2. Druga jedinica ishoda učenja: uspon i pad staroga svijeta (od 1200. godine prije Krista do 300. godine)

Ovo povijesno razdoblje opisuje kulturni, znanstveni, društveni, gospodarski i politički razvoj čovječanstva u ključnom razdoblju povijesti nakon što su se oblikovale prve civilizacije staroga svijeta. Tu se govori o prožimanju ideja, vrijednosti i tehničkih postupaka, te načinu proizvodnje dobara potrebnih za život i organizacije društava u pojedinim civilizacijskim krugovima diljem svijeta. Veći dio tih tekovina baštinili smo i nalaze se u uporabi i danas. Na taj način uspostavlja se osjećaj povezanosti, kontinuiteta i empatije prema razvoju cjelokupnog čovječanstva.

Do oko 1200 g. pr. Krista urbane civilizacije koje su pokrivale uglavnom istočnu hemisferu proširile su se i na susjedna područja izvan dolina velikih rijeka. Nova središta urbanog života i političke moći javljaju se i na područjima mediteranskog bazena. Svjetska populacija je rasla, međuregionalne trgovačke veze su se širile, a trgovišta i gradovi pojavljivali su se svagdje gdje su prije bila zemljoradnička naselja ili nomadska boravišta. Tehnologija izrade željeza imala je sve veći utjecaj na gospodarstvo i društvo. Veze između različitih društava, Europe, Azije i Afrike se pojačavaju. Nekoliko civilizacija razvilo je institucije, misaone sustave i kulturalne stilove koji će utjecati na susjedne narode i održati se stoljećima. Multietnička carstva postaju veća nego ikad prije, a državna birokracija sve efikasnija u organiziranju i oporezivanju stanovnika u interesu države. Izgradnja carstava u tom razdoblju pojačala je ekonomsku i kulturalnu povezanost pojedinih regija. Pri kraju tog razdoblja, Rimsko Carstvo i Carstvo Han u Kini, obuhvatili su ogroman dio hemisfere, a karavane i brodovi prevozili su robu od jednog kraja Euroazije do drugog.

U ovom razdoblju pojavile su se velike religije i svjetonazori: judaizam, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam i kršćanstvo. Ovi sustavi vjerovanja bili su sposobni stabilizirati i obogatiti ljudske odnose u većem dijelu svijeta. Svaka od tih religija objedinjavala je narode različitih političkih i etničkih identiteta i nudila plodne putove kulturalne razmjene između pojedinih regija Afrike, Europe i Azije. Istodobno u mediteranskom bazenu postavljeni su temelji drugačijeg čovjekova mišljenja: procvala je grčka misao i grčka znanost, razvilo se rimsko pravo, pa je tako stvorena osnova budućeg europskog nasljeđa (stapanje židovske predaje, klasične grčke filozofije i kršćanske vizije čovjeka). To je ujedno i razdoblje u kojemu se po prvi put u povijesti osjetila podvojenost između Azije i Europe.

U ovom povijesnom razdoblju Grci i Rimljani šire svoju utjecaj, kulturu i vlast i na istočnu obalu Jadrana na kojoj starosjedioci Iliri razvijaju osobitu materijalnu kulturu, vjerovanja, simboliku i umjetnost, a koja će u simbiozi s rimskim tradicijama i utjecajima imati kasnije snažan udio u etnogenezi, kao i formiranju duhovne i materijalne kulture Hrvata. Naime, ilirska kultura, kao ni sami Iliri nisu nestali s povijesne pozornice ni dolaskom Rimljana ni dolaskom Slavena. Oni su nastavili živjeti u nama, stanovnicima koji danas živimo na tlu što su ga oni u prapovijesno i povijesno doba nastanjivali. Grci i Rimljani stvaraju urbane centre uzduž čitavog Mediterana, uključujući i istočnu obalu Jadrana – od Tršćanskog zaljeva do Boke Kotorske i Krfa, gdje se razvija bogata gradska kultura i tradicija. Ti su gradovi na istočnoj obali Jadrana velikim dijelom izrastali iz autohtonih ilirskih naselja, ali su se osnivali i novi gradovi. Ovi su gradovi u središtu povijesnog interesa i nastavnikova tumačenja.

Na razvoj pojedinih kultura i civilizacija mogu utjecati mnoga zbivanja i procesi. Nekoj društvenoj zajednici pružila se mogućnost da stane na čelo napretka; nekoj drugoj zajednici dogodilo se da njezin razvoj bude prigušen nepovoljnim čimbenicima i događajima. Ti čimbenici, događaji i procesi često proširuju, sužavaju ili temeljito mijenjaju zone iz kojih zrači kultura, a zahvaćaju i kulturnu razmjenu među zonama. Npr. spomenimo karakteristike i promjene prirodnog okoliša i klime što utječe na promjenu proizvodnje i gospodarstva, rasprostiranje različitih pošasti koje uništavaju stanovništvo, osvajački ratovi i kolonijalni pothvati pojedinih naroda, promjenljivost državnih i društvenih sustava kao i širenje novih religijskih i moralnih shvaćanja. Na jednom se mjestu načinio korak naprijed, da bi se na drugom uzmaknulo korak natrag. Nekom se narodu može dogoditi da ga tijek događaja uspava toliko da to stanje za njega postane kobno, ali mu isto tako može dati novu snagu da krene naprijed.

Dakle, nastavnik koji poučava povijest starih kultura i civilizacija treba imati na umu raznolikost njihovih kulturnih perspektiva i odraza. Duhovna atmosfera i gospodarstvo daju povijesnim i kulturalnim činjenicama određeno obilježje i značenje. Prema tome, stvarna povijest može se tumačiti samo uvažavajući raznolika stajališta u skladu s specifičnostima brojnih civilizacija.

Cjelokupan razvoj opisanog povijesnog razdoblja proučavamo kroz razvoj pojedinačnih regija i društava, kako su dolje prezentirani u navedenim modulima 1–4.

Tijek proučavanja

1. Civilizacije tog razdoblja stvorile su različite institucije1 i utvrdile raznolike vrijednosti i načine života koji su izdržali mnoga stoljeća i koji utječu na živote ljudi sve do danas.
2. Šest vodećih religija i etičkih sistema (judaizam, hinduizam, budizam, konfucijanizam, taoizam i kršćanstvo) koji su se pojavili u tom razdoblju duboko su povezani sa životom čovjeka, s književnošću, umjetnošću, moralom, odnosno s čovjekovim nazorom na svijet i život, te ostaju u temeljima današnjih svjetonazora.
3. Afrika, Europa i Azija kretale su se zajedno u smjeru stvaranja jedinstvenog svijeta ljudske razmjene kao rezultat trgovine, migracija, izgradnje carstava, misionarske aktivnosti i širenja tehnologija i ideja. Ove interakcije imaju duboke posljedice za većinu civilizacija i svih kasnijih razdoblja u svjetskoj povijesti.
4. To je bilo stvaralačko razdoblje za mnoge temeljne institucije i ideje u povijesti svijeta kao što je jedinstvena religija, monoteizam, administrativno upravljana država, grad-država, kao i odnos između tehnologije i društvenih promjena.
5. Ovo povijesno razdoblje predstavlja bogatu prigodu da učenici uvježbavaju multiperspektivnost kroz usporedbu carstava, religija, društvenih sistema, umjetničkih stilova i drugih vidova ljudske djelatnosti i promišljanja u prošlosti, te tako oštre svoje razumijevanje i vrijednosnu ocjenu različitih ljudskih iskustava sve do danas.
6. Materijalna i duhovna kultura Ilira, te antički gradovi na istočnoj obali Jadrana s njihovom bogatom tradicijom imale su kasnije značajan udio u formiranju duhovne i materijalne kulture Hrvata i drugih slavenskih naroda, te su dio kulturne baštine kojom se Hrvatska ponosi i koja je dio njezine kulturne svijesti i nacionalne povijesti.
7. Proučavanje Ilira i antičkih gradova na Jadranu osniva se na dvije vrste izvora: na pisanim tekstovima grčkih i rimskih pisaca i na arheološkim nalazima. Velika uloga koju su imali Iliri u sklopu Rimskog Carstva i činjenica da je njihovim imenom nazvana vrlo značajna rimska provincija, razlogom su da se ime Ilir pojavljuje i kasnije u hrvatskoj srednjovjekovnoj i novovjekovnoj povijesti, pa taj etnos zaslužuje proučavanje.

2.1. Prva programska razina složenosti (minimalna)2

(Trogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; jedna godina učenja – 2/70).

Nastavne cjeline (moduli)

1. Iliri

1. Život i običaji Ilira
2. Ilirska talasokracija

2. Prostor Hrvatske u antičko doba

1. Grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana
2. Rimljani na tlu današnje Hrvatske
3. Širenje kršćanstva u rimsko doba
4. Život ljudi i rimska kultura na prostoru naše zemlje

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	2
Obujam	0,5–1
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban objasniti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine na prostoru današnje Hrvatske i šire od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine.
Ishodi učenja	Opisati život i običaje ilirskih kulturnih grupa neposredno prije rimskih osvajanja. Identificirati tijek i karakter ilirske talasokracije. Razmotriti osnivanje grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana i njihove materijalne ostatke. Odrediti prostor i karakter rimskih provincija i gradova na prostoru današnje Hrvatske. Analizirati širenje kršćanstva na prostoru današnje Hrvatske u rimsko doba.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Trogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; trogodišnja srednja strukovna škola: jedna godina učenja – 2/70).

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	2
Obujam	0,5 – 1
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban objasniti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine na prostoru današnje Hrvatske i šire od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine.
Ishodi učenja	Objasniti ime Ilir prema legendi i prema tumačenju znanstvenika te povezanost imena s njihovim podrijetlom. Komentirati podrijetlo Ilira prema različitim teorijama. Identificirati prostor pojedinih ilirskih plemena i njihovih susjeda uključujući i najznačajnije arheološke lokalitete. Razlučiti kretanja stanovništva u euroazijskom bazenu i uzroke ratova između Grka i Ilira na istočnoj obali Jadrana. Razmotriti najznačajniji događaj u povijesti Jadrana – osnivanje grčkih kolonija (vrijeme, prostor, događaji). Analizirati posljedice grčke kolonizacije za razvitak ilirske materijalnei duhovne kulture, te razvoj gospodarstva i društva. Objasniti veliki susret Rimljana i Ilira te rimsku kolonizaciju i urbanizaciju. Identificirati prostor rimskih provincija i gradova na prostoru današnje Hrvatske, te vrijeme njihova nastanka i trajanja. Opisati širenje kršćanstva u Dalmaciji i Panoniji u prvim stoljećima nove ere i ulogu vojnika u tom procesu. Analizirati put kršćana od progona do državne religije.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Trogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; trogodišnja srednja strukovna škola: jedna godina učenja – 2/70).

3.Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	2
Obujam	1,5
Cilj nastavne jedinice	Učenik će biti sposoban interpretirati pojavu, karakter i posljedice ilirske talasokracije na istočnoj obali Jadrana.
Ishodi učenja (5–7)	Identificirati povijesne izvore koji govore o Ilirskoj talasokraciji uz pomoć priloženog teksta iz knjige Iliri. Objasniti značenje pomorskog puta kojim je od neolitika dalje prolazio istočnom obalom Jadrana te njegovu ulogu u ratovima između Grka i Ilira, služeći se povijesnim zemljovidom. Ilustrirati dostignuća u brodogradnji drevnih Liburna, služeći se tekstom, skicama i slikama. Objasniti pojavu i karakter ilirskog gusarstva na istočnoj obali Jadrana, nakon čitanja povijesnog prikaza. Procijeniti međusobni gospodarski i kulturni utjecaj između Grka i Ilira u vrijeme ilirske talasokracije, služeći se materijalima u radnoj mapi.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Trogodišnja strukovna srednja škola – dvije godine učenja – prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inačica C; trogodišnja srednja strukovna škola: jedna godina učenja – 2/70).

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za prvu programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Etnogeneza, talasokracija, kolonizacija, helenska kultura, helenistička kultura, rimska kultura, država, provincija, romanizacija

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

V. stoljeće pr. Kr. – ilirska država (Ardijejci), prve grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana; IV. stoljeće pr. Kr. – Kelti su se doselili na prostor današnje Hrvatske, Issa i Pharos postaju samostalni gradovi-države; III. stoljeće pr. Kr. – daljnja grčka kononizacija; Tragurion i Epetion, Teuta i rat s Rimljanima; II. stoljeće pr. Kr. – Rimljani osvajaju područje Histra i Liburna; 148. pr. Kr. – Rimljani osvajaju Makedoniju; 146. pr. Kr. – Rimljani osvajaju Grčku; I. stoljeće – dalmatsko-panonski ustanak, osnivanje rimskih provincija Ilirika, Panonije i Dalmacije i pojava kršćanstva.

1. Vremensko trajanje: od oko 1200. godine pr. Krista do oko 300. godine.
2. Najvažniji arheološki lokaliteti: Lumbarda, Narona, Issa, Pharos, Tragurion i Epetion, Pola, Salona, Jadera, Epidaurum, Siscia, Mursa, Cibale i Sirmium.
3. Najpoznatije etničke skupine i narodi: Histri, Liburni, Japodi, Dalmati, Ardijejci, Panoni, Kelti, Dardanci, Dačani, Makedonci, Grci i Rimljani.
4. Najznačajniji događaji u životu ljudi: nastanak grčkih i rimskih gradova na prostoru današnje Hrvatske, organizacija vojske i države, razmjena radnih iskustava i alata iz različitih područja djelatnosti (zemljoradnja, stočarstvo, vinogradarstvo, metalurgija, brodogradnja, graditeljstvo, klesarstvo), društveno raslojavanje, širenje grčke i rimske kulture na prostoru današnje Hrvatske.
5. Najznačajniji izumi: gradnja cesta, vodovod, novac i robno-novčano gospodarstvo, rudnici, umjetnički obrti, brodovi – liburnska lađa.
6. Religija – osnovni pojmovi: podjela religije na politeizam, henoteizam, monoteizam, mit i mitologija, kršćanstvo i Crkva.

2.2. Druga programska razina složenosti (srednja)

Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

Nastavne cjeline (moduli)

1. Prijelomna vremena – inovacije i velika seoba

1. Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji
2. Uspon i pad starih i novih država
3. Pojava judaizma i Židovska država

2. Pojava i razvoj egejske civilizacije

1. Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima
2. Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana
3. Najpoznatije religije staroga svijeta
4. Helenska i helenistička kultura

3. Doba velikih carstava

1. Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
2. Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno naslijeđe
3. Indija i Kina

4. Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja

1. Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
2. Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana
3. Način života i arhitektura rimskog grada na istočnoj obali Jadrana

Inačica B:

1. Iliri3

1. Život i običaji Ilira
2. Ilirska talasokracija

2. Prostor Hrvatske u antičko doba4

1. Grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana
2. Rimljani na tlu današnje Hrvatske
3. Širenje kršćanstva u rimsko doba
4. Život ljudi i rimska kultura na prostoru naše zemlje

3. Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija5

1. Stari istok – države, narodi i dostignuća
2. Pismo, graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine.
Ishodi učenja	Objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista. Izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama. Raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet. Ispitati najznačajnija postignuća helenske i helenističke kulture. Objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlašću. Analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućeg europskog nasljeđa. Usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

2. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	3
Obujam	1,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine.
Ishodi učenja	Razlikovati dvije najvažnije i najbrojnije skupine naroda, njihovo podrijetlo i jezik, koje su, uz Sumerane, Dravide i Kineze, imale najveći utjecaj u povijesti staroga svijeta. Objasniti utjecaj nomadskih naroda na razvoj država u jugoistočnoj Aziji i Sredozemlju do početka kršćanske ere. Načiniti kartu trgovačkih putova (kopnenih i vodenih) i razmjene proizvoda i kulturnih dobara između pojedinih naroda u različitim fazama razvoja starog svijeta. Analizirati društveno i državno uređenje te oblik vladavine u najznačajnijim državama starog svijeta u različitim razdobljima. Ocijeniti važnost pojedinih pisma koja su koristili narodi staroga svijeta. Ocijeniti važnost pojedinih pisma koja su koristili narodi staroga svijeta. Raspraviti bitne karakteristike šest velikih religija staroga svijeta (hinduizam, budizam, konfucijanizam, zoroastrizam, judaizam i kršćanstvo). Ispitati najveća graditeljska i kiparska dostignuća helenske i helenističke kulture staroga svijeta. Usporediti društvo, organizaciju države i gospodarstvo Indije i Kine. Prikazati proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću. Usporediti organizaciju i način života grčkog i rimskog građanina. Načiniti prikaz (slikovni i/ili tekstualni) širenja Grka i Rimljana na prostor današnje Hrvatske. Opisati svakodnevni život i izgled grčkog i rimskog grada na prostoru Hrvatske. Ocijeniti važnost i karakter širenja grčke i rimske kulture na prostoru današnje Hrvatske. Analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo te njihovu važnost kao budućeg europskog nasljeđa
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

3. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	3
Nastavna jedinica	Helenska (grčka) i helenistička kultura
Cilj nastavne jedinice	Učenik će biti sposoban utvrditi sličnosti i razlike u likovnoj umjetnosti (graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu), te razvoj pisma, školstva, filozofije, književnosti i znanosti između helenske i helenističke kulture.
Ishodi učenja (5–7)	Objasniti tvrdnju da su najveće građevine i kiparska djela helenske i helenističke kulture sagrađene u čast bogova i vladara, koristeći se slikovnim materijalom. Interpretirati zlatno doba helenske kulture u svim njezinim oblicima – umjetnosti, znanosti, književnosti i filozofiji, koristeći se slikovnim i tekstualnim materijalima. Načiniti grafički prikaz pojedinih razdoblja i stilova helenske i helenističke likovne umjetnosti na temelju tekstualnog opisa. Imenovati najznačajnije književnike i filozofe te njihova djela, koristeći se udžbenikom. Prikazati pregledno kako su grčki i helenistički filozofi objašnjavali svijet, koristeći se priloženim tekstovima.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola: dvije godine učenja – prva godina 2/70, druga godina učenja 2/70 = inačica A; dvije godine učenja – prva godina učenja 2/70; druga godina učenja 1/35 = inačica B.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za srednju programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Državno uređenje: teokratska monarhija, aristokratska monarhija, despotska monarhija, kaste, plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola, agora, kolonizacija, polis, republika (aristokratska i demokratska), narodna skupština, ostracizam, građanski rat, helenska kultura, helenistička kultura, rimska kultura, rimsko građansko pravo, provincija, romanizacija, etnogeneza i talasokracija.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

Ramzes II, Saul, David, Salomon, Asurbanipal, Kir Stariji, Darije I, Kir II, Periklo, Filip II, Aleksandar Makedonski, Gaj Julije Cezar, Oktavijan August, Dioklecijan, Konstantin, Teodozije, seoba „pomorskih naroda“; oko 1200. pr. Kr. – propast Hetitskog Carstva; V. stoljeće pr. Kr. – ilirska država (Ardijejci), prve grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana; IV. stoljeće pr. Kr. – Kelti se doselili na prostor današnje Hrvatske, Issa i Pharos postaju samostalni gradovi-države; III. stoljeće pr. Kr. – daljnja grčka kononizacija, Tragurion i Epetion; 229. pr. Kr. – Teuta i rat s Rimljanima; II. stoljeće pr. Kr. – Rimljani osvajaju područje Histra i Liburna; 148. godina pr. Kr. – Rimljani osvajaju Makedoniju; 146. pr. Kr. – Rimljani osvajaju Grčku; I. stoljeće – dalmatsko-panonski ustanak, osnivanje rimskih provincija Ilirika, Panonije i Dalmacije te pojava kršćanstva.

1. Vremensko trajanje: od oko 1200. godine pr. Krista do oko 300. godine.
2. Najvažniji arheološki lokaliteti: Tir, Sidon, Biblos, Niniva, Hatuša, Babilon, Jeruzalem, Perzepolis, Aleksandrija u Egiptu, Pergam, Antijohija, Konstantinopolis, Atena, Rim; Lumbarda, Narona, Issa, Pharos, Tragurion i Epetion, Pola, Salona, Jadera, Epidaurum, Siscia, Mursa, Cibale i Sirmium.
3. Najpoznatije etničke skupine i narodi: Indoeuropljani i Semiti; Egipćani, Babilonci, Asirci, Hetiti, Perzijanci, Feničani, Hebreji, Grci, Makedonci, Etrušćani, Rimljani; Indijci i Kinezi; Histri, Liburni, Japodi, Dalmati, Ardijejci, Panoni, Kelti, Dardanci, Dačani, Makedonci, Grci i Rimljani.
4. Najznačajniji događaji u životu ljudi: Hamurabijev zakonik i rimsko pravo, fonetsko pismo, gradovi-države, velika carstva, državna uprava i porezi, državna religija, kultura gradova (graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo, škole, književnost, kazalište, filozofija, glazba, astronomija, matematika i geometrija).
5. Prostor Hrvatske: nastanak grčkih i rimskih gradova na prostoru današnje Hrvatske, razmjena radnih iskustava i alata iz različitih područja djelatnosti (zemljoradnja, stočarstvo, vinogradarstvo, metalurgija, brodogradnja, graditeljstvo, klesarstvo), društveno raslojavanje, širenje grčke i rimske kulture na prostoru današnje Hrvatske.
6. Najznačajniji tehnološki izumi: irigacijski sustavi, brodovi, bojna kola, željezno oružje, obrtničke radionice koje proizvode za veliko tržište, gradnja cesta, vodovod, metalni novac i robno-novčano gospodarstvo, rudnici, umjetnički obrti, brodovi – liburnska lađa.
7. Religija – osnovni pojmovi: podjela religije na politeizam, henoteizam, monoteizam, mit i mitologija, kršćanstvo i Crkva.

2.3. Treća programska razina složenosti (maksimalna)

Četverogodišnja strukovna srednja škola: tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70 sati.

Nastavne cjeline (moduli)

1. Prijelomna vremena – inovacije i velike seobe

1. Euroazijski stepski narodi i njihove seobe
2. Širenje prerade kovina i konjaništvo
3. Seobe neindoeuropskih naroda: Aramejci i Etrušćani

2. Europa – kasno brončano i željezno doba

1. Megalitski kulturni krug
2. Kulture kasnog brončanog doba
3. Željezno doba – nove tehnologije i način života

3. Bliski istok – od prodora pomorskih naroda do Perzijanaca

1. Uspon i pad starih i novih država: Egipat, Asirija i Novobabilonska Država
2. Mikenska kultura na vrhuncu moći
3. Fenički gradovi-države i Židovska Država

4. Indija i Kina u I. tisućljeću pr. Krista

1. Vedska Indija od 1000. do 600. g. pr. Krista
2. Kina – rano feudalno doba
3. Duhovni preokret u tri „središta zračenja“

5. Pojava i razvoj grčke civilizacije

1. Grčka aristokracija i razvoj polisa – Sparta
2. Atena – od aristokratskog do demokratskog polisa
3. Perzijsko Carstvo i grčko-perzijski ratovi
4. Peloponeski rat i uspon Makedonije
5. Helenska kultura i religija

6. Grčka i Stari istok između Aleksandra i Rimljana

1. Aleksandar Veliki ruši Perzijsko Carstvo
2. Borba za Aleksandrovo nasljedstvo i helenističke države
3. Helenistička kultura

7. Doba velikih carstava

1. Rimska republika
2. Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
3. Duhovne promjene u starome svijetu
4. Rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe
5. Stvaranje velikih carstava u Indiji i Kini

8. Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja

1. Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
2. Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana
3. Način života i arhitektura rimskog grada na istočnoj obali Jadrana

Ishodi učenja

1. Ciljevi i ishodi učenja na općoj razini

(objavljeno u službenom dokumentu)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	4
Obujam	2,5
Cilj jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine i migracija u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine..
Ishodi učenja (5–10)	Objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista. Identificirati inovacije i promjene u gradovima i državama do sredine 1. tisućljeća prije Krista. Raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su se pojavili do sredine 1. tisućljeća prije Krista. Analizirati pojavu, razvoj i pad grčke civilizacije. Ocijeniti dostignuća i ograničenja demokratskih institucija u helenističkim polisima. Ispitati postignuća helenske i helenističke kulture. Raščlaniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlašću. Opisati stare i nove religije u Rimskom Carstvu. Razmotriti elemente kulture, umjetnosti i prava u Rimskom Carstvu. Usporediti razvoj i karakteristike ilirskih, grčkih i rimskih gradova na prostoru današnje Hrvatske.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola: tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70 sati.

1. Ciljevi i ishodi učenja na srednjoj razini

(izrađuje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	4
Obujam	2,5
Cilj modula jedinice ishoda učenja	Učenik će biti sposoban objasniti pad Perzijskog Carstva i grčkih polisa uslijed osvajačkih pohoda Aleksandra Makedonskog, kako mu je to uspjelo, zašto se odjednom, nakon njegove smrti, ta velika država raspala na niz helenističkih država te opisati helenističku kulturu.
Ishodi učenja	Objasniti zašto povjesničari ocjenjuju Filipa II. kao odličnog stratega i državnika. Opisati tijek osvajanja Aleksandra Makedonskog i koje je zemlje osvojio. Analizirati tvrdnju da je Aleksandar proširio grčku (helensku) kulturu na područje Egipta i dijela Azije. Ispitati uzroke raspada Aleksandrova carstva na niz kraljevina i polisa. Ocijeniti dostignuća helenističke kulture (graditeljstvo, kiparstvo, filozofija, medicina, matematika, astronomija, geometrija, kazalište i glazba).
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola: tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70 sati.

2. Mogući ishodi učenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrađuje ih nastavnik)

Naziv	Uspon i pad staroga svijeta
Razina	4
Nastavna jedinica	Helenističke države i kultura
Cilj nastavne jedinice	Učenik će biti sposoban objasniti zašto se nakon Aleksandrove smrti ta velika država odjednom raspala na niz helenističkih država te opisati helenističku kulturu.
Ishodi učenja (5–7)	Analizirati mogućnost da Aleksandar za 14 godina stvori jaku središnju vlast i integrira brojne narode na velikom prostranstvu svoje države, služeći se povijesnim zemljovidom. Nabrojati države na koje se raspalo Aleksandrovo carstvo i područja koja su one zauzimale služeći se povijesnim zemljovidom. Objasniti miješanje Rimljana u odnose među helenističkim državama i njihovo postupno osvajanje, služeći se povijesnim tekstom i zemljovidom. Navesti razliku između grčkih građevina iz doba Perikla i helenističkih građevina, služeći se slikovnim materijalom. Objasniti temeljnu razliku između grčkog i helenističkog kiparstva služeći se slikovnim materijalom. Načiniti tablicu najznačajnijih dostignuća u filozofiji, astronomiji, matematici i geometriji u helenističko doba, koristeći se tekstualnim materijalom.
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije	Četverogodišnja strukovna srednja škola: tri godine učenja – prva godina 2/70, druga godina 2/70 i treća godina 2/70 sati.

Temeljna povijesna znanja (standard 1 za treću programsku razinu složenosti)

1. Poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.

1. Temeljni pojmovi

Državno uređenje, megalitska kultura, menhir, dolmen, tumul, teokratska monarhija, aristokratska monarhija, despotska monarhija, kaste, plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola, agora, kolonizacija, polis, republika (aristokratska i demokratska), narodna skupština, ostracizam, građanski rat, patriciji, plebejci, senat, pučki tribun, konzul, diktator, trijumf, imperator, provincija, romanizacija, kolonat, helenska kultura, helenistička kultura, rimska kultura, rimsko građansko pravo, etnogeneza i talasokracija.

2. Najvažnije činjenice, datumi i povijesne osobe

Ramzes II, Saul, David, Salomon, Asurbanipal Kir Stariji, Darije I, Kir II, Solon, Klisten, Pizistrat, Periklo, Darije II, Kserkso, Filip II, Aleksandar Makedonski, grčko-perzijski ratovi, Peloponeski rat, pad grčkih država pod makedonsku vlast; braća Grakho, Spartak, Gaj Marije, Gnej Pompej, Marko Kras, Gaj Julije Cezar, Marko Antonije, Lepid, Oktavijan August, Tiberije, Neron, Trajan, Dioklecijan, Konstantin, Teodozije; seoba „pomorskih naroda“ i propast Hetitskog Carstva oko 1200. god. pr. Kr.

V. stoljeće pr. Kr. – ilirska država (Ardijejci); prve grčke kolonije na istočnoj obali Jadrana; IV. stoljeće pr. Kr. – Kelti se doselili na prostor današnje Hrvatske; Issa i Pharos postaju samostalni gradovi-države; III. stoljeće pr. Kr. – daljnja grčka kononizacija: Tragurion i Epetion; 229. pr. Kr. – Teuta i rat s Rimljanima; II. stoljeće pr. Kr. – Rimljani osvajaju područje Histra i Liburna; 148. pr. Kr. – Rimljani osvajaju Makedoniju; 146. pr. Kr. Rimljani osvajaju Grčku; I. stoljeće – dalmatsko-panonski ustanak, osnivanje rimskih provincija Ilirika, Panonije i Dalmacije i pojava kršćanstva.

1. Vremensko trajanje: od oko 1200. godine pr. Krista do oko 300. godine.
2. Najvažniji arheološki lokaliteti: Stonehenge, Hallstatt, La Tène, Vinča, Bribir, Nin, Kompolje, Prozor, Singidunum; Tir, Sidon, Biblos, Niniva, Hatuša, Babilon, Jeruzalem, Perzepolis, Aleksandrija u Egiptu, Pergam, Antijohija, Konstantinopolis, Atena, Rim; Lumbarda, Narona, Issa, Pharos, Tragurion i Epetion, Pola, Salona, Jadera, Epidaurum, Siscia, Mursa, Cibale i Sirmium.
3. Najpoznatije etničke skupine i narodi: Indoeuropljani, Semiti, Aramejci i Etrušćani; Egipćani, Babilonci, Asirci, Hetiti, Perzijanci, Feničani, Hebreji, Grci, Makedonci, Etrušćani, Italici (Latini, Umbri i Samničani), Kartažani; Indijci i Kinezi; Histri, Liburni, Japodi, Dalmati, Ardijejci, Panoni, Kelti, Dardanci, Dačani, Tračani, Makedonci, Grci i Rimljani.
4. Najznačajniji događaji u životu ljudi: Hamurabijev zakonik i rimsko pravo, fonetsko pismo, gradovi-države, velika carstva, državna uprava i porezi, državna religija, fenički alfabet, grčki alfabet, latinica, kultura gradova (graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo, mozaik, škole, književnost, kazalište, filozofija, glazba, astronomija, matematika i geometrija) i kolonizacija.
5. Prostor Hrvatske: nastanak grčkih i rimskih gradova na prostoru današnje Hrvatske, razmjena radnih iskustava i alata iz različitih područja djelatnosti (zemljoradnja, stočarstvo, vinogradarstvo, metalurgija, brodogradnja, graditeljstvo, klesarstvo), društveno raslojavanje te širenje grčke i rimske kulture na prostoru današnje Hrvatske.
6. Najznačajniji tehnološki izumi: irigacijski sustavi, brodovi, bojna kola, željezno oružje, obrtničke radionice koje proizvode za veliko tržište, gradnja cesta, lukovi, svodovi, kupole, vodovod, terme, amfiteatar, metalni novac i robno-novčano gospodarstvo, rudnici, umjetnički obrti, brodovi – liburnska lađa.
7. Religija – osnovni pojmovi: podjela religije na politeizam, henoteizam, monoteizam, mit i mitologija, brahmanizam, budizam, džainizam, zoroastrizam, judaizam, konfucijevo vjersko učenje (kult predaka), taoizam, kršćanstvo, progoni kršćana, kršćanske općine i kršćanska crkva.

2.4. Sposobnost povijesnog mišljenja (standard 2 za sve tri programske razine složenosti)

Standard ili kriterij 2 uključuje razvijanje pet vještina, a svaka od njih ima indikatore (pokazatelje) postignuća, i to:

1. Vještina kronološkog mišljenja

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Izračunati vrijeme u milijunima, tisućljećima, stoljećima, desetljećima od čvrstih točaka u sistemu kalendara: pr. Krista (pr. Kr.) i poslije Krista (AD) i usporediti s čvrstim točkama drugih sustava kalendara poput rimskog (753. g. pr. Kr.), muslimanskog (622. g.) ili nekog drugog.
2. Izraditi višeslojne usporedbene tablice na temelju raspoloživih podataka.
3. Odrediti vremenski slijed povijesnih događaja u široko definiranim povijesnim erama, iz nacionalne povijesti, povijesti Europe i svijeta.
4. Interpretirati podatke predočene u vremenskim lentama tako da se odredi kada su se prijelomni događaji zbivali i što se u isto vrijeme događalo na drugim mjestima.
5. Objasniti povijesni kontinuitet i promjenu na primjerima povijesnog razvoja i trajanja određenog povijesnog procesa u široko definiranom povijesnom razdoblju.
6. Usporediti alternativne modele periodizacije utvrđujući organizacijska načela na kojima se temelje.

2. Vještina razumijevanja povijesne priče

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Identificirati glavno pitanje povijesne priče koja se odnosi na svrhu, perspektivu ili stajalište iz kojega je izvedena.
2. Prikazati povijesne perspektive u literarnim i povijesnim pričama uzevši u obzir živote pojedinaca, njihove vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta (u vremenu i prostoru u kojem su živjeli, a ne iz današnje perspektive).
3. Interpretirati pročitane podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima uključujući specifične karakteristike prostora i vremena koje su utjecale na tijek događaja ondje gdje i kada su se dogodili.
4. Interpretirati uočene zemljopisne simbole, zemljopisna mjerila i indikatore smjerova kako bi se određeni povijesni događaji interpretirali na temelju geografskih svojstva i ambijenta u kojim su se dogodili.
5. Interpretirati uočene vizualne i brojčane podatke predstavljene u statističkim tablicama, histogramima, dijagramima i lentama vremena.
6. Interpretirati uočene vizualne podatke predstavljene na povijesnim fotografijama, slikama i crtežima.

3. Vještina analize povijesnih događaja i njihova interpretacija

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Utvrditi primarne i sekundarne izvore koje je koristio autor i formulirati analitička pitanja s kojima se ispituje vjerodostojnost podataka i utvrđuju svrha i stajališta s kojih je priča napisana u dokumentima i povijesnim pričama.
2. Analizirati povijesne priče kako bi se utvrdile činjenice koje je autor pružio i vrednovati vjerodostojnost generalizacije ili interpretacije koju je autor predočio na temelju dokaza koje je skupio.
3. Analizirati i konstruirati uzročno-posljedičnu analizu uzevši u obzir dva ili više faktora koji su pridonijeli povijesnom događaju.
4. Prepoznati povijesne zaključke koji su podložni promjeni na temelju novootkrivenih izvora i novih interpretacija.
5. Ocijeniti važnost pojedinca u povijesti i njegovih individualnih izbora i akcija.
6. Kritički vrednovati predočene dokaze koji se temelje na primarnim i sekundarnim izvorima i uočiti opasnost uspostavljanja analogije, ne uzimajući u obzir različite uvjete određenog vremena i prostora.

4. Vještina povijesnog istraživanja

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Utvrditi ključna pitanja o određenim povijesnim dokumentima:
   1. tko ih je načinio, kada, kako i zašto;
   2. što nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile;
   3. što trebamo još pronaći kako bi mogli „ispričali priču“ o dokumentu, ljudima i
   4. događajima koji su s njim povezani.
2. Pronaći određene povijesne podatke koristeći se različitim primarnim i sekundarnim izvorima (materijalni ostaci, slike, fotografije, filmovi, dokumenti, časopisi i knjige).
3. Načiniti izvještaj o povijesnom kontekstu na temelju podataka iz povijesnih izvora (materijalnih, pisanih i slikovnih).
4. Ispitati povijesne zaključke kako bismo utvrdili čiji glasovi nedostaju u priči i objasniti razloge njihova izostajanja.

5. Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka

U srednjim strukovnim školama učenici trebaju biti sposobni:

1. Ispitati probleme s kojima su se ljudi u prošlosti susretali i to analizom njihovih vrijednosti, interesa, perspektiva i stajališta, zatim analizirati učinke njihovih izbora i odluka kao i moguće opcije u tom vremenu i na tom mjestu. Npr. kako su pojedinci i društva poboljšavali svoj život unapređivanjem oruđa, prilagođavanjem okolišu i prilagođavanjem okoliša njihovim potrebama.
2. Identificirati vrijednosti i religijska uvjerenja osoba u različitim kulturama i civilizacijama, te procijeniti utjecaj prirode, gospodarstva i načina života te dugoročne i kratkoročne posljedice njihovih vjerovanja.
3. Razlikovati odgovarajuće povijesne analogije od neodgovarajućih analogija i to kritičkom prosudbom paralela između današnje situacije i one u prošlosti.
4. Utvrditi doprinos pojedinih naroda razvoju drugih kultura i civilizacija, zatim analizirati putove i granice širenja i međusobnog utjecaja pojedinih dostignuća te njihove posljedice na život čovjeka.

2.5. Primjeri provjere i vrednovanja za sve tri programske razine složenosti

Učenik će biti sposoban:

1. Prikazati (crtežom ili pismenim uratkom) život i običaje jedne ilirske kulturne grupe neposredno prije rimskih osvajanja. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
2. Načiniti tekstualni prikaz tijeka i karaktera ilirske talasokracije prema dobivenom predlošku. [Vještina razumijevanja povijesne priče]
3. Izraditi prikaz rasporeda i vremena nastanka grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana na slijepom zemljovidu. [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženje u prostoru]
4. Kreirati kartu rimskih provincija i gradova na prostoru današnje Hrvatske. [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženje u prostoru]
5. Ucrtati na povijesnom zemljovidu pravce i središta širenja kršćanstva na prostoru današnje Hrvatske u rimsko doba. [Vještina kronološkog mišljenja i snalaženje u prostoru]
6. Ustanoviti zajedničke odrednice i razlike triju velikih religija i svjetonazora koji su obilježili stari svijet služeći se priloženim tekstom. [Vještina analize povijesnih događaja i procesa]
7. Razlučiti elemente kršćanstva i rimskoga prava kao osnove budućeg europskog nasljeđa služeći se priloženim tekstom. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka]
8. Utvrditi dostignuća i učinke demokratskih institucija u atenskom polisu služeći se priloženim grafičkim prikazom. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka]
9. Načiniti usporedbenu tablicu postignuća helenske i helenističke kulture služeći se udžbenikom. [Vještina analize povijesnih događaja i procesa]
10. Izraditi kartu s opisom političkih sistema u državama staroga svijeta i objasniti njihov razvoj na temelju vlastitog istraživanja. [Vještina povijesnog istraživanja]
11. Istražiti Hamurabijev zakonik i razloge njegova donošenja. [Vještina povijesnog istraživanja]
12. Utvrditi sličnosti feničkog, grčkog alfabeta i latinice odgovarajući na sljedeća tri pitanja: a) Kako objašnjavaš sličnosti; b)Kojim dokazima podupireš svoju tvrdnju?; c) Zašto je ljudima bilo lakše naučiti alfabetni sistem pisanja umjesto klinastog pisma ili egipatskih hijeroglifa? [Vještina analize povijesnih događaja i procesa]
13. Analizirati Isusov govor na gori i načiniti sažetak njegovih etičkih poruka. [Vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i donošenje odluka]
14. Istražiti kako se indijski vladar Ašoka odnosio prema budizmu i to usporedi s učincima potpore kršćanstvu rimskih careva u kasnom carstvu, te odgovori na pitanje: Da li bi se te religije širile tako brzo bez državne potpore? [Vještina povijesnog istraživanja]

2.6. Literatura

• Bojanovski, Ivo, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija znanosti i umjetnosti BiH, Sarajevo, 1988.
• Braudel, Fernand, Civilizacije kroz povijest, Globus, Zagreb, 1990.
• Cambi, Nenad, urednik, Antička Salona, Književni krug, Split, 1991.
• Cravetto, Enrico (urednik), Povijest – knjige II–IV (Egipat i Antička grčka, Helenizam i Rimska Republika, Rimsko Carstvo), Europa press holding, Zagreb, 2007.
• Crisp, Petar, Otkrivamo antičku Grčku, Profil, Zagreb, 2004.
• Diamond, Jared, Sva naša oružja, zarazne bolesti, čelik i puške, Algoritam, Zagreb, 2007.
• Du Ry J. Carel, Narodi drevnog Istoka – Umjetnost u slici, Otokar Keršovani, Rijeka, 1980.
• Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige III–VI, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
• Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige III–V (Stari Egipat i antička Grčka, Rimsko Carstvo, Civilizacije Azije), Liber Novus, Zagreb, 2010.
• Grupa autora, Povijest svijeta, Naprijed, 1990.
• Hafner, German, Atena i Rim – Umjetnost u slici, Otokar Keršovani, Rijeka 1970.
• Kale, Eduard, Uvod u znanost o kulturi, Pan liber, Osijek – Zagreb – Split, 2003.
• Kojić, Branko, Barbalić, Radojica, Ilustrirana povijest jadranskog pomorstva, Stvarnost, Zagreb, 1975.
• Musić, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
• Pintarević, Danica, Mursa i njeno područje u antičko doba, JAZU, Osijek, 1978.
• Stipćević Aleksandar, Iliri – povijest, život, kultura, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
• Suić, Mate, Antički grad na Jadranu, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.
• Višić, Marko, Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
• Višić, Marko, Egipatska knjiga mrtvih, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
• Zamarovsky, Vojtech, Junaci antičkih mitova, leksikon grčke i rimske mitologije, ArTresor, Zagreb, 2004.

---

1 U društvenim i humanističkim znanostima institucija je naziv za uži skup međusobno povezanih i relativno trajnih društvenih odnosa koji su regulirani ustaljenim društvenim pravilima (običajnim, moralnim, pravnim). Npr. u starom Egiptu: društvena hijerarhija na čijem je vrhu faraon, slijede činovnici, vojska, svećenstvo, aristokracija, pisari, obrtnici i trgovci, a na dnu su robovi.

2 Na minimalnoj razini (trogodišnja strukovna srednja škola) pet vještina se poučavaju na temama iz lokalne, nacionalne i regionalne povijesti koje se stavljaju u europski kontekst i svjetsku perspektivu. Stoga moduli druge jedinice ishoda učenja na minimalnoj razini pod nazivom Uspon i pad staroga svijeta obuhvaćaju gore spomenute teme.

3 Modul 1 razrađen u minimalnoj, prvoj programskoj razini, ali je ušao i u kurikulum za nautičare jer se radi o pomorskom zanimanju.

4 Modul 2 kao dodatak razrađuju nastavnici sami s tim da ishodi učenja razvijaju određenu vještinu vezanu uz sadržaje pomorstva na prostoru Jadrana.

5 Modul 3 kao dodatak razrađuju nastavnici sami s tim da ishodi učenja razvijaju određenu vještinu povezanu sa sadržajima pomorstva na Sredozemlju, Indijskom i Tihom oceanu.