeća na povijesnu pozornicu stupaju Arapi koji nadahnuti novom, Muhamedovom vjerom, postaju najveća sila ovoga razdoblja. Od Indije do južne Francuske proteže se vlast kalifa, a islam kao nova svjetska religija i nova civilizacijska tradicija širi se na golemo područje od Indije, preko Sjeverne Afrike do južne Francuske. Golemo Arapsko carstvo dinastije Abasida postaje od 8. do 10. stoljeća glavni posrednik u razmjeni dobara, ideja i tehnologije preko cijele hemisfere. Na azijskom kontinentu u ovom razdoblju širile su se i učvršćivale, uz islam, još dvije velike religije – hinduizam i budizam. Gdjegod su se spomenute religije pojavljivale donosile su sa sobom različite kulturalne tradicije, estetske ideje i načine organiziranja ljudskog djelovanja. Svaka od njih okupljala je ljude svih klasa i različitih jezika u zajedničko obožavanje i moralno jedinstvo.

Unatoč različitim religijskim i kulturalnim tradicijama Europa, Sjeverna Afrika i Azija razvile su od 1000. do 1300. godine jedinstveno područje međusobne komunikacije koje se protezalo od Mediterana do kineskih mora. Narodi su postali povezaniji negoli ikada prije u povijesti. Kina je u to doba proživljavala eksploziju tehničkih inovacija, komercijalizaciju i urbanizaciju, javljajući se kao najjača ekonomika svijeta. Izvozila je svilu i porculan u druge zemlje, a uvozila velike količine začina iz Indije i jugoistočne Azije što je utjecalo na proizvodnju i trgovinu u cijeloj hemisferi. Trgovci su putovali kopnom i morem. Karavani su prelazili unutrašnje azijske stepe i pustinju Saharu. Jedrenjaci su prelazi velika morska prostranstva istočne hemisfere kojom se prostirao cijeli lanac mora – Kinesko more, Indijski ocean, Perzijski zaljev, Crveno more, Crno more, Mediteran i Baltik, a koji su oblikovali zajedničku povezanu mrežu pomorske trgovine. Najspektakularniji događaj ovog kasnog razdoblja svakako je nastajanje mongolskih država u prostoru između Žutog mora i Volge. Mongoli su pod vlašću Džingis-kana u 13. stoljeću stvorili jedno od najvećih kopnenih carstava koje je svijet ikad vidio. Djelujući od Poljske do Koreje, od Sibira do Indonezije mongolski gospodari rata utjecali su na različite načine na živote gotovo svih stanovnika Europe i Azije. Za razliku od Europe, mongolski osvajački val teško je pogodio islamski Istok: poharana je Srednja Azija sa svojom bujnom kulturom: Bagdad kao duhovno središte kalifata bio je gotovo potpuno uništen, a bila su uništena i druga glasovita znanstvena središta Srednje Azije. Uslijed tih pustošenja istok islamskoga svijeta gubi u toku 13. stoljeća svoj vodeći položaj.

U zapadnoj i srednjoj Europi u 13. stoljeću su se formirala moćna carstva kao nova središta kršćanske civilizacije, u kojoj se razvijala poljoprivredna proizvodnja, rastao broj stanovnika, napredovala trgovina i jačala njihova vojna moć. Kako su se pojačavali trgovina i transport, tako su se povećavali susreti i kulturna razmjena između triju kontinenata donoseći lokalnim društvima nove mogućnosti, ali i opasnosti. Naime, objedinjavanje Euroazije imalo je i jednu zastrašujuću posljedicu u 14. stoljeću – kugu. Ona je zahvatila ne samo Europu već i islamski svijet, a vjerojatno i Kinu.

Struktura hrvatskog srednjovjekovlja izuzetno je složena, a njezino prikazivanje u obliku sinteze u ovom povijesnom razdoblju od gotovo tisuću godina vrlo je zahtjevno. Vladari i feudalni dinasti, bitke i ratovi, te politički lomovi učenicima su već poznati iz prvog ciklusa učenja (tri godine učenja nacionalne povijesti u osnovnoj školi). U drugom ciklusu učenja u srednjoj školi, stoga će se izložiti i objasniti učenicima temeljni procesi rasta i zastoja, širenja i stezanja, dakle odredit će se prostor i oslikati društvo u hrvatskom srednjovjekovlju, tumačiti svijet njegovih ideja, te odrediti oblici intelektualnog i umjetničkog stvaralaštva. Naime, nakon 800. godine počinju se ocrtavati prvi obrisi dugog procesa oblikovanja hrvatskog društvenog prostora koji se proteže sve do kraja 11. stoljeća. Geopolitičke, etničke i društvene pretpostavke hrvatske povijesti od 11. stoljeća mogu se poduprijeti mnoštvom povijesnih vrela, za razliku od stoljeća prije 800. Od druge polovice 11. stoljeća hrvatski prostor zahvaćaju prvi valovi onih procesa što su jedno stoljeće ranije počeli preobražavati europski prostor. Društvo se počelo naglo preobražavati i prelaziti u razdoblje društvenog sazrijevanja i rasta na svim društvenim područjima i na čitavom prostoru njezine povijesti. Na njezinom jadranskom prostoru šire se komunalna društva, a i Slavonija stvara mrežu gradskih naselja. Na kontinentalnom prostoru pojavljuju se prve plemićke obitelji, povećava se broj stanovništva, stvaraju se nova zemljišna vlastelinstva i širi se mreža seoskih naselja. U brdskom središtu, između Slavonije i jadranske obale, razvija se specifično društvo srednjovjekovne Bosne. Zrelost društvenih struktura vrhunac je dostiglo u 14. stoljeću.

Tijek proučavanja

  1. U ovih gotovo deset stoljeća budizam, kršćanstvo, hinduizam i islam raširili su se daleko izvan zemalja svog podrijetla. Ove religije učvrstile su se u područjima gdje i danas oblikuju vjeru milijuna ljudi.
  2. U ovom razdoblju oblikovanje carstava i kraljevstava u svijetu dramatično se promijenilo. Zašto su velika carstva propala, a druga se naglo razvila da zauzmu njihovo mjesto trajno je pitanje ne samo ovog razdoblja već i prijašnjih i kasnijih.
  3. U ranim stoljećima ovog razdoblja kršćanska Europa bila je marginalna u odnosu na gusta središta Euroazije i Sjeverne Afrike, gusto naseljena i sa snažno razvijenom proizvodnjom i gradskim životom. Učenici bi morali razumjeti ovu perspektivu, ali istodobno istražiti i one promjene koje će omogućiti uzlet novih civilizacija u Europi poslije 1000. godine.
  4. Civilizacije koje su cvjetale u ovom razdoblju – kineska, japanska, indijska, islamska, europska, zapadnoafrička i druge – stvorile su nasljeđe kulturnih i društvenih postignuća od trajne važnosti sve do danas. Da bi učenici razumjeli kako kulturalne tradicije utječu na društvene promjene i međunarodne odnose, valja napose proučavati povijesni kontekst u kojima su se pojedine tradicije oblikovale.
  5. Suvremeni svijet sa svom svojom jedinstvenom složenošću nije nastao iznenada u proteklih pet stotina godina nego ima svoje korijenje razvoja u razdoblju od oko 1000. do 1500. godine, a korijeni se odnose na razvijanje međunarodne trgovine na velikim udaljenostima, kao i na oblikovanje ekonomskih i društvenih institucijama u svezi s tim.
  6. Da bi učenici razumjeli povijest Europe i hrvatsko srednjovjekovlje, treba proučavati različite institucije ideje i stilove koji su se oblikovali u zapadnom kršćanstvu te njihovu ekspanziju i inovacije.
  7. Hrvatsko srednjovjekovlje treba proučavati u jasnoj društvenoj dinamici i povezanošću s europskim povijesnim procesima, od razdoblja početnog oblikovanja i društvene osnovice srednjovjekovlja do razdoblja njegova sazrijevanja i rasta.

3.1. Prva programska razina složenosti (minimalna)

Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 1/35 = inačica B; trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja 2/70.

Nastavne cjeline (moduli)

Inačica B i jedna godina učenja

1. Raznorodnosti i spajanja

  1. Preobrazba Europe u srednjem vijeku
  2. Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje
  3. Stoljeća sazrijevanja – organizacija države i društva

2. Utjecaji, komunikacije, središta

  1. Jadranski i kontinentalni prostor – različita društvena i gospodarska područja
  2. Crkva i procvat kulture
  3. „Rubna područja“ hrvatskog srednjovjekovlja
  4. Svakodnevni život – prostor grada na istočnoj obali Jadrana

Inačica C

1. Raznorodnosti i spajanja

  1. Preobrazba Europe u srednjem vijeku
  2. Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje
  3. Stoljeća sazrijevanja – organizacija države i društva

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv Srednjovjekovne civilizacije
Razina 2
Obujam 0,5–1
Cilj jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban razumjeti temeljne procese srednjovjekovlja na prostoru Hrvatske, te kako su te različite države, različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecala na društvene promjene i odnose u Hrvatskoj.
Ishodi učenja
  1. Opisati društvene i kulturne promjene u razdoblju srednjega vijeka u Europi i svijetu.
  2. Usporediti temeljne procese rasta i zastoja u hrvatskom ranom
  3. srednjovjekovlju s procesima u širem okruženju.
  4. Izdvojiti promjene u organizaciji države, društva i širenju
  5. kršćanstva od 11. do 14. stoljeća.
  6. Razlikovati kulturna postignuća Hrvata i kulturna postignuća ostalih europskih naroda u srednjem vijeku.
  7. Objasniti svakodnevni život ljudi u gradu i na selu u razdoblju srednjega vijeka u Hrvatskoj.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 1/35 = inačica B; trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja 2/70.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv Srednjovjekovne civilizacije
Razina 2
Obujam 0,5–1
Cilj modula jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban razumjeti temeljne procese srednjovjekovlja na prostoru Hrvatske, te kako su te različite države, različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecala na društvene promjene i odnose u Hrvatskoj.
Ishodi učenja
  1. Opisati preobrazbu društva i kulture te formiranje novih društvenih slojeva u široko definiranom povijesnom razdoblju.
  2. Objasniti proces rađanja i stvaranja prostora i društva hrvatske srednjovjekovne povijesti, a čija je osnovna značajka raznorodnost.
  3. Opisati političke i kulturne utjecaje Franačke, Bizanta i Venecije nastvaranje srednjovjekovne hrvatske države.
  4. Razlučiti procese raznorodnosti i spajanja koji obilježavaju hrvatsko srednjovjekovlje prateći politički opseg hrvatske države i hrvatski etnokulturni prostor.
  5. Opisati rascjepkanost i uporabu različitih naziva za pojedine hrvatske zemlje te dugotrajan proces kroatizacije gradova na istočnoj obali Jadrana.
  6. Objasniti promjene u državno pravnom položaju hrvatskih zemalja od početka 12. stoljeća do Zadarskog mira 1358. godine.
  7. Odrediti društvene značajke „rubnih područja“ u razdoblju srednjega vijeka i njihov odnos prema jezgri tj. prema hrvatskom političkom prostoru što ga čine granice kraljevstva.
  8. Usporediti društvene zajednice (gradsku i seosku zajednicu) i način života ljudi u njima.
  9. Obrazložiti pojavu i korištenje tri pisma na hrvatskom području te ulogu kršćanske crkve u razvoju srednjovjekovne kulture.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 1/35 = inačica B; trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja 2/70.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv Srednjovjekovne civilizacije
Razina 2
Obujam 0,5–1
Cilj nastavne jedinice Učenik će biti sposoban opisati raznolikost i bogatstvo hrvatske kulture u srednjovjekovnom razdoblju.
Ishodi učenja (5–7)
  1. Ucrtati na slijepom zemljovidu velika europska srednjovjekovna središta iz koji su se širili kulturni utjecaji prema Hrvatskojslužeći se predloženim tekstom.
  2. Objasniti u čemu je značenje rimske i bizantske kulture za razvoj srednjovjekovne kulturne baštine na prostoru današnje Hrvatske i njezinim „rubnim područjima služeći se tekstom i slikama.
  3. Razlikovati građevine i kiparska djela koja pripadaju romaničkom i gotičkom stilu na temelju predloženih ilustracija.
  4. Ucrtati na povijesnom zemljovidu centre predromaničkog, romaničkog i gotičkog graditeljstva, kiparstva i slikarstva služeći se priloženim tekstom.
  5. Objasniti tvrdnju da je srednjovjekovna kultura u hrvatskim zemljama imala kršćansko obilježje služeći se slikovnim materijalom.
  6. Prikupiti podatke o pismima kojima su pisane srednjovjekovne knjige i kakav je bio sadržaj tih knjiga koristeći internet i tekst udžbenika.
  7. Raspraviti doprinos „rubnih područja“ srednjovjekovnoj kulturislužeći se priloženim tekstom.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Četverogodišnja: dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 1/35 = inačica B; trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja 2/70.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za minimalnu programsku razinu složenosti)

  1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
  2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Apsolutizam, ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovštine, ceh, Crkva bosanska, crkveni redovi, dinastija, diplomacija, dominikanci, državni staleži, dužd, feud, feudalizacija, feudalna anarhija, franjevci, herceg, hereza, karolinška renesansa, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno, misionar, monah, monarhija, musliman, papa, plemićke župe, patriciji, patrijarh, personalna unija, predromanika, pučani, relikvije, republika, sklavinije, stalež, statuti, sveučilišta, templari, tropoljni sustav zemljoradnje, trubaduri, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteški redovi, vlastela, Zlatna bula, županije.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

  1. Vremensko trajanje: od oko 300. do oko 1350. godine
  2. Najvažniji centri znanosti, školstva, kulture i gospodarstva: Rim, Ancona, Akvileja, Venecija, Firenca, Genova, Cluny, Canossa, Worms, Jeruzalem, Konstantinopol (Carigrad), Pazin, Nin, Zadar, Knin, Šibenik, Biograd, Trogir, Split, Dubrovnik, Sisak i Zagreb.
  3. Narodi i države: Rimljani, Grci, Germani, Vandali, Ostrogoti, Vizigoti, Slaveni, Romani, Ugri-Mađari, Franci, Hrvati, Slovenci, Srbi, Crnogorci, Arapi i Mongoli.
  4. Najznačajniji događaji: 395. – podjela Rimskog Carstva; 476. – pad Zapadnog Rimskog Carstva; 800. – krunidba Karla Velikog; 812. – mir u Aachenu; 819. – ustanak Ljudevita Posavskog; 843. – Verdunski ugovor i podjela Franačke Države; 852. – Trpimirova darovnica; 879. – Hrvatska postaje nezavisna kneževina; oko 910 do 928. – Tomislav sjedinio Posavsku i Primorsku Hrvatsku; 925. i 928. – Crkveni sabori u Splitu; 962. – Oton I. okrunio se za cara; oko 1100. – Bašćanska ploča; 1054. – raskol kršćanstva; 1060. – Crkveni sabor u Splitu; 1193. – darovnica Bele III krčkom knezu Bartolu; 1094. – osnutak Zagrebačke biskupije; 1097. – pogibija Petra Svačića; 1102. – Koloman prvi Arpadović na hrvatsko-ugarskom prijestolju; 1202. – križari osvajaju Zadar; 1222. – Zlatna bula Andrije II; 1241. – provala Mongola (Tatara); 1273. – Pavao I Šubić, ban Hrvatske i Dalmacije i gospodar Bosne; 1288. – Vinodolski zakonik; 1301. – dolazak Karla Anžuvinca na ugarsko-hrvatsko prijestolje; 1358. – Ludovik Anžuvinac sklapa s Venecijom mir u Zadru; 1205–1358. – Dubrovačka Republika pod vrhovništvom Venecije.
  5. Povijesne osobe: Višeslav, Trpimir, Domagoj, Branimir, Tomislav, Stjepan Držislav, Petar Krešimir IV, Dmitar Zvonimir, Koloman Arpadović, Bela II. Arpadović, Andrija II. Arpadović Bela IV. Arpadović, Pavao I. Šubić, Mladen Šubić, Karlo I. Anžuvinac i Ludovik Anžuvinac, Konstantin Veliku, Teodozije, Romul Augustul, Karlo Veliki, bugarski car Simeon, Konstantin Porfirogenet. Papa Grgur VII, Ban Kulin, ban Ninoslav, Stjepan II. Kotromanić, Džingis-kan, Kublaj-kan i Marko Polo.
  6. Religija – osnovni pojmovi: Papa, patrijarh, Papinska Država, borba carstva i papinstva, prvi crkveni raskol, reformski program redovnika samostana u Clunyu, Wormski konkordat, benediktinci, dominikanci, franjevci, benediktinci, ivanovci, hereza i heretički pokreti, inkvizicija, bogumili, Crkva bosanska, ikona, ikonoklazam, investitura, koncil, križarski ratovi, crkveni redovi, duhovno-viteški redovi, Njemački Viteški Red, templari, ivanovci, islam, Muhamed, Kuran, hidžra, musliman, suniti i šijiti.

3.2. Druga programska razina složenosti (srednja)

Dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 2/70 = inačica A; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70

Nastavne cjeline (moduli)

1. Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju

  1. Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
  2. Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva
  3. Pojava i uspon islamske civilizacije
  4. Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

2. Oporavak Zapada

  1. Nova carstva, kraljevstva i komune
  2. Gospodarski i kulturni oporavak
  3. Kršćanstvo i društvo
  4. Prvi svjetski sustav trgovine (1250–1350)

3. Slavenski svijet u Europi

  1. Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
  2. Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada
  3. Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

4. Hrvatska između sredozemnog i srednjoeuropskog svijeta

  1. Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
  2. Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva
  3. Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti
  4. „Rubna područja“ hrvatskog srednjovjekovlja

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv Srednjovjekovne civilizacije
Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban analizirati pojavu i razvoj civilizacija, novih država i kultura na tri kontinenta te kako su te nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecala na društvene promjene i odnose.
Ishodi učenja
  1. Raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća.
  2. Objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine.
  3. Ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na tri kontinenta.
  4. Razmotriti konsolidaciju Bizantskog carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe.
  5. Istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske.
  6. Ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća.
  7. Identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene između triju kontinenata.
  8. Protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku.
  9. Izložiti sazrijevanje i rast društava i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 2/70; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv Srednjovjekovne civilizacije
Razina 3
Obujam 1,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja Učenik će biti sposoban analizirati pojavu i razvoj civilizacija, novih država i kultura na tri kontinenta te kako su te nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecala na društvene promjene i odnose.
Ishodi učenja
  1. Identificirati višestruke uzroke teške gospodarske, društvene i političke krize i dezintegracijske procese u Rimskom Carstvu u 3. i 4.stoljeću.
  2. Opisati migracije u Aziji, Europi i Sjevernoj Africi (veliku seobu naroda) u razdoblju od 4.do 10. stoljeća.
  3. Protumačiti gospodarski i kulturni oporavak Europe u razdoblju od oko 1000. godine do sredine 14. stoljeća.
  4. Identificirati nove društvene odnose, državnu organizaciju i kulturno stvaralaštvo u Europi, Sjevernoj Africi i Bizantskom Carstvu do sredine 14. stoljeća.
  5. Istražiti kulturnu i znanstvenu razmjenu između tri kulturna kruga na Sredozemlju do sredine 14. stoljeća.
  6. Objasniti ulogu crkve i vjere u srednjovjekovnom društvu i njezin utjecaj na školstvo i razvoj kulture.
  7. Analizirati prvi svjetski sustav trgovine između Dalekog istoka, Indije, islamskih država, i Europe.
  8. Opisati konsolidaciju slavenskih naroda u Europi nakon velike seobe naroda.
  9. Raspraviti položaj slavenskih naroda između Istoka i Zapada.
  10. Komentirati uspon Mongolskog carstva i njegove posljedice za euroazijske narode od 1200. do 1350. godine.
  11. Objasniti proces rađanja i stvaranja prostora i društva hrvatske srednjovjekovne povijesti, a čija je osnovna značajka raznorodnost.
  12. Razlučiti procese raznorodnosti i spajanja koji obilježavaju hrvatsko srednjovjekovlje prateći politički opseg hrvatske države i hrvatski etnokulturni prostor.
  13. Opisati rascjepkanost i uporabu različitih naziva za pojedine hrvatske zemlje te dugotrajan proces kroatizacije gradova na istočnoj obali Jadrana.
  14. Objasniti promjene u državno pravnom položaju hrvatskih zemalja od početka 12. stoljeća do Zadarskog mira 1358. godine.
  15. Odrediti društvene značajke „rubnih područja“ u razdoblju srednjega vijeka i njihov odnos prema jezgri tj. prema hrvatskom političkom prostoru što ga čine granice kraljevstva.
  16. Usporediti društvene zajednice (gradsku i seosku zajednicu) i način života ljudi u njima.
  17. Obrazložiti pojavu i korištenje tri pisma na hrvatskom području te ulogu kršćanske crkve u razvoju srednjovjekovne kulture.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 2/70; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70.

1. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv Srednjovjekovne civilizacije
Razina 3
Obujam 1,5
Cilj nastavne jedinice Učenik će biti sposoban raščlaniti krizu Rimskog Carstva.
Ishodi učenja (5–7)
  1. Identificirati višestruke uzroke krize u Rimskom Carstvu na temelju predloženog teksta.
  2. Opisati migracije i vojne pohode nomadskih naroda u Rimsko Carstvo, služeći se povijesnim zemljovidom.
  3. Objasniti posljedice gospodarske i političke krize te migracija na preživljavanje istočnog dijela Rimskog Carstva, služeći se predloženim tekstom.
  4. Kreirati vremensku lentu s oznakama glavnih bitaka, događaja i političkih promjena koje su se dogodile od 300. do 700. godine služeći se udžbenikom.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Dvije godine učenja – prva godina 2/70 i druga godina 2/70; tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70.

Temeljna povijesna znanja za drugu, srednju programsku razinu složenosti

  1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
  2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Kolon, kolonat, obrambeni rat, apsolutna vlast, velika seoba naroda, nomadska plemena, plemenski savez, vandalizam, baština ili alodij, seoske općine ili marke, vazali, vitezovi, feud, feudalac, feudalna hijerarhija, kmet, radna renta, naturalna renta, novčana renta, beneficij, cehovi, gilde, Hanza, kodifikacija rimskog prava, kalifat, kalif, vezir, sultan, monarhija, grofovije, marke, kapitulari.

Ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovštine, ceh, Crkva bosanska, crkveni redovi, dinastija, diplomacija, dominikanci, državni staleži, dužd, feud, feudalizacija, feudalna anarhija, franjevci, herceg, hereza, karolinška renesansa, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno, misionar, monah, monarhija, musliman, papa, plemićke župe, patriciji, patrijarh, personalna unija, predromanika, pučani, relikvije, republika, sklavinije, stalež, statuti, sveučilišta, templari, tropoljni sustav zemljoradnje, trubaduri, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteški redovi, vlastela, Zlatna bula, županije.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

  1. Vremensko trajanje: od oko 300. do oko 1350. godine
  2. Najvažniji centri znanosti, školstva, kulture i gospodarstva: Rim, Cordoba, Ancona, Akvileja, Venecija, Firenca, Genova, Cluny, Canossa, Worms, Jeruzalem, Konstantinopol (Carigrad), Gant, Brugge, Bruxeles, Bremen, Köln, Lübek, Marseille.
  3. Hrvatska: Pazin, Nin, Zadar, Knin, Šibenik, Biograd, Trogir, Split, Dubrovnik, Sisak i Zagreb.
  4. Narodi i države: Rimljani, Germani, Slaveni (Istočni, Zapadni i Južni), Arapi, Huni, Avari, Langobardi, Goti, Normani, Mađari, Rusi, Bugari, Česi, Franci, Hrvati, Kinezi, Mongoli.
  5. Najznačajniji događaji: 395. – podjela Rimskog Carstva; 476. – pad Zapadnog Rimskog Carstva; 711. – Arapi prešli Gibraltar; 732. – Poitiers; 756. – Kordopski Kalifat; 800. – krunidba Karla Velikog; 812. – mir u Aachenu; 843. – Verdunski ugovor i podjela Franačke Države; 955. – Oton I. porazio Mađare kod Augsburga; 962. – Oton I. okrunio se za cara u Rimu; 1066. – bitka kod Hastingsa; 1095. – Clermont; 1054. – prvi raskol u kršćanstvu; 1066. – Englesku osvojio normandijski vojvoda William; 1077. – Canossa; 1215. – Velika povelja sloboda u Engleskoj; 1265. – prvi parlament u Engleskoj; 1154–1259. – stogodišnji rat između Engleske i Francuske; 1302. – prvi saziv Državnih staleža u Francuskoj; početak 13. stoljeća – Džingis-kan stvara Mongolsko Carstvo; 1237. – Mongoli prodiru u Europu: do 1258. – Mongoli osvajaju Mezopotamiju, Armeniju, Iran, dio Indije i Bagdadski Kalifat; kraj 13. stoljeća – Mongoli osvajaju Kinu.
  6. Hrvatska: 818. – ustanak Ljudevita Posavskog; 852. – Trpimirova darovnica; 879. – Hrvatska postaje nezavisna kneževina; oko 910 do 928. – Tomislav sjedinio Posavsku i Primorsku Hrvatsku; 925. i 928. – Crkveni sabori u Splitu; oko 1100. – Bašćanska ploča; 1060. – Crkveni sabor u Splitu; 1193. – darovnica Bele III krčkom knezu Bartolu; 1094. – osnutak Zagrebačke biskupije; 1097. – pogibija Petra Svačića; 1102. – Koloman prvi Arpadović na hrvatsko-ugarskom prijestolju; 1202. – križari osvajaju Zadar; 1222. – Zlatna bula Andrije II; 1241. – provala Mongola (Tatara); Pavao I Šubić postaje ban Hrvatske i Dalmacije i gospodar Bosne; 1288. – Vinodolski zakonik; 1301. – dolazak Karla Anžuvinca na ugarsko-hrvatsko prijestolje; 1358. – Ludovik Anžuvinac sklapa s Venecijom mir u Zadru; 1205–1358. – Dubrovačka Republika pod vrhovništvom Venecije.
  7. Povijesne osobe: Dioklecijan, Konstantin, Teodozije, Romul Augustul, Atila, Justinijan, Heraklije, Pipin Mali, Karlo Veliki, franački kralj Ludovik, njemački car Oton I, William Osvajač, engleski kralj Ivan, francuski kraljevi: Filip II. August, Luj IX i Filip IV. Lijepi; bugarski car Simeon, Konstantin Porfirogenet. Papa Grgur VII, Ban Kulin, ban Ninoslav, Stjepan II. Kotromanić, Džingis-kan, Kublaj-kan i Marko Polo.

    Hrvatski vladari: Višeslav, Trpimir, Domagoj, Branimir, Tomislav, Stjepan Držislav, Petar Krešimir IV, Dmitar Zvonimir, Koloman Arpadović, Bela II. Arpadović, Andrija II. Arpadović, Bela IV. Arpadović, Pavao I. Šubić, Mladen Šubić, Karlo I. Anžuvinac i Ludovik Anžuvinac.

  8. Religija – osnovni pojmovi: Papa, patrijarh, Papinska Država, borba carstva i papinstva, prvi crkveni raskol, reformski program redovnika samostana u Clunyu, Wormski konkordat, benediktinci, dominikanci, franjevci, benediktinci, ivanovci, hereza i heretički pokreti, inkvizicija, bogumili, Crkva bosanska, ikona, ikonoklazam, investitura, koncil, križarski ratovi, crkveni redovi, duhovno-viteški redovi, Njemački Viteški Red, templari, ivanovci, islam, Muhamed, Kuran, hidžra, musliman, suniti i šijiti.

3.3. Sposobnost povijesnog mišljenja (standard 2 za prvu i drugu srednju programsku razinu složenosti)

Standard ili kriterij 2 uključuje razvijanje pet vještina, a svaka od njih ima indikatore (pokazatelje) postignuća, i to:

1. Vještina kronološkog mišljenja

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Izračunati vrijeme u milijunima, tisućljećima, stoljećima, desetljećima od čvrstih točaka u sistemu kalendara: pr. Krista (pr. Kr.) i poslije Krista (AD) i usporediti s čvrstim točkama drugih sustava kalendara poput rimskog (753. g. pr. Kr.), muslimanskog (622. g.) ili nekog drugog.
  2. Izraditi višeslojne usporedbene tablice na temelju raspoloživih podataka.
  3. Odrediti vremenski slijed povijesnih događaja u široko definiranim povijesnim erama, iz nacionalne povijesti, povijesti Europe i svijeta.
  4. Interpretirati podatke predočene u vremenskim lentama tako da se odredi kada su se prijelomni događaji zbivali i što se u isto vrijeme događalo na drugim mjestima.
  5. Objasniti povijesni kontinuitet i promjenu na primjerima povijesnog razvoja i trajanja određenog povijesnog procesa u široko definiranom povijesnom razdoblju.
  6. Usporediti alternativne modele periodizacije utvrđujući organizacijska načela na kojima se temelje.

2. Vještina razumijevanja povijesne priče

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Identificirati glavno pitanje povijesne priče koja se odnosi na svrhu, perspektivu ili stajalište iz kojega je izvedena.
  2. Prikazati povijesne perspektive u literarnim i povijesnim pričama uzevši u obzir živote pojedinaca, njihove vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta (u vremenu i prostoru u kojem su živjeli, a ne iz današnje perspektive).
  3. Interpretirati pročitane podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima uključujući specifične karakteristike prostora i vremena koje su utjecale na tijek događaja ondje gdje i kada su se dogodili.
  4. Interpretirati uočene zemljopisne simbole, zemljopisna mjerila i indikatore smjerova kako bi se određeni povijesni događaji interpretirali na temelju geografskih svojstva i ambijenta u kojim su se dogodili.
  5. Interpretirati uočene vizualne i brojčane podatke predstavljene u statističkim tablicama, histogramima, dijagramima i lentama vremena.
  6. Interpretirati uočene vizualne podatke predstavljene na povijesnim fotografijama, slikama i crtežima.

3. Vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija

U srednjim strukovnim školam učenici će biti sposobni:

  1. Utvrditi primarne i sekundarne izvore koje je koristio autor i formulirati analitička pitanja s kojima se ispituje vjerodostojnost podataka i utvrđuju svrha i stajališta s kojih je priča napisana u dokumentima i povijesnim pričama.
  2. Analizirati povijesne priče kako bi se utvrdile činjenice koje je autor pružio i vrednovati vjerodostojnost generalizacije ili interpretacije koju je autor predočio na temelju dokaza koje je skupio.
  3. Analizirati i konstruirati uzročno-posljedičnu analizu uzevši u obzir dva ili više faktora koji su pridonijeli povijesnom događaju.
  4. Prepoznati povijesne zaključke koji su podložni promjeni na temelju novootkrivenih izvora i novih interpretacija.
  5. Ocijeniti važnost pojedinca u povijesti i njegovih individualnih izbora i akcija.
  6. Kritički vrednovati predočene dokaze koji se temelje na primarnim i sekundarnim izvorima i uočiti opasnost uspostavljanja analogije, ne uzimajući u obzir različite uvjete određenog vremena i prostora.

4. Vještina povijesnog istraživanja

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Utvrditi ključna pitanja o određenim povijesnim dokumentima: tko ih je načinio, kada, kako i zašto; što nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile; što trebamo još pronaći kako bi mogli „ispričali priču“ o dokumentu, ljudima i događajima koji su s njim povezani.
  2. Pronaći određene povijesne podatke koristeći se različitim primarnim i sekundarnim izvorima (materijalni ostaci, slike, fotografije, filmovi, dokumenti, časopisi i knjige).
  3. Načiniti izvještaj o povijesnom kontekstu na temelju podataka iz povijesnih izvora (materijalnih, pisanih i slikovnih).
  4. Ispitati povijesne zaključke kako bismo utvrdili čiji glasovi nedostaju u priči i objasniti razloge njihova izostajanja.

5. Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Ispitati probleme s kojima su se ljudi u prošlosti susretali i to analizom njihovih vrijednosti, interesa, perspektiva i stajališta, zatim analizirati učinke njihovih izbora i odluka kao i moguće opcije u tom vremenu i na tom mjestu. Npr. kako su pojedinci i društva poboljšavala svoj život unapređivanjem oruđa, prilagođavanjem okolišu i prilagođavanjem okoliša njihovim potrebama.
  2. Identificirati vrijednosti i religijska uvjerenja osoba u različitim kulturama i civilizacijama, te procijeniti utjecaj prirode, gospodarstva i načina života, te dugoročne i kratkoročne posljedice njihovih vjerovanja.
  3. Razlikovati odgovarajuće povijesne analogije od neodgovarajućih analogija i to kritičkom prosudbom paralela između današnje situacije i one u prošlosti.
  4. Utvrditi doprinos pojedinih naroda razvoju drugih kultura i civilizacija, zatim analizirati putove i granice širenja i međusobnog utjecaja pojedinih dostignuća te njihove posljedice na život čovjeka.

3.4. Primjeri provjere i vrednovanja za minimalnu i srednju programsku razinu složenosti

U srednjim strukovnim školama učenici će biti sposobni:

  1. Prikazati (crtežom, na slijepoj karti ili kratkim pismenim uratkom) osnovne događaje iz razdoblja seobe naroda. [Vještina razumijevanja povijesne priče i snalaženja u prostoru]
  2. Navesti ekonomske, društvene i kulturne promjene koje je izazvao prijelaz na feudalizam. [Vještina analize povijesnih događaja i procesa te njihova interpretacija]
  3. Vrednovati feudalizam kao novi oblik društvenog uređenja komentirajući sljedeća pitanja: a) Što je temelj bogatstva u feudalizmu?; b) Koji su se društveni slojevi formirali u feudalizmu?; c) Kakav je položaj pojedinih društvenih slojeva (ekonomski, kulturni, pravni)? [Vještina analize povijesnih događaja i procesa te njihova interpretacija]
  4. Kreirati (na slijepom zemljovidu ili lenti vremena) prikaz doseljenja Hrvata [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženja u prostoru]
  5. Imenovati (koristeći se povijesnim i geografskim zemljovidom) središta moći u razdoblju preobrazbe Europe u srednjem vijeku. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  6. Načiniti pregled smjena dinastija na hrvatskom prijestolju u razdoblju razvijenoga srednjega vijeka. [Vještina kronološkog mišljenja]
  7. Načiniti tablicu vremenskog slijeda, prostora i karakteristika civilizacija na području Sredozemlja u razdoblju srednjega vijeka [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženja u prostoru]
  8. Izraditi kartu graditeljskih, umjetničkih i znanstvenih dostignuća Hrvata na vrhuncu srednjovjekovlja [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka]
  9. Konstruirati usporedbenu tablicu hrvatskih i europskih građevina i njihova utjecaja na politički, društveni i kulturni život ljudi. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka]
  10. Izdvojiti glavne procese u gospodarstvu koji su se zbili na Sredozemlju i Jadranu nakon geografskih otkrića [Vještina analize povijesnih događaja i procesa te njihova interpretacija]
  11. Izraditi prikaz dobara (biljke, životinje, bolesti i sl.) razmijenjenih nakon velikih geografskih otkrića. [Vještina povijesnog istraživanja]
  12. Prikazati (crtežom ili kratkim pismenim uratkom) svakodnevni život u Rimu u vrijeme krize i dezintegracije. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  13. Navesti gospodarske, političke i društvene promjene koje su dovele do dezintegracije Rimskog Carstva. [Vještina analize povijesnih događaja i procesa i njihova interpretacija]
  14. Vrednovati pojavu i uspon islamske civilizacije komentirajući sljedeća pitanja: a) Što je potaklo uspon islamske civilizacije? b) Koje su dodirne točke islama i kršćanstva? c) Koju je ulogu islamska civilizacija imala za daljnji razvitak Europe? [Vještina analize povijesnih događaja i procesa te njihova interpretacija]
  15. Kreirati (na slijepom zemljovidu ili lenti vremena) prikaz pokušaja Bizanta da obnovi Rimsko Carstvo. [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženja u prostoru]
  16. Imenovati (koristeći se povijesnim i geografskim zemljovidom) najznačajnija središta kulturnog i gospodarskog razvitka Europe u srednjem vijeku. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  17. Načiniti pregled podrijetla, prostora i obilježja slavenskog svijeta u srednjem vijeku. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
  18. Načiniti tablicu vremenskog slijeda, prostora i karakteristika mongolskog osvajanja. [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženja u prostoru]
  19. Izraditi kartu graditeljskih, umjetničkih i znanstvenih dostignuća Hrvata u srednjem vijeku. [Vještina povijesnog istraživanja]
  20. Obrazložiti politički, gospodarski i kulturni položaj „rubnih područja“ hrvatskog srednjovjekovlja. [Vještina analize povijesnih događaja i procesa te njihova interpretacija]
  21. Izraditi prikaz promjena u svakodnevnom životu ljudi u ranom i kasnom srednjem vijeku na određenoj lokaciji. [Vještina povijesnog istraživanja]

Napomena:

Treća jedinica ishoda učenja nema treću maksimalnu programsku razinu. Dakle, nijedan kurikulum povijesti za srednje strukovne srednje škole nema treću jedinicu ishoda učenja na maksimalnoj razini, već se ona nalazi isključivo u kurikulumima za gimnazije.

3.5. Literatura

Sadržaj Prethodno poglavlje Iduće poglavlje